Povežimo se

Bilje

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt

Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti

ružmarin

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.

Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.

U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.

9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci

Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.

Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.

Botanički opis i porijeklo

Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.

Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.

ružmarin

Kako uzgajati i njegovati ružmarin

Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.

Savjeti za njegu:

  • Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
  • Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
  • Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
  • Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.

Razmnožavanje ružmarina

Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.

Ljekovita svojstva

Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:

  • poboljšava cirkulaciju,
  • potiče pamćenje i koncentraciju,
  • djeluje protuupalno i antimikrobno,
  • snižava kolesterol,
  • štiti zdravlje srca i jetre.

Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.

Ružmarin u kulinarstvu

Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.

Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)

Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.

Dekorativna i funkcionalna biljka

Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.

Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.

Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.

Bilje

Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju

Kako temperature rastu, s njima bujaju vrtovi i balkoni puni cvijeća, povrća i začinskog bilja. No, ljeto sa sobom donosi i dosadne kukce – od komaraca do muha i mrava. Umjesto da posegnete za kemijskim sredstvima, stručnjakinja za hortikulturu Milica Sekulić otkriva kako se prirodno možete zaštititi – uz pomoć biljaka koje su i estetski privlačne i funkcionalne.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika dugoročno je uvijek bolja nego posezanje za raznim štetnim kemikalijama.

Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj

Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: mirisne biljke koje čuvaju vaš vrt

„Postoje repelentne biljke,“ potvrđuje Milica Sekulić, bacc. ing. agr. „Dovoljno je pogledati sastav brojnih insekticida – mnogi su bazirani na uljima upravo tih biljaka.“ Komarci, muhe, mravi i drugi ljetni napasnici osjetljivi su na jake arome i eterična ulja koja ove biljke sadrže.

Ako želite izbjegnuti kemikalije i stvoriti zdraviji okoliš za svoju obitelj, prirodna zaštita od komaraca i štetnika putem biljaka je jednostavno i učinkovito rješenje.

Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Koje biljke posaditi?

Na balkone, prozorske daske ili rubove vrtova idealno je zasaditi:

  • Limunsku travu – sadrži citronelu, prirodni repelent, a istovremeno listove možete koristiti za pripremu limunade i aromatizirane vode. Što više biljaka imate, to će djelovanje biti učinkovitije.
  • Bosiljak – odlično uspijeva u tegli, odbija komarce, a koristit će vam i u kuhinji.
  • Kadulju, timijan i lavandu – mirisne, dekorativne i učinkovite protiv insekata. Njihova eterična ulja odbijaju komarce i muhe, osobito kad protrljate listove.
  • Ružmarin – zimzelen i otporan, tjera mrave i komarce, ali privlači pčele i ose pa ga pažljivo pozicionirajte.

Biljke kao saveznici u povrtnjaku

U organskom vrtu neizostavne su:

  • Kadifice (tagetes) – čiste tlo od nematoda i drugih podzemnih štetnika.
  • Neven – djeluje repelentno i ukrasno.
  • Bosiljak, timijan, kadulja – štite povrće, a istovremeno ga oplemenjuju aromom i mirisom.

Kombiniranjem funkcionalnih i dekorativnih vrsta postiže se dvostruki učinak – estetski privlačan prostor i prirodna zaštita od komaraca i štetnika tijekom cijelog ljeta.

Bez pesticida i bez brige

Sadnjom pravilno odabranih biljaka stvorit ćete oku ugodan, mirisan i funkcionalan prostor. Osim što doprinose bioraznolikosti i privlače korisne insekte poput pčela, ove biljke smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima i čine vaš vanjski prostor ugodnijim za boravak – osobito u toplim ljetnim večerima.

Nastavite čitati

Bilje

Limunska trava – egzotična biljka koja oplemenjuje vrt i kuhinju

Osim što u vaš vrt unosi dašak egzotike, limunska trava (Cymbopogon citratus) pravi je saveznik u kuhinji, prirodnoj medicini i borbi protiv komaraca. Ova aromatična biljka, poznata i pod imenom citronela, sve češće pronalazi mjesto i u domaćim vrtovima – zbog jednostavnog uzgoja i brojnih dobrobiti koje pruža.

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt

Kako izgleda i odakle dolazi?

Limunska trava potječe iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, a karakteriziraju je dugi, uski i oštri listovi koji ispuštaju prepoznatljiv citrusni miris. Iako u prirodnom staništu može dosegnuti visinu i do metar i pol, kod nas se najčešće uzgaja kao jednogodišnja biljka ili u lončanicama koje se unose unutra tijekom zime.

Uzgoj i njega limunske trave

Limunska trava voli toplinu i sunce, pa je idealno mjesto za sadnju osunčani kutak vrta ili terasa. Važno je osigurati:

  • Pjeskovito, propusno tlo s dobrim drenažnim slojem
  • Redovito zalijevanje, osobito tijekom sušnih razdoblja
  • Zaštitu od mraza – u kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u posudama

Biljka brzo raste i može se lako razmnožiti dijeljenjem busena ili sadnjom reznica.

Ljekovita svojstva i upotreba

Limunska trava poznata je po svojim protuupalnim, antibakterijskim i umirujućim svojstvima. U narodnoj medicini koristi se za:

  • Umirivanje probavnih smetnji
  • Ublažavanje glavobolje i nesanice
  • Snižavanje temperature i jačanje imuniteta

Čaj od svježih ili osušenih listova limunske trave omiljen je napitak zbog ugodnog okusa i osvježavajućeg mirisa.

Nezaobilazna u azijskoj kuhinji

U kulinarstvu se koriste donji, zadebljani dijelovi stabljike koji se najčešće režu, gnječe ili kuhaju u varivima i juhama. Nezaobilazan je sastojak tajlandske, vijetnamske i indonezijske kuhinje, osobito u jelima poput Tom Yum juhe, curryja i marinada za meso i ribu.

Prirodni repelent

Zahvaljujući visokom udjelu citronelola i geraniola, limunska trava prirodno odbija komarce i druge insekte. Možete je posaditi u blizini mjesta za sjedenje na otvorenom ili koristiti eterično ulje u svjetiljkama i sprejevima.

Citronela: Biljka koju vrijedi imati u kuhinji i u vrtu

Limunska trava oplemenjuje prostor, mirisom i izgledom stvara egzotičnu atmosferu, a njezina primjena u kuhinji i kućnoj ljekarni čini je izuzetno korisnom biljkom. Bilo da ste ljubitelj orijentalne kuhinje, prirodnih pripravaka ili tražite dekorativnu biljku za vrt, limunska trava je savršen izbor za vašu zelenu oazu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice