Povežimo se

Arhitektura

Arhitektura nije spektakl – ona treba biti bezvremenska

Razgovarali smo s arhitektom svjetskog glasa. Iz Barcelone, direktno pred naše kamere sjeo je Borja Ferrater.

Jednom je rekao da arhitektura čini prostor, a ne obrnuto. Razmišljanje je to koje traži objašnjenje, pa smo pitali.

„Mislim da uvijek postoji dijalog s prostorom. Mjesto je iznimno važno, kontekst i mislim da mi arhitekti na razne načine uspostavljamo dijalekt s prirodom, s urbanom građom. Svjetlo, vrijeme, klimatski uvjeti – mislim da je riječ o procesu uspostave dijaloga između umjetnog pri čemu mislim na arhitekturu, odnosno što radimo u prostoru, te prirodnog okoliša“, odgovorio nam je španjolski arhitekt i profesor Borja Ferrater.

borja-ferrater-kaplankaya-clubhouse-domnakvadrat-arhitektura

Spektakl je nešto prolazno, za razliku od arhitekture

Ured u okjem radi ovaj arhitekt projektira po cijelom svijetu. Kaže da je namjena prostora svakako bitna, ali ne u toj mjeri da se reflektira na izgled zgrade: „To se pitanje provlači stoljećima. Sjećam se kad sam u Beču, u Austriji gradio zgradu. Riječ je o odnosu vanjskog i unutarnjeg, ali ne smatram da zgrada treba biti spektakularna jer spektakl je nešto prolazno. Arhitektura treba biti bezvremenska.“

borja-ferrater-aa-house-domnakvadrat

Dodaje da se arhitekti ne bave modom jer trebaju biti koncentrirani na bezvremensku strukturu. A za arhitekturu bez granica na raspolaganju su im vrijeme i tehnologija.

„Mislim da je tehnologija alat i ne možemo je ignorirati jer je jako važna. Pomaže nam u procesu rješavanja konstrukcije, izazova, pomaže nam na puno načina i trebali bismo je koristiti što je više moguće. Ali, istovremeno trebamo biti oprezni da tehnologija ne dominira nama nego da mi kontroliramo tehnologiju. Još uvijek vjerujem u olovku i prazan papir. Proces izražavanja ideja na listu papira još je uvijek brži od stiskanja gumba na računalu“, kaže nam arhitekt.

borja-ferrater-galerija-roca-barcelona-arhitektura-domnakvadrat

Važnost tradicije i obitelji

Profesor Ferrater dolazi iz Barcelone, grada koji je poznat po originalnoj arhitekturi.

borja-ferrater-six-senses-kaplankaya-domnakvadrat

„Htjeli smo to pokazati imenom naše tvrtke. To su naši korijeni i svaki put kad idemo u drugu zemlju, u Latinsku Ameriku, na Bliski istok, u Aziju ili na Balkan, jer gradimo i zgradu u blizini, u Crnoj Gori, trudimo se izvoziti tradiciju koju smo naučili u Barceloni. Javni prostor, korištenje mediteranskog svjetla, klimatski uvjeti, sve je to nevjerojatno važno“, dodaje.  

borja-ferrater-regina-house-domnakvadrat

U uredu ima puno Ferratera jer ovaj arhitekt radi s ocem, sestrom i njezinim mužem.

„Raditi s obitelji je dobro jer se ne osjećamo sami. Imam osjećaj da me netko čuva i prati, a i ja to radim tako da pazimo jedni na druge“.

borja-ferrater-kaplankaya-clubhouse-domnakvadrat

Kaže da je arhitektura poput religije u njihovoj kući i nakon četrdeset godina trude se za nedjeljnim ručkom pričati o drugim stvarima, ali ne baš uspješno. A dok su rezultat tih ručkova ovakvi zanimljivi projekti, može se reći da su oni bili iznimno produktivni.

Dani Orisa

Arhitektura

Prisustvujte stručnome skupu za energetsku učinkovitost i održivost

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr nastavljaju rad na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu, obnove zgrada uz povećanje sigurnosti, poboljšanje ugodnosti i zdravstvene kvalitete unutarnjih prostora kao i s aktualnim temama zelene
urbane obnove i dekarbonizacije zgrada do 2050. godine.

Cilj skupa je prikazati zahtjeve ZEB-a, mjere i tehnička rješenja za projektiranje, obnovu i izgradnju novih zgrada koja uz energetsku učinkovitost osiguravaju zgrade s nultom emisijom stakleničkih plinova (ZEB) te sigurne zgrade s visokom kvalitetom ugodnosti za život i rad. Ujedno će se predstaviti Strategija zelene urbane obnove kao i metode za procjenu održivosti zgrada u cjeloživotnom vijeku.

Ciljevi i teme skupa

Ciljevi Klastera nZEB.hr su povezati znanost, inovacije i gospodarstvo odnosno sve dionike u gradnji i obnovi zgrada po kriterijima cjelovite obnove uz naglasak na zgrade niske energetske potrošnje, zgrada gotovo nulte energije (nZEB) i zgrada nulte emisije kao i zgrada zelene i održive gradnje.

Teme ovog stručnog skupa su:

  • propisi, smjernice i planovi iz područja zelene i održive gradnje, energetske učinkovitosti, sigurnosti i
    zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta
  • strategija zelene urbane obnove i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
  • zahtjevi za zgrade s nultom emisijom stakleničkih plinova
  • metode za procjenu održivosti zgrada u cjeloživotnom vijeku
  • tehnička rješenja za projektiranje, obnovu i izgradnju visoko učinkovitih i održivih zgrada s nultom emisijom
    stakleničkih plinova i s visokim stupnjem sigurnosti i kvalitete
  • materijali, proizvodi i sustavi za cjelovitu obnovu i izgradnju novih zgrada po najvišim standardima
    održivosti, energetske učinkovitosti, sigurnosti i kvalitete
  • iskustva i izvedeni primjeri novih i obnovljenih zgrada po najvišim standardima energetske učinkovitosti,
    sigurnosti i kvalitete

Više informacija o skupu nalazi se na stranici: nzeb.hr
Cijena aktivnosti: bez naplate/kotizacije uz obaveznu prijavu
Prijaviti se može preko obrasca

Nastavite čitati

Arhitektura

Kako digitalno doba diktira dinamičniju arhitekturu

Svako povijesno razdoblje obilježilo je i određen način stanovanja, bio je odraz tehnološkog razvoja te društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama, onima digitalnog doba.

Suvremeni način života

Suvremeno stanovanje pitanje je stila života. Ono obuhvaća najmodernije i najkvalitetnije materijale, tehnološki visoko kvalitetne interijere, tehnički kvalitetne detalje izvedbe, kao i sve višu energetsku učinkovitost.

Arhitektica prof. Alenka Delić kaže da je suvremeno stanovanje ustvari odraz suvremenog načina života koje pod utjecajem nove digitalne tehnologije i novog načina života poprima neke drugačije zahtjeve. Drugačiji je naš ritam kao i odnos prema prostoru u kojem živimo.

Glavna obilježja suvremenog stanovanja

Neki od trendova koje suvremeno stanovanje mora pratiti su jasna potreba za individualizacijom, utjecaj globalizacije, trend starenja stanovništva i povećavanja broja kućanstava koje čine samo samci. Riječ je, naime, o više od 50 posto kućanstava koje čine samci ili parovi bez djece.

“Struktura naše obitelji za koju smo nekad projektirali se itekako promijenila”, ističe arhitektica.

Mnoge stvari više nisu iste

Osim toga, pojavio se trend digitalnih nomada, mladih ljudi koji nisu vezani za jedno mjesto boravka i stanovanja. Svoje je učinila i pandemija, odnosno svijest o tome da ne postoji potreba vezivanja za jedno mjesto rada.

Nove generacije traže jedan sasvim drugačiji prostor stanovanja, drugačiji prostor boravka. Odnos prema privatnom vlasništvu se također promijenio, došlo je do rasta ekonomske moći, mijenja se svijest o novom načinu življenja, o nekim novim potrebama, a to sve rezultira drugačijim zahtjevima prema arhitektima.

U tom kontekstu moramo se dotaknuti uloge koju u suvremenom stanovanju ima trend urbanog vrtlarenja. Utjecaj zelenila sve je izražajniji u stambenoj arhitekturi zbog velikog porasta broja stanovnika te koncentracije stanovništva u gradovima.

Nedostaje nam hrane

Nedostaje nam prostora na kojem ćemo uzgajati hranu, a neka su istraživanja pokazala da postoji mogućnost da na krovovima naših zgrada uzgajamo svoju hranu, što bi automatski reduciralo troškove. Znali biste što jedete, a to bi bi bila svježa hrana iz domaćeg uzgoja.

Stambeni prostor mora biti funkcionalan

Funkcionalnost je glavna odlika kvalitetnog projekta suvremenog stanovanja, kaže profesorica Delić, koja na tu činjenicu uvijek upozorava studente.

Stambeni prostor prije svega treba funkcionirati, a da bi funkcionirao kvalitetno postoje neka pravila i načini projektiranja i korištenja koji će tu funkcionalnost omogućiti. Prije svega, potrebno je dobro dimenzionirati prostor. Znati dimenzije namještaja i uporabnog prostora. To je prva pretpostavka da bi stan, odnosno stambeni prostor, mogao normalno funkcionirati.

Svako povijesno razdoblje proizvodilo je određen način stanovanja. Ono je bilo odraz tehnološkog razvoja, specifičnih društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj, fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama digitalnog doba.

Nezamislivo je živjeti bez tehnologije

Danas nam tehnologija omogućava kontrolu stambenog prostora, štednju resursa i upravljanje našim domom jednostavnim dodirom ekrana. To znači da stvaramo okoliš koji u sebi ima svu dostupnu tehnologiju, koja nam pak omogućava ne samo ugodnije stanovanje, već i štednju energije te optimalno korištenje svih raspoloživih resursa. 

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice