Povežimo se

Arhitektura

Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta?

Arhitektura iz perspektive našeg velikog arhitekta Andrije Rusana.

Suvremena i moderno uređena obala u lošinjskoj uvali Čikat jedan je od recentnih realiziranih projekata našeg poznatog arhitekta. U sklopu projekta uređenja i obnove prekrasne uvale Andrija Rusan radio je već na rekonstrukciji hotela Bellevue.

hotela-Bellevue-Andrija-Rusan

Osim Male dvorane i Kavane Lisinski, dizajnirao je i fotelju u kojoj smo ga intervjuirali. Za Dom na kvadrat govorio je o izazovima u arhitekturi.

Andrija-Rusan-fotelja-intervju-lisinski-dom-na-kvadrat.

Proteklu 21 godinu organizator je Dana Orisa pa se prvo pitanje nametnulo samo od sebe.

Koliko je izazovno bilo organizirati Dane Orisa?

„Mi smo se u organizaciji prije par mjeseci koncentrirali da svaki dan pročitamo situaciju, izvještaj stožera, sami smo bili nekakvi prognozeri, sigurno vrlo subjektivni i nadali smo se da će četvrti val u 11.mjesecu već zapravo sasvim slegnuti. To se, nažalost nije dogodilo. I stoga, nakon održanih Dana Orisa mogu reći da sam impresioniran ljudima koji su došli, koji su se disciplinirano držali mjera“, kazao je organizator Dana Orisa.

Dani-Orisa-Dom-na-kvadrat.

Već znamo da je dovesti svjetski poznate arhitekte u ovako izazovnim vremenima u Zagreb gotovo nemoguća misija, ali stvari se mogu i dodatno zakomplicirati kad vam u goste treba stići dobitnik Prizkerove nagrade – takozvanog Oscara arhitekture.

Projekt Miljana

„Alvaro Siza je, ja mislim prije 13-14 godina, 13 godina recimo, bio pozvan da napravi projekt i da se gradi kapelica koja je u kolovozu ove godine napokon otvorena u Hrvatskom Zagorju. I zapravo sve skupa je trebalo biti prezentirano na Danima Orisa na način da Alvaro Siza, on nije mogao doći, ali je rekao da će vrlo rado napraviti prikaz projekta Miljana. Nažalost, doslovce dva dana pred početak dana Orisa on me konačno obavijestio da, nažalost, neće stići“, kazao je Rusan.

alvaro-siza-projekt-miljana
Projekt Miljana

U manje od 48 sati arhitekt Rusan je s ekipom iz Orisa organizirao snimanje kratkog videa u kojem su prezentirali taj izuzetan projekt.

Dani Orisa djelomično su bili i online što nas je inspiriralo za iduće pitanje.

Može li u arhitekturi online zamijeniti uživo?

„Arhitektura je jedna spora djelatnost. I to smo vidjeli na ovim predavanjima. Imate projekte koji od prve skice, poziva investitora, do realizacije šalju 10, traju 10-15 godina. Ja vjerujem da se neće ništa promijeniti s ovim COVID-om što se tiče rada na arhitekturi. I ogromna većina ljudi, bez obzira kojeg su godišta, osjećaju da je prijenos ideje o arhitekturi je najbolje napraviti uživo i to nema alternative“, priznaje je Rusan.

Andrija-Rusan-arhitekt-intervju-dom-na-kvadrat.jpg

Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta, poput klimatskih promjena?

„Ono što se događa u prirodi sa klimom, to je odgovor na ono kako se čovjek ponaša. Arhitektura je dio čovjekove djelatnosti, zapravo jako puno može doprinijeti klimatskim promjenama, odnosno umanjenju ili boljem usmjeravanju klimatskih promjena. Da li su to materijali, da li su to tehnologije, da li su to forme, da li su to razne tehnike, itd. Postoji jako puno prostora u razvoju arhitekture, a da arhitektura ostane arhitektura“, ističe Andrija Rusan.

Oblikovanje arhitekture u službi ljepote, kreativnosti i čovjeka

A da bi arhitektura bila dugotrajna i pamtljiva, ne treba zanemariti ni materijale koje arhitekti koriste. Jedan od njih je i mramor. Realizaciju razgovora s poznatim hrvatskim arhitektom omogućila je talijanska tvrtka Margraf.

Margraf-dom-na-kvadrat

Već 115 godina pretvaraju prirodu u arhitekturu i oblikuju je tako da bude u službi ljepote, kreativnosti i čovjekova blagostanja. Konstantni poticaj prema istraživanju i tehnološkoj inovaciji omogućuje im da pretvaraju prošlost u sadašnjost. S ponosom oblikuju mramor kako bi danas izgradili buduću povijest.

www.magraf.hr

Dani Orisa

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Zavirite u predivnu vilu u Istri koja oduzima dah!

Vila se sastoji od četiri moderne kuće okružene prirodom, smještene na brežuljku s pogledom na rijeku Mirnu i Jadransko more.

Smještena u jednoj od najpoželjnijih hrvatskih regija za život i svjetskih destinacija za odmor, ova vila oduzima dah!

Vile nose ime rijeke Mirne jer se upravo iznad nje uzdižu, u predivnom zelenom utočištu, a upravo su blaga ćud rijeke, mir i tišina okoline nadahnuli arhitekte Arhitektonskog studia Metrocubo u stvaranju ovog suvremenog arhitektonskog projekta.

Vile čine dvije dvokatnice i dvije prizemnice koje su raspoređene u nizu, jedna ispod druge, na prostranim parcelama od 2000 m 2 . Najveća od njih ima i dodat no poljoprivredno zemljište od 8000 m 2 . Kvadrature vila, od 275 do 320 m 2

Elegantna ljepotica usred Istre – kuća zanimljivog geometrijskog oblika i unutarnjeg dizajna

Sve su okrenute prema jugozapadu, a sadrže četiri sobe s pripadajućim kupaonicama s walk-in tušem, veliku kuhinju, dnevni boravak otvorenog plana i WC.

Iz dnevnog se prostora izlazi u uređen vrt ograđen kamenim zidovima s bazenom i sunčalištem.

U grijanim bazenima može se uživati i tijekom zime, a tu je i predivna natkrivena terasa te savršeno uređenja ljetna kuhinja s roštiljom. Okućnica je ograđena vrtom, a krasi je i popločeno sunčalište uz bazen.

Specifičnost ovih vila su goleme staklene stijene koje omogućuju otvorenu komunikaciju unutarnjeg prostora s vanjskim, što je bila nit vodilja arhitektonskog projekta.

Interijere krase dizajnerske pločice, vrhunski podovi i sanitarije, dok staklene stijene osiguravaju pogled na more iz svih prostorija.

Vile su opremljene klimatizacijskim sustavom i podnim grijanjem na bazi toplinskih pumpi koje osiguravaju veliku uštedu energije. Vlasnici villa Gromače izabrali su i podizno-klizni sustav WICSLIDE 160 kombinaciju izvrsne toplinske izolacije s najvišom funkcionalnošću i dizajnom. ICLINE 75 evo ima najviša svojstva toplinske izolacije i strukturne karakteristike. Svojim vrhunskim tehničkim performansama ovaj aluminijski prozor prilagođen je svim arhitektonskim zahtjevima budućnosti.

Autor fotografija: Igor Popović

Nastavite čitati

Arhitektura

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom

Nepokretna kulturna baština s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Zašto su neke građevine pod konzervatorskom zaštitom i može li se provoditi energetska obnova, zna arhitekt Dražen Arbutina.

U očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa jedan od ključnih elemenata je konzervacija građevina, a odluka o formalnoj zaštiti građevine donosi se na temelju parametara koje definira zajednica.  

Subjektivna kategorija

“Vrijednosti određenog primjera koji, recimo arhitekture koji uvrstimo u baštinu, ili u nešto što će biti formalno u zakonu tretirano kao državno dobro je zapravo kategorija koja na prvi pogled je subjektivna. Subjektivna je zbog toga što ne možete donijeti numeričke parametre kojima bi odredili da li nešto pripada toj skupini ili ne, ali se taj subjektivitet pokušava riješiti na način da veliki broj ljudi koji poznaju određenu materiju, sudjeluju u procjeni. Ako se slože oko određenoga suda, uvrštavaju to na određeni popis.”, za Dom na kvadrat rekao je dr. sc. Dražen Arbutina dipl. ing. arh.

Formalna zaštita

Formalna zaštita dijeli se u dvije kategorije – zaštićeno kulturno dobro i preventivno zaštićeno kulturno dobro.

“Kad pojednostavnimo tu kategoriju preventivno zaštićena kulturna dobra, prepoznata je njihova vrijednost, donesen je akt o njihovoj određenoj zaštiti. Ali nisu stvoreni apsolutno svi preduvjeti prije svega ovi stručni da se provede kompletna valorizacija kako bi se zapravo utvrdila prava vrijednost i onda oni i zaštitili. S druge strane imamo zaštićena kulturna dobra, koja se nalazi i na posebnoj listi koju dakle vodi Ministarstvo kulture i medija. Onda imate zapravo ta kulturna dobra na listi kulturnih dobara, koja onda imaju i specijalan status. Taj status uključuje obazriv odnos prema baštini. Kad to govorimo, dakle, ta zaštita zapravo uključuje vrlo pažljiv i specifičan odnos svih u tom procesu i to znači od onih koji su takav akt donijeli, pa do onih koji možda nisu vlasnici, ali samo takav prostor koriste.” kaže Arbutina.

Lista zaštićenih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara predstavlja popis svih onih građevina i lokaliteta koji posjeduju iznimne vrijednosti.

Obaveze konzervatora

Smjernice o postupanju s građevinom pod zaštitom donose konzervatori.

“Obveza konzervatora koji djeluju unutar Ministarstva kulture, unutar konzervatorskih odjela, to jest unutar Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u gradu Zagrebu, je obveza zapravo da osiguraju da će se obazrivo pristupiti svim zahvatima na bilo kojoj od  građevina koja je pod zaštitom. Kad govorim o tome da osiguraju da se obazrivo pristupi, onda to znači da se neće kompromitirati i na drastičan i dramatičan način narušiti one vrijednosti koje su prepoznate zapravo prilikom stavljanja na listu takve građevine.”

Obaveze inžinjera

A problematikom obnove ili bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini, bave se inženjeri.

“Među njima recimo arhitekti su zapravo ti koji provode i određena istraživanja ili bolje rečeno sintetiziraju istraživanja nekih drugih struka kao što su recimo konzervatori, restauratori. Oni pokušavaju zapravo stvoriti sliku i to cjelovitu sliku o građevini preko konzervatorskih elaborata koji se izrađuju i definirati šta su to najvrjedniji elementi građevine koji se ni na koji način ne smiju kompromitirati, do koje mjere se može i na koji način se može ići u određene intervencije na toj građevini i takvom konzervatorskom elaboratu. Oni te mjere prilažu na provjeru upravo kolegicama i kolegama upravo koji rade u konzervatorskim odjelima.”, objasnio je Dražen.

Dijalog između dvije struke

Upravo između te dvije struke često dolazi do prijepora i nerazumijevanja.

“Kad govorimo o postojećem stanju, onda vrlo često moji kolegice i kolege, pa i građevinski inženjeri posebice ne percipiraju građevni materijal kao jedan od iznimno važnih elemenata u percepciji. Znači tu moramo razdvojiti percepciju od suštine građevine koja je zapravo vrijedna. Dakle, od suštine građevine koja je vrijedna. Materijal je u suštini građevina i zamjena materijala je automatski i zamjena građevine i onda više nemate original.”

Energetska obnova takvih građevina je teška zato što svaki zahvat na njima puno skuplji nego na konvencionalnim građevinama, ali moguća.

“Pitanje energetske obnove i kvantifikacije kvalitete izvršene energetske obnove, nažalost nije kako bih rekao, apsolutno objektivno. Tu su zapravo određeni formalni parametri koji dominiraju svime time. Dakle, vi ste energetski obnovili građevinu ako ste ugradili određeni toplinski sustav, koji je više-manje konvencionalan, jer promatra se ili se u manjoj mjeri promatra na specifičan način ako uključite određene sustave koji onda rješavaju neke druge probleme. S druge strane, u povijesnim građevinama, aplikacija, konvencionalnih sustava ne znači da je apsolutno primjerena.” , zaključio je Dražen Arbutina.

Konzervacija građevina je očuvanje identiteta i dijela naše povijesti za buduće generacije.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice