Povežimo se

Arhitektura

Arhitektura inspirirana inteligencijom i elegancijom prirode

Odrastao je u Rovinju, školovao se u Italiji i Španjolskoj da bi uspješnu karijeru arhitekta gradio u Brazilu. Razgovarali smo s arhitektom budućnosti.

Njegovo je razumijevanje arhitekture vezano prvenstveno uz prirodu. Zato su njegovi projekti i toliko originalni. Za arhitekturu Marko Brajović kaže:

„To je zajednica i ta zajednica ima više skala jer smo mi zajednica, mi smo zajednica bakterija, jedna hodajuća zajednica. Onda smo zajednica kao ljudska rasa, kao ekološki kontekst i zajednica kao biosfera. U tom kontekstu, arhitektura je uvijek vezana uz tu fluidnu granicu između našeg tijela, naše kože, našeg socijalnog tijela.“

marko-brajovic-LCA-biotvornica-domnakvadrat

Arhitektura vezana uz vrijeme, a ne prostor

Nakon odrastanja u Rovinju, školovanje je nastavio u Veneziji i Barceloni da bi ga životni put odnio na drugi kraj svijeta. Danas živi i radi u Brazilu. Znatiželja za upoznavanjem drugih kultura dovela ga je do toga da jedan period provede u plemenu Ashaninka. I tu je otkrio drugačije poimanje korištenja arhitekture. Za razliku od Europe, gdje je ona vezana uz prostor, ovdje je vezana uz vrijeme.

marko-brajovic-asha-house-gostavo-uemura-domnakvadrat

„Ashaninka kuća, ona nema prostorije, nema sobe, osim kupaonice, koja je izvan kuće. Sve se dešava u istom prostoru, ti stropovi su jako niski sa strane gdje se sprema sav namještaj, tako da se noću spava, tih recimo 100 metara kvadratnih je noću jedna velika soba. Za cijelu obitelj. Ujutro, to je za doručak opet u 100 metara kvadratnih, onda počinje biti prostor gdje se radi, gdje se plete. Onda poslijepodne je mjesto gdje se opet sakupljaju obitelji i noću, itd. Ciklus kuće je vezan uz vrijeme, ali je prostor uvijek 100% u potpunosti iskorišten, u njemu se živi kao dio tog socijalno familijarnog i plemenskog tijela“, objašnjava nam Brajović.

marko-brajovic-asha-house-domnakvadrat

Inteligencija i elegancija prirode kao inspiracija

Njegovi su radovi, kako sam kaže, inspirirani inteligencijom i elegancijom prirode: „Ja sam vječni učenik prirode. Mislim da sam tek na početku da shvatim tu inteligenciju prirode i ona se izražava na izuzetno elegantnim rješenjima. Mi kao arhitekti, dizajneri, percipiramo funkcionalna rješenja prirode kroz estetsku stranu također. Ta elegancija, elegantnost u rješenjima, u tehnološkim rješenjima, u strukturama, u sistemima, u logici kako operiraju organizmi, to su najjači primjeri dizajna i arhitekture do kojih mi nismo uspjeli doći kao ljudska rasa.“

marko-brajovic-bow-house-domnakvadrat

Možda upravo zato što crpi inspiraciju iz prirode, smatra da je trebamo zaštititi.

„Gubimo način preživljavanja, anticipacije preživljavanja i adaptiranja na ovu planetu. Veliko pitanje naše klimatske krize i rješenje je vezano uz šume, uz sadnju. A situacija je naopaka. Mi gubimo šume, umjesto da sadimo šume. To je stvar za sve nas, da počnemo saditi naše šume i da dovedemo šume nazad u naše gradove“, dodaje.

marko-brajovic-bow-house-dani-orisa-domnakvadrat

Budućnost arhitekture

Slaže se da je situacija kritična, ali alarmizam kao ekološka strategija, kaže, ne funkcionira. Zato se trebamo prilagoditi i shvatiti kako funkcionira sustav te poboljšati ekološku situaciju i svijest. Jer rješenja su jednostavna i dolaze od svih nas.

marko-brajovic-mirante-do-madada-hotel-domnakvadrat

„Vrijeme je za eksperimentiranje, vrijeme je da budemo hrabri, vrijeme je za testiranje novih sistema, vrijeme je za reći ne investitorima nekad. Vrijeme je reći ne tržištu nekad, tako da je vrijeme da se arhitekt oslobodi jer jedino kroz taj način, neprofitni način možemo imati nešto što će biti mnogo profitabilnije nego što imamo sada“, zaključuje arhitekt kojeg često zovu arhitektom budućnosti.

Dani Orisa

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Zavirite u predivnu vilu u Istri koja oduzima dah!

Vila se sastoji od četiri moderne kuće okružene prirodom, smještene na brežuljku s pogledom na rijeku Mirnu i Jadransko more.

Smještena u jednoj od najpoželjnijih hrvatskih regija za život i svjetskih destinacija za odmor, ova vila oduzima dah!

Vile nose ime rijeke Mirne jer se upravo iznad nje uzdižu, u predivnom zelenom utočištu, a upravo su blaga ćud rijeke, mir i tišina okoline nadahnuli arhitekte Arhitektonskog studia Metrocubo u stvaranju ovog suvremenog arhitektonskog projekta.

Vile čine dvije dvokatnice i dvije prizemnice koje su raspoređene u nizu, jedna ispod druge, na prostranim parcelama od 2000 m 2 . Najveća od njih ima i dodat no poljoprivredno zemljište od 8000 m 2 . Kvadrature vila, od 275 do 320 m 2

Elegantna ljepotica usred Istre – kuća zanimljivog geometrijskog oblika i unutarnjeg dizajna

Sve su okrenute prema jugozapadu, a sadrže četiri sobe s pripadajućim kupaonicama s walk-in tušem, veliku kuhinju, dnevni boravak otvorenog plana i WC.

Iz dnevnog se prostora izlazi u uređen vrt ograđen kamenim zidovima s bazenom i sunčalištem.

U grijanim bazenima može se uživati i tijekom zime, a tu je i predivna natkrivena terasa te savršeno uređenja ljetna kuhinja s roštiljom. Okućnica je ograđena vrtom, a krasi je i popločeno sunčalište uz bazen.

Specifičnost ovih vila su goleme staklene stijene koje omogućuju otvorenu komunikaciju unutarnjeg prostora s vanjskim, što je bila nit vodilja arhitektonskog projekta.

Interijere krase dizajnerske pločice, vrhunski podovi i sanitarije, dok staklene stijene osiguravaju pogled na more iz svih prostorija.

Vile su opremljene klimatizacijskim sustavom i podnim grijanjem na bazi toplinskih pumpi koje osiguravaju veliku uštedu energije. Vlasnici villa Gromače izabrali su i podizno-klizni sustav WICSLIDE 160 kombinaciju izvrsne toplinske izolacije s najvišom funkcionalnošću i dizajnom. ICLINE 75 evo ima najviša svojstva toplinske izolacije i strukturne karakteristike. Svojim vrhunskim tehničkim performansama ovaj aluminijski prozor prilagođen je svim arhitektonskim zahtjevima budućnosti.

Autor fotografija: Igor Popović

Nastavite čitati

Arhitektura

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom

Nepokretna kulturna baština s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Zašto su neke građevine pod konzervatorskom zaštitom i može li se provoditi energetska obnova, zna arhitekt Dražen Arbutina.

U očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa jedan od ključnih elemenata je konzervacija građevina, a odluka o formalnoj zaštiti građevine donosi se na temelju parametara koje definira zajednica.  

Subjektivna kategorija

“Vrijednosti određenog primjera koji, recimo arhitekture koji uvrstimo u baštinu, ili u nešto što će biti formalno u zakonu tretirano kao državno dobro je zapravo kategorija koja na prvi pogled je subjektivna. Subjektivna je zbog toga što ne možete donijeti numeričke parametre kojima bi odredili da li nešto pripada toj skupini ili ne, ali se taj subjektivitet pokušava riješiti na način da veliki broj ljudi koji poznaju određenu materiju, sudjeluju u procjeni. Ako se slože oko određenoga suda, uvrštavaju to na određeni popis.”, za Dom na kvadrat rekao je dr. sc. Dražen Arbutina dipl. ing. arh.

Formalna zaštita

Formalna zaštita dijeli se u dvije kategorije – zaštićeno kulturno dobro i preventivno zaštićeno kulturno dobro.

“Kad pojednostavnimo tu kategoriju preventivno zaštićena kulturna dobra, prepoznata je njihova vrijednost, donesen je akt o njihovoj određenoj zaštiti. Ali nisu stvoreni apsolutno svi preduvjeti prije svega ovi stručni da se provede kompletna valorizacija kako bi se zapravo utvrdila prava vrijednost i onda oni i zaštitili. S druge strane imamo zaštićena kulturna dobra, koja se nalazi i na posebnoj listi koju dakle vodi Ministarstvo kulture i medija. Onda imate zapravo ta kulturna dobra na listi kulturnih dobara, koja onda imaju i specijalan status. Taj status uključuje obazriv odnos prema baštini. Kad to govorimo, dakle, ta zaštita zapravo uključuje vrlo pažljiv i specifičan odnos svih u tom procesu i to znači od onih koji su takav akt donijeli, pa do onih koji možda nisu vlasnici, ali samo takav prostor koriste.” kaže Arbutina.

Lista zaštićenih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara predstavlja popis svih onih građevina i lokaliteta koji posjeduju iznimne vrijednosti.

Obaveze konzervatora

Smjernice o postupanju s građevinom pod zaštitom donose konzervatori.

“Obveza konzervatora koji djeluju unutar Ministarstva kulture, unutar konzervatorskih odjela, to jest unutar Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u gradu Zagrebu, je obveza zapravo da osiguraju da će se obazrivo pristupiti svim zahvatima na bilo kojoj od  građevina koja je pod zaštitom. Kad govorim o tome da osiguraju da se obazrivo pristupi, onda to znači da se neće kompromitirati i na drastičan i dramatičan način narušiti one vrijednosti koje su prepoznate zapravo prilikom stavljanja na listu takve građevine.”

Obaveze inžinjera

A problematikom obnove ili bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini, bave se inženjeri.

“Među njima recimo arhitekti su zapravo ti koji provode i određena istraživanja ili bolje rečeno sintetiziraju istraživanja nekih drugih struka kao što su recimo konzervatori, restauratori. Oni pokušavaju zapravo stvoriti sliku i to cjelovitu sliku o građevini preko konzervatorskih elaborata koji se izrađuju i definirati šta su to najvrjedniji elementi građevine koji se ni na koji način ne smiju kompromitirati, do koje mjere se može i na koji način se može ići u određene intervencije na toj građevini i takvom konzervatorskom elaboratu. Oni te mjere prilažu na provjeru upravo kolegicama i kolegama upravo koji rade u konzervatorskim odjelima.”, objasnio je Dražen.

Dijalog između dvije struke

Upravo između te dvije struke često dolazi do prijepora i nerazumijevanja.

“Kad govorimo o postojećem stanju, onda vrlo često moji kolegice i kolege, pa i građevinski inženjeri posebice ne percipiraju građevni materijal kao jedan od iznimno važnih elemenata u percepciji. Znači tu moramo razdvojiti percepciju od suštine građevine koja je zapravo vrijedna. Dakle, od suštine građevine koja je vrijedna. Materijal je u suštini građevina i zamjena materijala je automatski i zamjena građevine i onda više nemate original.”

Energetska obnova takvih građevina je teška zato što svaki zahvat na njima puno skuplji nego na konvencionalnim građevinama, ali moguća.

“Pitanje energetske obnove i kvantifikacije kvalitete izvršene energetske obnove, nažalost nije kako bih rekao, apsolutno objektivno. Tu su zapravo određeni formalni parametri koji dominiraju svime time. Dakle, vi ste energetski obnovili građevinu ako ste ugradili određeni toplinski sustav, koji je više-manje konvencionalan, jer promatra se ili se u manjoj mjeri promatra na specifičan način ako uključite određene sustave koji onda rješavaju neke druge probleme. S druge strane, u povijesnim građevinama, aplikacija, konvencionalnih sustava ne znači da je apsolutno primjerena.” , zaključio je Dražen Arbutina.

Konzervacija građevina je očuvanje identiteta i dijela naše povijesti za buduće generacije.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice