Bilje
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Bosiljak je jedan od najpopularnijih začina u kuhinji, a blagotvorno utječe i na zdravlje

Miris koji podsjeća na ljeto, talijanske specijalitete i svježinu vrta – bosiljak je bez sumnje jedna od najvoljenijih biljaka u svijetu. No osim što nas osvaja aromom i okusom, ova biljka krije mnogo više: povijest, kulturu, zdravlje i ljepotu.
Bosiljak, poznat i pod latinskim imenom Ocimum basilicum, naziva se i kraljevskom biljkom. I ne bez razloga – njegova se vrijednost prepoznaje još od davnina. Obožavali su ga stari Grci i Rimljani, koristio se u ritualima, kao zaštita od zlih duhova, a danas je nezamjenjiv u kuhinji i sve češće – na prozorskoj dasci ili u gredici domaćih vrtova.
U vrtovima je dobrodošao kao dobar susjed mnogih vrtnih biljaka, budući da odbija štetnike. To je biljka koju rado posjećuju pčele, a njeno eterično ulje se koristi u industriji parfema. Na prozorskoj klupčici će dosadne insekte tjerati iz vaše kuhinje.
Kako uzgojiti začinsko bilje kod kuće?
Bosiljak – više od začina
Vrsta, koju najčešće uzgajamo, je obični bosiljak (Ocimum basilicum). Ima veliki broj sorti. Od sorti bosiljka s lišćem, velikim kao dlan (Mamooth, Genovese, Foglia di lattuga), različitih vrsta sa srednje velikim listovima, do vrsta u obliku grma s malim lišćem (O.b. minimum, Piccolo).
Također, boja lišća se kreće u rasponu od tamno zelene do tamno crvenih nijansi (Red rubin, Osmin purple). S veličinom listova, rastom i bojom biljke povezani su i miris i aroma.
Tako se osim vrsta s karakterističnom aromom bosiljka, koja može biti “slađa” kod zelenih i “oporija” kod obojanih verzija, može naći i bosiljak s aromom limuna (citriodorum), cimeta (Cynnamonum) ili anisa (Licorice).
Raspon mogu proširiti i druge vrste bosiljka, kao što su Tulsi ili sveti bosiljak (O. sanctum) i afrički ili plavi bosiljak (O.kilimandscharicum).

Kako izgleda i gdje raste?
Bosiljak je jednogodišnja biljka koja naraste do pola metra visine, ovisno o sorti. Listovi su glatki, ovalni i sjajni, a cvjetovi sitni i bijeli do ljubičasti.
U prirodi dolazi iz toplih krajeva Azije i Afrike, no uspijeva gotovo svugdje – ako mu osigurate dovoljno topline i sunca.
Voli sunčane položaje, toplu zemlju i redovito, ali umjereno zalijevanje.
Previše vode može mu naškoditi, pa je dobro da tlo bude rahlo i propusno. Idealna temperatura za njegov rast je između 20 i 30 °C, a čim temperature padnu ispod 10 °C – za njega postaje prehladno.
Bosiljak je osjetljiv na niske temperature i najesen kad zahladi propada.
Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru
Njega i uvjeti rasta
Bosiljak je zahvalan i brzo raste. Ako ga redovito prikraćujete, potičete bočno grananje i bujniji rast. Zalijevajte ga kad primijetite da se površinski sloj zemlje osušio, a izbjegavajte vlaženje listova. Na otvorenom ga treba štititi od jakog vjetra, dok u kući treba izbjegavati propuh.
Za uzgoj u tegli bit će dovoljna posuda promjera 20-ak centimetara. Presađivanje je jednostavno – kada mu posuda postane premala ili ako ga želite preseliti iz sadnice u vrt. Koristite rahlu zemlju s dodatkom komposta, a svakih nekoliko tjedana možete ga pognojiti blagim organskim gnojivom za lisnato bilje.

Nove biljke – lako i brzo
Bosiljak se vrlo lako razmnožava. Dovoljno je odrezati vršni dio biljke (dužine 8–10 cm), staviti ga u čašu s vodom i već za nekoliko dana pojavit će se bijeli korjenčići. Tada ga možete posaditi u zemlju. Ova metoda posebno je zgodna kad želite podijeliti biljku s prijateljima – jer bosiljka nikad previše.
Uobičajeni problemi i kako ih riješiti
Ako listovi počnu žutjeti, moguće je da ima previše vlage ili premalo svjetla.
Suhi vrhovi listova često su znak suhog zraka ili viška gnojiva.
Od štetnika, u vrtu mu najčešće prijete lisne uši i puževi, dok u zatvorenom prostoru treba paziti na crvene paukove grinje. Redovita provjera listova i povremeno pranje mlakom vodom pomoći će u prevenciji.
Narodna medicina
Bosiljak se koristi za ublažavanje probavnih tegoba, tegoba s dišnim putevima i nesanicom. Trava bosiljka potiče apetit, pospješuje probavu, sprječava nadutost i ublažava bolove i grčeve u probavnom traktu.
Površinski dezinficira i zato se koristi za male rane i ogrebotine. Trave i sjemenke su korisno sredstvo za dezinfekciju u bolestima organa za izlučivanje i kod bijelog iscjetka, a s oparkom ispiremo i aknastu kožu.
Ima blago umirujuće djelovanje te pomaže kod nervoze, nesanice, depresije i iscrpljenosti. Olakšava glavobolje zbog nervoze, migrenu te probleme s gripom, groznicom, hripavcem i plućnim bolestima. Kod upala sluznice usta i lošeg zadaha možemo si pomoći grgljanjem pripravka bosiljka, kao prvu pomoć na mjestu uboda insekata utrljamo svježi sok od lišća bosiljka.
Bilje
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju

Kako temperature rastu, s njima bujaju vrtovi i balkoni puni cvijeća, povrća i začinskog bilja. No, ljeto sa sobom donosi i dosadne kukce – od komaraca do muha i mrava. Umjesto da posegnete za kemijskim sredstvima, stručnjakinja za hortikulturu Milica Sekulić otkriva kako se prirodno možete zaštititi – uz pomoć biljaka koje su i estetski privlačne i funkcionalne.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika dugoročno je uvijek bolja nego posezanje za raznim štetnim kemikalijama.
Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: mirisne biljke koje čuvaju vaš vrt
„Postoje repelentne biljke,“ potvrđuje Milica Sekulić, bacc. ing. agr. „Dovoljno je pogledati sastav brojnih insekticida – mnogi su bazirani na uljima upravo tih biljaka.“ Komarci, muhe, mravi i drugi ljetni napasnici osjetljivi su na jake arome i eterična ulja koja ove biljke sadrže.
Ako želite izbjegnuti kemikalije i stvoriti zdraviji okoliš za svoju obitelj, prirodna zaštita od komaraca i štetnika putem biljaka je jednostavno i učinkovito rješenje.
Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Koje biljke posaditi?
Na balkone, prozorske daske ili rubove vrtova idealno je zasaditi:
- Limunsku travu – sadrži citronelu, prirodni repelent, a istovremeno listove možete koristiti za pripremu limunade i aromatizirane vode. Što više biljaka imate, to će djelovanje biti učinkovitije.
- Bosiljak – odlično uspijeva u tegli, odbija komarce, a koristit će vam i u kuhinji.
- Kadulju, timijan i lavandu – mirisne, dekorativne i učinkovite protiv insekata. Njihova eterična ulja odbijaju komarce i muhe, osobito kad protrljate listove.
- Ružmarin – zimzelen i otporan, tjera mrave i komarce, ali privlači pčele i ose pa ga pažljivo pozicionirajte.
Biljke kao saveznici u povrtnjaku
U organskom vrtu neizostavne su:
- Kadifice (tagetes) – čiste tlo od nematoda i drugih podzemnih štetnika.
- Neven – djeluje repelentno i ukrasno.
- Bosiljak, timijan, kadulja – štite povrće, a istovremeno ga oplemenjuju aromom i mirisom.
Kombiniranjem funkcionalnih i dekorativnih vrsta postiže se dvostruki učinak – estetski privlačan prostor i prirodna zaštita od komaraca i štetnika tijekom cijelog ljeta.

Bez pesticida i bez brige
Sadnjom pravilno odabranih biljaka stvorit ćete oku ugodan, mirisan i funkcionalan prostor. Osim što doprinose bioraznolikosti i privlače korisne insekte poput pčela, ove biljke smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima i čine vaš vanjski prostor ugodnijim za boravak – osobito u toplim ljetnim večerima.
Bilje
Limunska trava – egzotična biljka koja oplemenjuje vrt i kuhinju

Osim što u vaš vrt unosi dašak egzotike, limunska trava (Cymbopogon citratus) pravi je saveznik u kuhinji, prirodnoj medicini i borbi protiv komaraca. Ova aromatična biljka, poznata i pod imenom citronela, sve češće pronalazi mjesto i u domaćim vrtovima – zbog jednostavnog uzgoja i brojnih dobrobiti koje pruža.
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Kako izgleda i odakle dolazi?
Limunska trava potječe iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, a karakteriziraju je dugi, uski i oštri listovi koji ispuštaju prepoznatljiv citrusni miris. Iako u prirodnom staništu može dosegnuti visinu i do metar i pol, kod nas se najčešće uzgaja kao jednogodišnja biljka ili u lončanicama koje se unose unutra tijekom zime.
Uzgoj i njega limunske trave
Limunska trava voli toplinu i sunce, pa je idealno mjesto za sadnju osunčani kutak vrta ili terasa. Važno je osigurati:
- Pjeskovito, propusno tlo s dobrim drenažnim slojem
- Redovito zalijevanje, osobito tijekom sušnih razdoblja
- Zaštitu od mraza – u kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u posudama
Biljka brzo raste i može se lako razmnožiti dijeljenjem busena ili sadnjom reznica.
Ljekovita svojstva i upotreba
Limunska trava poznata je po svojim protuupalnim, antibakterijskim i umirujućim svojstvima. U narodnoj medicini koristi se za:
- Umirivanje probavnih smetnji
- Ublažavanje glavobolje i nesanice
- Snižavanje temperature i jačanje imuniteta
Čaj od svježih ili osušenih listova limunske trave omiljen je napitak zbog ugodnog okusa i osvježavajućeg mirisa.
Nezaobilazna u azijskoj kuhinji
U kulinarstvu se koriste donji, zadebljani dijelovi stabljike koji se najčešće režu, gnječe ili kuhaju u varivima i juhama. Nezaobilazan je sastojak tajlandske, vijetnamske i indonezijske kuhinje, osobito u jelima poput Tom Yum juhe, curryja i marinada za meso i ribu.

Prirodni repelent
Zahvaljujući visokom udjelu citronelola i geraniola, limunska trava prirodno odbija komarce i druge insekte. Možete je posaditi u blizini mjesta za sjedenje na otvorenom ili koristiti eterično ulje u svjetiljkama i sprejevima.
Citronela: Biljka koju vrijedi imati u kuhinji i u vrtu
Limunska trava oplemenjuje prostor, mirisom i izgledom stvara egzotičnu atmosferu, a njezina primjena u kuhinji i kućnoj ljekarni čini je izuzetno korisnom biljkom. Bilo da ste ljubitelj orijentalne kuhinje, prirodnih pripravaka ili tražite dekorativnu biljku za vrt, limunska trava je savršen izbor za vašu zelenu oazu.
You must be logged in to post a comment Login