Povežimo se

Arhitektura

Rok Žnidaršić otkrio tajnu projektiranja javnih prostora

On je nagrađivani slovenski arhitekt koji je nedavno imao izložbu u Zagrebu. Rok Žnidaršić sjeo je pred naše kamere i odgovorio nam na nekoliko pitanja.

Kao svježe diplomirani arhitekt, Rok Žnidaršić, dobio je Plečnikovu nagradu za tezu studentskog rada, da bi kasnije s arhitektom Kobeom podijelio tu najznačajniju nagradu slovenske arhitekture za projekt Lutkarskog kazališta u Mariboru.

rok-znidarsic-intervju-dom-na-kvadrat
Rok Žnidaršić, slovenski arhitekt i docent na Fakultetu za arhitekturo u Ljubljani

Nagrađivani slovenski arhitekt: Puno sam naučio od starijih

Arhitekt i docent na ljubljanskom arhitektonskom fakultetu na ovogodišnjim je Danima Orisa govorio o projektu adaptacije kartuzijanske crkve u Žičkoj kartuziji. I upravo na tom primjeru pokazao kako treba cijeniti starenje, kako kod kuća tako i kod ljudi.

adaptacija-kartuzijanske-crkve-rok-znidarsic-dom-na-kvadrat

„Sada su samo mladi ljudi nešto što vrijedi, ali ja, moja priča je da sam kao klinac mnoge stvari razumio zbog starih ljudi jer sam mnogo vremena proživio s njima, uz šetnju, uz šetnju i uz rad i to mislim da je nešto što se trebamo opet naučiti“, kazao je za Dom na kvadrat.

Rok Žnidaršić projektirao je puno javnih prostora

U dosadašnjoj je karijeri puno projektirao javne prostore. Za njih je, kaže, najvažnije da se ljudi, koristeći ih, dobro osjećaju.  „Jer javni prostor je nešto što nam se zdi da je oduvijek i da će trajati, ali to nije istina. Istina je da će postojati onaj prostor kojeg ćemo sačuvati i kojeg ćemo istrgat kapitalu. To je bitno jer ovaj prostor je prostor za sve, ne prostor za one koji traže novac, nego za sve i to je bitno, najbitnije, ja mislim“, objasnio je Žnidaršić.

Jer, kad se projektira javni prostor, kaže, najveći je problem u tome da se ljudi plaše promjena. Imao je jedno takvo iskustvo još kao student, prije 21. godinu kada je pobijedio na javnom natječaju za uređenje umjetnog jezerca na rubovima Ljubljane.

jezero-koseze-ljubljana-rok-znidarsic-dom-na-kvadrat

„I našla se neka civilna inicijativa koja je za 6 godina blokirala projekt i onda poslije šest godina se ovaj projekt išao u izgradnju. Sada je to jedan, najbolje obljudenih javnih prostora u Ljubljani i ako bi danas htio napraviti neku promjenu, opet bi imao civilne inicijative“, kazao je nagrađivani slovenski arhitekt.

Tajna uređenja takvih prostora je u tome da se koriste na suvremen način i zato je važno da su fleksibilni, otvoreni, prolazni i dostupni svima.

Izložba Međuprostor i Međuvrijeme i u Zagrebu

Žnidaršićeva izložba Međuprostor i Međuvrijeme koja je iz Ljubljane došla u Zagreb, bila je dostupna svima. Arhitekt kaže da je to bio korona projekt njegova biroa na kojem su predstavljena četiri u potpunosti različita projekta – sportska dvorana, drvena obiteljska kuća u prirodnom krajoliku, obnova seoskog gospodarstva u alpskom prostoru, te već spomenuta obnova ruševne crkve.

„Bitno nam je bilo da izložbu napravimo kao neki izazov u smislu toga da se pitamo kako se rastavlja arhitekturu i odlučili smo se da je možda najbolje da se ju rastavlja sa njezinom vlastitom medijem. To je arhitektura pomajšana, smanjena, arhitektura na isto mjerilo“, objasnio je.

medjuprostor-i-imedjuvrijeme-rok-znidarsic-dom-na-kvadrat

Svi su modeli rađeni u mjerilu 1:25 i od istog su materijala tako da se mogu uspoređivati.

A kad smo već kod materijala, odabir kvalitetnog, u današnjoj je arhitekturi vrlo bitan, pogotovo kad je riječ o sustavima fasada. One čine odijelo arhitektonskog djela i važno je da kod njihova odabira postoji velika mogućnost izbora. Različite teksture, u kombinaciji s originalnim efektima dostupne u mnogim bojama. Jer u tvrtki STO grade svjesno. Uz to, omogućili su produkciju razgovora s nagrađivanim slovenskim arhitektom.

www.sto.hr

Dani Orisa

Arhitektura

Prisustvujte stručnome skupu za energetsku učinkovitost i održivost

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr nastavljaju rad na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu, obnove zgrada uz povećanje sigurnosti, poboljšanje ugodnosti i zdravstvene kvalitete unutarnjih prostora kao i s aktualnim temama zelene
urbane obnove i dekarbonizacije zgrada do 2050. godine.

Cilj skupa je prikazati zahtjeve ZEB-a, mjere i tehnička rješenja za projektiranje, obnovu i izgradnju novih zgrada koja uz energetsku učinkovitost osiguravaju zgrade s nultom emisijom stakleničkih plinova (ZEB) te sigurne zgrade s visokom kvalitetom ugodnosti za život i rad. Ujedno će se predstaviti Strategija zelene urbane obnove kao i metode za procjenu održivosti zgrada u cjeloživotnom vijeku.

Ciljevi i teme skupa

Ciljevi Klastera nZEB.hr su povezati znanost, inovacije i gospodarstvo odnosno sve dionike u gradnji i obnovi zgrada po kriterijima cjelovite obnove uz naglasak na zgrade niske energetske potrošnje, zgrada gotovo nulte energije (nZEB) i zgrada nulte emisije kao i zgrada zelene i održive gradnje.

Teme ovog stručnog skupa su:

  • propisi, smjernice i planovi iz područja zelene i održive gradnje, energetske učinkovitosti, sigurnosti i
    zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta
  • strategija zelene urbane obnove i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
  • zahtjevi za zgrade s nultom emisijom stakleničkih plinova
  • metode za procjenu održivosti zgrada u cjeloživotnom vijeku
  • tehnička rješenja za projektiranje, obnovu i izgradnju visoko učinkovitih i održivih zgrada s nultom emisijom
    stakleničkih plinova i s visokim stupnjem sigurnosti i kvalitete
  • materijali, proizvodi i sustavi za cjelovitu obnovu i izgradnju novih zgrada po najvišim standardima
    održivosti, energetske učinkovitosti, sigurnosti i kvalitete
  • iskustva i izvedeni primjeri novih i obnovljenih zgrada po najvišim standardima energetske učinkovitosti,
    sigurnosti i kvalitete

Više informacija o skupu nalazi se na stranici: nzeb.hr
Cijena aktivnosti: bez naplate/kotizacije uz obaveznu prijavu
Prijaviti se može preko obrasca

Nastavite čitati

Arhitektura

Kako digitalno doba diktira dinamičniju arhitekturu

Svako povijesno razdoblje obilježilo je i određen način stanovanja, bio je odraz tehnološkog razvoja te društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama, onima digitalnog doba.

Suvremeni način života

Suvremeno stanovanje pitanje je stila života. Ono obuhvaća najmodernije i najkvalitetnije materijale, tehnološki visoko kvalitetne interijere, tehnički kvalitetne detalje izvedbe, kao i sve višu energetsku učinkovitost.

Arhitektica prof. Alenka Delić kaže da je suvremeno stanovanje ustvari odraz suvremenog načina života koje pod utjecajem nove digitalne tehnologije i novog načina života poprima neke drugačije zahtjeve. Drugačiji je naš ritam kao i odnos prema prostoru u kojem živimo.

Glavna obilježja suvremenog stanovanja

Neki od trendova koje suvremeno stanovanje mora pratiti su jasna potreba za individualizacijom, utjecaj globalizacije, trend starenja stanovništva i povećavanja broja kućanstava koje čine samo samci. Riječ je, naime, o više od 50 posto kućanstava koje čine samci ili parovi bez djece.

“Struktura naše obitelji za koju smo nekad projektirali se itekako promijenila”, ističe arhitektica.

Mnoge stvari više nisu iste

Osim toga, pojavio se trend digitalnih nomada, mladih ljudi koji nisu vezani za jedno mjesto boravka i stanovanja. Svoje je učinila i pandemija, odnosno svijest o tome da ne postoji potreba vezivanja za jedno mjesto rada.

Nove generacije traže jedan sasvim drugačiji prostor stanovanja, drugačiji prostor boravka. Odnos prema privatnom vlasništvu se također promijenio, došlo je do rasta ekonomske moći, mijenja se svijest o novom načinu življenja, o nekim novim potrebama, a to sve rezultira drugačijim zahtjevima prema arhitektima.

U tom kontekstu moramo se dotaknuti uloge koju u suvremenom stanovanju ima trend urbanog vrtlarenja. Utjecaj zelenila sve je izražajniji u stambenoj arhitekturi zbog velikog porasta broja stanovnika te koncentracije stanovništva u gradovima.

Nedostaje nam hrane

Nedostaje nam prostora na kojem ćemo uzgajati hranu, a neka su istraživanja pokazala da postoji mogućnost da na krovovima naših zgrada uzgajamo svoju hranu, što bi automatski reduciralo troškove. Znali biste što jedete, a to bi bi bila svježa hrana iz domaćeg uzgoja.

Stambeni prostor mora biti funkcionalan

Funkcionalnost je glavna odlika kvalitetnog projekta suvremenog stanovanja, kaže profesorica Delić, koja na tu činjenicu uvijek upozorava studente.

Stambeni prostor prije svega treba funkcionirati, a da bi funkcionirao kvalitetno postoje neka pravila i načini projektiranja i korištenja koji će tu funkcionalnost omogućiti. Prije svega, potrebno je dobro dimenzionirati prostor. Znati dimenzije namještaja i uporabnog prostora. To je prva pretpostavka da bi stan, odnosno stambeni prostor, mogao normalno funkcionirati.

Svako povijesno razdoblje proizvodilo je određen način stanovanja. Ono je bilo odraz tehnološkog razvoja, specifičnih društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj, fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama digitalnog doba.

Nezamislivo je živjeti bez tehnologije

Danas nam tehnologija omogućava kontrolu stambenog prostora, štednju resursa i upravljanje našim domom jednostavnim dodirom ekrana. To znači da stvaramo okoliš koji u sebi ima svu dostupnu tehnologiju, koja nam pak omogućava ne samo ugodnije stanovanje, već i štednju energije te optimalno korištenje svih raspoloživih resursa. 

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice