Arhitektura i dizajn
Rok Žnidaršić otkrio tajnu projektiranja javnih prostora
On je nagrađivani slovenski arhitekt koji je nedavno imao izložbu u Zagrebu. Rok Žnidaršić sjeo je pred naše kamere i odgovorio nam na nekoliko pitanja.
Kao svježe diplomirani arhitekt, Rok Žnidaršić, dobio je Plečnikovu nagradu za tezu studentskog rada, da bi kasnije s arhitektom Kobeom podijelio tu najznačajniju nagradu slovenske arhitekture za projekt Lutkarskog kazališta u Mariboru.
Nagrađivani slovenski arhitekt: Puno sam naučio od starijih
Arhitekt i docent na ljubljanskom arhitektonskom fakultetu na ovogodišnjim je Danima Orisa govorio o projektu adaptacije kartuzijanske crkve u Žičkoj kartuziji. I upravo na tom primjeru pokazao kako treba cijeniti starenje, kako kod kuća tako i kod ljudi.
„Sada su samo mladi ljudi nešto što vrijedi, ali ja, moja priča je da sam kao klinac mnoge stvari razumio zbog starih ljudi jer sam mnogo vremena proživio s njima, uz šetnju, uz šetnju i uz rad i to mislim da je nešto što se trebamo opet naučiti“, kazao je za Dom na kvadrat.
Rok Žnidaršić projektirao je puno javnih prostora
U dosadašnjoj je karijeri puno projektirao javne prostore. Za njih je, kaže, najvažnije da se ljudi, koristeći ih, dobro osjećaju. „Jer javni prostor je nešto što nam se zdi da je oduvijek i da će trajati, ali to nije istina. Istina je da će postojati onaj prostor kojeg ćemo sačuvati i kojeg ćemo istrgat kapitalu. To je bitno jer ovaj prostor je prostor za sve, ne prostor za one koji traže novac, nego za sve i to je bitno, najbitnije, ja mislim“, objasnio je Žnidaršić.
Jer, kad se projektira javni prostor, kaže, najveći je problem u tome da se ljudi plaše promjena. Imao je jedno takvo iskustvo još kao student, prije 21. godinu kada je pobijedio na javnom natječaju za uređenje umjetnog jezerca na rubovima Ljubljane.
„I našla se neka civilna inicijativa koja je za 6 godina blokirala projekt i onda poslije šest godina se ovaj projekt išao u izgradnju. Sada je to jedan, najbolje obljudenih javnih prostora u Ljubljani i ako bi danas htio napraviti neku promjenu, opet bi imao civilne inicijative“, kazao je nagrađivani slovenski arhitekt.
Tajna uređenja takvih prostora je u tome da se koriste na suvremen način i zato je važno da su fleksibilni, otvoreni, prolazni i dostupni svima.
Izložba Međuprostor i Međuvrijeme i u Zagrebu
Žnidaršićeva izložba Međuprostor i Međuvrijeme koja je iz Ljubljane došla u Zagreb, bila je dostupna svima. Arhitekt kaže da je to bio korona projekt njegova biroa na kojem su predstavljena četiri u potpunosti različita projekta – sportska dvorana, drvena obiteljska kuća u prirodnom krajoliku, obnova seoskog gospodarstva u alpskom prostoru, te već spomenuta obnova ruševne crkve.
„Bitno nam je bilo da izložbu napravimo kao neki izazov u smislu toga da se pitamo kako se rastavlja arhitekturu i odlučili smo se da je možda najbolje da se ju rastavlja sa njezinom vlastitom medijem. To je arhitektura pomajšana, smanjena, arhitektura na isto mjerilo“, objasnio je.
Svi su modeli rađeni u mjerilu 1:25 i od istog su materijala tako da se mogu uspoređivati.
A kad smo već kod materijala, odabir kvalitetnog, u današnjoj je arhitekturi vrlo bitan, pogotovo kad je riječ o sustavima fasada. One čine odijelo arhitektonskog djela i važno je da kod njihova odabira postoji velika mogućnost izbora. Različite teksture, u kombinaciji s originalnim efektima dostupne u mnogim bojama. Jer u tvrtki STO grade svjesno. Uz to, omogućili su produkciju razgovora s nagrađivanim slovenskim arhitektom.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
You must be logged in to post a comment Login