Arhitektura i dizajn
Jedanaest svjetskih arhitekata o današnjoj arhitekturi
21. Dani Orisa bili su izvrsno mjesto za razgovor sa svjetski poznatim arhitektima.
Krajem studenog prošle godine održani su 21. Dani Orisa u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Riječ je o međunarodnom arhitektonskom festivalu kojeg organizira Oris Kuća arhitekture. 2020. godine Dani Orisa su bili u potpunosti online, pa su se svi veselili tome da je 2021. godine dio posjetitelja bio uživo u dvorani. Njihovo geslo bilo je – ‘Lijepo je vratiti se’.
Aktualnosti iz svijeta arhitekture – 21. Dani Orisa
Na Danima Orisa imali smo prilike slušati zanimljiva predavanja svjetski poznatih arhitekata. A s nekima od njih imali smo priliku i porazgovarati o aktualnom stanju u arhitekturi. Jedan od njih bio je i organizator Dana Orisa Andrija Rusan – arhitekt koji je dizajnirao fotelju u kojoj je razgovarao s nama.
Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta?
Ove se godine očekuje konačno otvaranje Pelješkog mosta koji će povezati hrvatski teritorij. Njegov glavni projektant Marjan Pipenbaher otkrio nam je zašto upravo taj most smatra svojim životnim djelom.
Razgovarali smo s glavnim projektantom Pelješkog mosta
Valerio Olgiati je švicarski arhitekt poznat po estetskom purizmu. Jedan od njegovih klijenata je svjetski poznati glazbenik Kanye West. Njegova arhitektura je čiste i pomalo šokantne forme, te nema nikakvu namjeru uklopiti se u kontekst u kojem se nalazi.
Arhitektura kao rezultat ideje, a ne konteksta
Svake se godine zaslužnim arhitektima dodjeljuje Pritzkerova nagrada. Riječ je o takozvanom Oskaru za arhitekturu. Bivša izvršna direktorica Pritzkerove nagrade Martha Thorne otkrila nam je recept koji žele znati svi svjetski arhitekti – kako osvojiti tu nagradu.
Martha Thorne otkrila nam je kako osvojiti arhitektonskog Oscara
Možda još nisu osvojili Pritzkera, ali dobitnici su brojnih nagrada za svoje projekte. Hrvatsko-meksički dvojac Vedran Pedišić i Erick Velasco Farrera, koji su ove godine prvi put nastupili i kao predavači na Danima Orisa, predstavili su nam svoje najnovije realizirane projekte.
Arhitekti koji su projektirali studentski paviljon koji sjedi i autobusni kolodvor koji lebdi
Slovenski arhitekt Rok Žnidaršić je, u sklopu Dana Orisa imao i izložbu Međuprostor i Međuvrijeme. Arhitekt kaže da je to bio korona projekt njegova biroa na kojem su predstavljena četiri u potpunosti različita projekta – sportska dvorana, drvena obiteljska kuća u prirodnom krajoliku, obnova seoskog gospodarstva u alpskom prostoru, te obnova ruševne crkve.
Rok Žnidaršić otkrio tajnu projektiranja javnih prostora
Na Danima Orisa svoje je projekte predstavila i mlada nada nizozemske arhitekture Donna van Milligen Bielke. Rekla nam je da je za nju vrijednost arhitekture u tome da oblikuje gradove u kojima živimo jer javni prostor je poput scenografije za naše živote.
Donna van Milligen Bielke – nadolazeća zvijezda arhitekture
Razgovarali smo i sa Borjom Ferraterom, arhitektom iz Barcelone koji nam je objasnio da arhitektura nije spektakl, nešto pomodno, već da treba biti bezvremenska. Otkrio nam je kako, na projektima na kojima radi njegov ured, uvijek pokušavaju izvoziti tradiciju koju su naučili u Barceloni.
Arhitektura nije spektakl – ona treba biti bezvremenska
Čileanski arhitekt Emilio Marin predstavio je svoja dva projekta – vjetroelektrane usred pustinje Atacame, te čileanski paviljon za posljednji venecijanski Biennale pod nazivom Kako ćemo živjeti zajedno. S obzirom na to da dolazi iz zemlje koju često pogađaju najsnažniji potresi, pitali smo kako se nakon njih nose s obnovom.
“Za izvrsnu arhitekturu važna je sloboda uma”
Za kraj smo ostavili arhitekta koji je odrastao u Rovinju, a danas uspješnu karijeru gradi u Brazilu. On je Marko Brajović, arhitekt kojeg zovu arhitektom budućnosti. On svoju inspiraciju crpi iz prirode, a vjeruje da upravo priroda ima rješenje za sve naše probleme.
Arhitektura inspirirana inteligencijom i elegancijom prirode
Dani Orisa međunarodni su arhitektonski Festival koji organizira Oris Kuća arhitekture. Međunarodni arhitektonski simpozij Dani Orisa održava se od 2001. godine, a dosad je sudjelovalo više od 300 predavača, vrhunskih stručnjaka iz cijelog svijeta. Na Danima Orisa predavali su tako istaknuti svjetski arhitekti, dobitnici najvećih nagrada i priznanja: Álvaro Siza, Kengo Kuma, Shigeru Ban, Alberto Campo Baeza, Juhani Pallasmaa, Peter Zumthor, Mansilla + Tuñon, Adam Caruso, Davis Adjaye, Steven Holl, Fumihiko Maki, Eduardo Souto de Moura, Kazuyo Sejima, Herman Hertzberger, Hrvoje Njirić, Smiljan Radić, Bevk Perović i brojni drugi.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
You must be logged in to post a comment Login