Arhitektura i dizajn
Jedanaest svjetskih arhitekata o današnjoj arhitekturi
21. Dani Orisa bili su izvrsno mjesto za razgovor sa svjetski poznatim arhitektima.
Krajem studenog prošle godine održani su 21. Dani Orisa u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Riječ je o međunarodnom arhitektonskom festivalu kojeg organizira Oris Kuća arhitekture. 2020. godine Dani Orisa su bili u potpunosti online, pa su se svi veselili tome da je 2021. godine dio posjetitelja bio uživo u dvorani. Njihovo geslo bilo je – ‘Lijepo je vratiti se’.

Aktualnosti iz svijeta arhitekture – 21. Dani Orisa
Na Danima Orisa imali smo prilike slušati zanimljiva predavanja svjetski poznatih arhitekata. A s nekima od njih imali smo priliku i porazgovarati o aktualnom stanju u arhitekturi. Jedan od njih bio je i organizator Dana Orisa Andrija Rusan – arhitekt koji je dizajnirao fotelju u kojoj je razgovarao s nama.

Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta?
Ove se godine očekuje konačno otvaranje Pelješkog mosta koji će povezati hrvatski teritorij. Njegov glavni projektant Marjan Pipenbaher otkrio nam je zašto upravo taj most smatra svojim životnim djelom.

Razgovarali smo s glavnim projektantom Pelješkog mosta
Valerio Olgiati je švicarski arhitekt poznat po estetskom purizmu. Jedan od njegovih klijenata je svjetski poznati glazbenik Kanye West. Njegova arhitektura je čiste i pomalo šokantne forme, te nema nikakvu namjeru uklopiti se u kontekst u kojem se nalazi.

Arhitektura kao rezultat ideje, a ne konteksta
Svake se godine zaslužnim arhitektima dodjeljuje Pritzkerova nagrada. Riječ je o takozvanom Oskaru za arhitekturu. Bivša izvršna direktorica Pritzkerove nagrade Martha Thorne otkrila nam je recept koji žele znati svi svjetski arhitekti – kako osvojiti tu nagradu.

Martha Thorne otkrila nam je kako osvojiti arhitektonskog Oscara
Možda još nisu osvojili Pritzkera, ali dobitnici su brojnih nagrada za svoje projekte. Hrvatsko-meksički dvojac Vedran Pedišić i Erick Velasco Farrera, koji su ove godine prvi put nastupili i kao predavači na Danima Orisa, predstavili su nam svoje najnovije realizirane projekte.

Arhitekti koji su projektirali studentski paviljon koji sjedi i autobusni kolodvor koji lebdi
Slovenski arhitekt Rok Žnidaršić je, u sklopu Dana Orisa imao i izložbu Međuprostor i Međuvrijeme. Arhitekt kaže da je to bio korona projekt njegova biroa na kojem su predstavljena četiri u potpunosti različita projekta – sportska dvorana, drvena obiteljska kuća u prirodnom krajoliku, obnova seoskog gospodarstva u alpskom prostoru, te obnova ruševne crkve.

Rok Žnidaršić otkrio tajnu projektiranja javnih prostora
Na Danima Orisa svoje je projekte predstavila i mlada nada nizozemske arhitekture Donna van Milligen Bielke. Rekla nam je da je za nju vrijednost arhitekture u tome da oblikuje gradove u kojima živimo jer javni prostor je poput scenografije za naše živote.

Donna van Milligen Bielke – nadolazeća zvijezda arhitekture
Razgovarali smo i sa Borjom Ferraterom, arhitektom iz Barcelone koji nam je objasnio da arhitektura nije spektakl, nešto pomodno, već da treba biti bezvremenska. Otkrio nam je kako, na projektima na kojima radi njegov ured, uvijek pokušavaju izvoziti tradiciju koju su naučili u Barceloni.

Arhitektura nije spektakl – ona treba biti bezvremenska
Čileanski arhitekt Emilio Marin predstavio je svoja dva projekta – vjetroelektrane usred pustinje Atacame, te čileanski paviljon za posljednji venecijanski Biennale pod nazivom Kako ćemo živjeti zajedno. S obzirom na to da dolazi iz zemlje koju često pogađaju najsnažniji potresi, pitali smo kako se nakon njih nose s obnovom.

“Za izvrsnu arhitekturu važna je sloboda uma”
Za kraj smo ostavili arhitekta koji je odrastao u Rovinju, a danas uspješnu karijeru gradi u Brazilu. On je Marko Brajović, arhitekt kojeg zovu arhitektom budućnosti. On svoju inspiraciju crpi iz prirode, a vjeruje da upravo priroda ima rješenje za sve naše probleme.

Arhitektura inspirirana inteligencijom i elegancijom prirode
Dani Orisa međunarodni su arhitektonski Festival koji organizira Oris Kuća arhitekture. Međunarodni arhitektonski simpozij Dani Orisa održava se od 2001. godine, a dosad je sudjelovalo više od 300 predavača, vrhunskih stručnjaka iz cijelog svijeta. Na Danima Orisa predavali su tako istaknuti svjetski arhitekti, dobitnici najvećih nagrada i priznanja: Álvaro Siza, Kengo Kuma, Shigeru Ban, Alberto Campo Baeza, Juhani Pallasmaa, Peter Zumthor, Mansilla + Tuñon, Adam Caruso, Davis Adjaye, Steven Holl, Fumihiko Maki, Eduardo Souto de Moura, Kazuyo Sejima, Herman Hertzberger, Hrvoje Njirić, Smiljan Radić, Bevk Perović i brojni drugi.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Luksuzna vila čiji dizajn interijera poziva na odmor
Ova luksuzna vila nije rezultat samo jednog stručnjaka
Zimski mjeseci idealno su vrijeme za bijeg iz svakodnevice – vrijeme kada vikend u kući za odmor, vikendici ili povremenom mjestu za boravak postaje najbolji način da se isprazni glava i napuni energija. Upravo zato projekti luksuznih vila imaju posebnu ulogu: moraju pružiti atmosferu opuštanja, doživljaj koji se pamti i interijer koji goste poziva da se udobno smjeste i prepuste odmoru.
Jedna takva vila, s pogledom na more i površine 400 četvornih metara, savršen je primjer kako se promišljenim dizajnom može stvoriti prostor koji odiše luksuzom.
Za uređenje interijera zaslužna je dizajnerica Tina Kurpez iz studija Karas, koja ističe da dizajn kuća za povremeni boravak funkcionira po drugačijim pravilima.
Kada se radi dizajn vile za odmor, pravila se razlikuju od projektiranja klasičnog doma. Prostor se ne gradi oko svakodnevnih navika i rutine, nego oko doživljaja. Gost koji boravi povremeno želi atmosferu, emociju, pogled i osjećaj odmaka od svakodnevice.
Upravo zato dizajn takvih interijera traži drukčiji pristup bojama, materijalima, svjetlu i rasporedu prostora.
Dizajn vile za odmor po logici uređenja prostora za povremeni boravak
Za razliku od domova u kojima se živi svakodnevno, prostor za povremeni boravak ne treba biti podređen rutini, nego dojmu. “Kad se projektira kuća za najam, odnosno za nekakav povremeni boravak, na drugačiji način koristim boje, materijale i svjetlo”, objašnjava Tina.
Ovdje je ključ – stvoriti mjesto koje gost osjeti u prvim sekundama. U ovoj vili presudan je bio pogled na more, koji je Tina pretvorila u osnovni element interijera.
“Kuća ima pogled na more i to sam u svakom slučaju htjela iskoristiti. Kad se sjedi u dnevnom boravku da se gleda na more”, kaže. Spavaće sobe na katu rasporedila je tako da se iz kreveta vidi direktno prema horizontu: “Ako imam priliku uživati u tome, željela sam da i gosti mogu uživati u istome.”
To je temeljni princip luksuznih vila za odmor – interijer se gradi oko doživljaja.

Nova svrha suterena: sobe koje izlaze na bazen
Od izvorne arhitekture, Tina je zadržala samo otvore na fasadi i nosive zidove. Sve ostalo – preoblikovala je. Suteren je prvotno bio predviđen za wellness i tehničke prostorije, no dizajnerica je prepoznala njegov skriveni potencijal.
“Budući da se iz suterena izlazi direktno na bazen, vidjela sam priliku da ondje organiziram dvije spavaonice koje imaju pogled i direktan izlazak na bazen”, objašnjava. Tako su u prostoru nastale još dvije sobe s hotelijerskim osjećajem privatnosti i blizinom vode, dok su strojarnica i vešeraj premješteni u stražnji dio prostora.

Intimne, tamnije spavaonice koje stvaraju atmosferu za dizajn vile za odmor
U vilama za povremeni boravak tamni tonovi nisu riskantni – oni stvaraju atmosferu.
“Spavaonice su u mat tonovima, prevladavaju bež ili crno, skroz mat. To nisu prostori u kojima netko živi stalno, nego samo povremeno. Mislim da jako dobro izgleda”, kaže Mladen Lovreković, direktor Elgrada.
Jedna od soba ima posebno zanimljivo rješenje: uzglavlje kreveta odmaknuto je od zida, a iza njega je smješten toaletni stolić – detalj koji prostoru daje hotelsku eleganciju. Svaka spavaonica ima vlastitu kupaonicu, odvojenu staklom u metalnim okvirima, pa sobe djeluju moderno i vrlo luksuzno.

Dnevna zona: klasični stil u suvremenoj interpretaciji
Dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica nose klasične elemente reinterpretirane na moderan način. Tina navodi da je najveći izazov bio pronaći boje koje neće biti prenapadne, a opet će zadržati ugodnu i intimnu atmosferu: “Trebala sam pronaći ton koji nije pretaman, a da ostavlja dojam. Zato su ovdje korištene svjetlije, nježnije nijanse.”
Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu
Štukature i arhitektonski detalji stvaraju osjećaj profinjenosti, dok suvremeni namještaj održava dom u duhu modernog luksuza.

Feniks kao materijal koji definira vizualni identitet kuhinje
U kuhinji dominira Fenix, jedan od najnaprednijih materijala za suvremene interijere. Direktor stolarije Sol Ray Miroslav Križanović objašnjava njegovu prednost:
“Fenix se mora prešati jer se dobiva u listovima ultrapasa. Antifingerprint je, otporan i kvalitetan. Od njega možete raditi stvari koje od iverala ne možete. Stol koji smo izradili od njega izgleda kao nov i nakon tri godine korištenja.”
Lovreković dodaje još jedan ključni detalj:
“Fenix je potpuno mat, nema refleksije svjetla i mikro ogrebotine se mogu sanirati temperaturom. Idealno je rješenje za radne ploče, fronte i stolove.”
U ovoj vili korišten je dekor Acciaio Hamilton, metalik nijansa koja prostoru daje profinjenu, pomalo industrijsku notu.

Keramika, orah i prirodni furnir: ravnoteža topline i luksuza
Kuhinja kombinira više materijala, svaki s vlastitom funkcijom i estetikom. Prednja strana otoka izrađena je od iverala u dekoru oraha, što unosi toplinu. Radnu plohu čini keramička ploča velikog formata, izuzetno otporna i pogodna za intenzivno korištenje.
Lovreković objašnjava:
“Keramika dolazi u velikim pločama, preko tri metra dužine. To omogućuje stvaranje velikih, monolitnih površina bez spojeva. Izuzetno je čvrsta i dugotrajna.”
U dnevnoj sobi dominira prirodni furnir u toplim tonovima drva. On daj prostoru sofisticiranost i prirodnu teksturu koju gosti vole osjetiti. “On je prirodan i ljudi ga vole. Mekši je i osjetljiv, ali je za dnevni boravak savršen”, pojašnjava Lovreković.

Suradnja različitih stručnjaka pretvorila je prostor u doživljaj
Ova luksuzna vila nije rezultat jednoga stručnjaka, nego skladne suradnje dizajnerice, proizvođača namještaja i dobavljača materijala. Kombinacija Tininog dizajnerskog koncepta, Elgradovih vrhunskih materijala i precizne izvedbe stolarije Sol Ray stvorila je interijer koji nudi upravo ono što od luksuzne vile očekujemo – mir, eleganciju i prostor koji vas poziva na odmor.
To je vila koja pruža više od smještaja. Ona pruža doživljaj, mjesto gdje i jedan vikend može postati pravo malo povlačenje iz svakodnevice.
Arhitektura i dizajn
Retro futuristički ured iz druge galaksije – prostor iz snova za svakog IT-evca
U svijetu u kojem su uredski prostori postali produžetak identiteta tvrtke, a ne samo funkcionalna mjesta za rad, pojavio se jedan koji je stigao iz druge galaksije.
Ovaj retro futuristički ured u Buzinu domaće software kompanije Mireo izgleda kao da je teleportiran iz neke druge galaksije.
Tvrtka poznata po razvoju navigacijskih sustava i tehnološkim inovacijama odlučila je i svoj radni svijet pretvoriti u putovanje — u prostor koji vodi, usmjerava i nadahnjuje.
Već pri ulasku jasno je da je ovo mjesto drukčije. U Mireu kažu da je SF prirodan jezik IT zajednice, a upravo je iz tog svijeta potekla ideja za ovakav koncept.
„SF je prirodna referenca IT ljudima koji rade ovdje“, kaže investitor Ivica Siladić.
Kultna knjiga Vodič kroz galaksiju za autostopere bila je početna iskra, a odluka da prostor bude “priča, a ne ured” bila je instinktivna.

Brigada briljirala projektom
Kada je projekt preuzeo arhitektonski studio Brigada, ured je dobio potpuno novu dimenziju. Poznati po metodi kojom analiziraju kretanje korisnika u prostoru i po istraživanju navika zaposlenika, arhitekti su od početne ideje stvorili seriju prostornih doživljaja — poput paluba na svemirskom brodu.
„Mi smo u Brigadi veliki ljubitelji i Star Treka i Vodiča kroz galaksiju“, kaže Dorotea Šarić. Upravo je Brigada zaslužna za to da prostor izgleda kao scenografija koja funkcionira u stvarnom životu.
Za svoj su ured osvojili i prestižnu nagradu Architecture MasterPrize Grand Prix, u konkurenciji globalnih korporacija, a u razgovoru za Dom na Kvadrat, Dejan Geber čak je i izjavio „Volio bih raditi u svemiru“.
Ovakvi projekti jasno pokazuju da je odabir arhitekata presudan korak, jer stručan i promišljen tim može transformirati prostor u dugoročno održivo radno okruženje.

Ured kao svemirski brod: gdje svaka “paluba” ima svoju funkciju
Prostor je organiziran kao niz zona. Sve su oblikovane tako da potiču interakciju, kreativnost i spontano dijeljenje ideja. U Brigadi su morali voditi računa i o budućem širenju pa su ured dizajnirali modularno, kao sustav koji može rasti i razvijati se poput žive organizacije.
Neformalne “recharge zone” imaju drukčiji karakter od radnih — glasnije su, hrabrije, vizualno dinamičnije. Formalne zone smirenije su, precizno osvijetljene, fokusirane na koncentraciju.
Ipak, sve su povezane kao cjeline jednog svemirskog broda.

Ured koji ima vlastitog chefa
Mireo ima i nešto što se ne viđa često — vlastitog chefa, koja svakoga dana priprema ručkove u njihovoj “svemirskoj kuhinji”.
Svaka etaža ima mjesto za predah, ali jedna zona posebno oduzima dah: veliki zajednički prostor nazvan 42, referenca na kultnu šifru iz “Vodiča kroz galaksiju”. Ovo je mjesto za objed, druženje, brainstorminge i spontano dijeljenje ideja. Ured ima i privatnog chefa, što svakodnevnu pauzu pretvara u ritual — u Ten Forward, inspiriran istoimenim prostorom za druženje iz Star Treka. Ovdje zaposlenici ručaju, izmjenjuju ideje i, barem na trenutak, povjeruju da se nalaze usred neke Zvjezdane flote.
Ova prostorija nije samo blagovaonica — ona je dnevni boravak cijele tvrtke, mjesto koje daje osjećaj zajedništva i brige.


Retro futurizam koji se živi
U opremanju su korišteni originalni komadi dizajna iz 70-ih, desetljeća u kojem se budućnost zamišljala hrabro i optimistički. Od Ducaroyevih fotelja do Pantonovih stolica, svaki komad je autentičan, pravi vintage, i dodatno naglašava identitet prostora.

To je estetika koja ne glumi prošlost niti predviđa budućnost — nego ih spaja u nešto jedinstveno.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna
Ured koji nije prostor, nego iskustvo
Mireov (ili Brigadin?) retro futuristički ured nije samo funkcionalan, a nije ni samo dizajnerski. On komunicira vrijednosti tvrtke, njezin humor, njezinu filozofiju i njezinu ljudskost.







You must be logged in to post a comment Login