Arhitekti i arhitektonski projekti
3LHD: Kako je nastao i opstao jedan od najistaknutijih arhitektonskih ureda u Hrvatskoj
Otkrijte priču o Studiju 3LHD!
Studio 3LHD danas je sinonim za suvremenu arhitekturu koja spaja inovaciju i interdisciplinarnost. No, iza svakog uspjeha stoji priča o nastanku, izazovima i upornosti.
Evo kako su se osnivači 3LHD-a okupili, razvijali i postali jedno od najprepoznatljivijih imena u arhitekturi.
Kako je nastao arhitektonski ured 3LHD?
Sve je počelo na fakultetu kada su se Saša Begović, Silvije Novak, Marko Dabrović i Tatjana Grozdanić Begović povezali kroz zajedničke projekte.
“Radili smo manje interijere, a zatim nas je jedan natječaj, na kojem smo sudjelovali kao ‘lucky losers’, doveo do pobjede. Onda smo se morali nekako preko noći osnovati tvrtku. I trebali smo preko noći smislit ime.”, prisjeća se Tatjana Grozdanić Begović.
Ime 3LHD nastalo je spontano, inspirirano njihovim zajedničkim karakteristikama.”Naziv dolazi od tri ljevaka i hard diska. Svi smo ljevoruki, a tada sam ja bio jedini koji je koristio računalo. Htjeli smo ime koje nije prezimensko, nešto drugačije.” objasnio je Marko Dabrović.
Opstati u poratnom vremenu
Početak rada ureda bio je obilježen poratnim razdobljem i izazovima preživljavanja kroz robnu razmjenu. Tatjana kaže:
“Razmjenjivali smo projekte za kopirke, mobitele, pa čak i za auto. Tržište je tek kasnije postalo stabilnije, a mi smo napokon počeli zarađivati.”
Svoju arhitektonsku praksu započeli su koristeći stare alate poput ravnala i rapidografa, a postupno su prešli na digitalne alate i BIM tehnologiju, čime su unaprijedili učinkovitost i preciznost u projektiranju, nadovezao se Saša Begović.
“Cijelo vrijeme trudili smo se našu struku pragmatizirati i razvijati alate koji omogućuju kvalitetniju gradnju i suradnju.”, rekao je Begović.
Širenje kroz izazovne projekte
Prvi značajni projekt koji je obilježio ured bio je Most hrvatskih branitelja u Rijeci iz 2000. godine. Most hrvatskih branitelja je prostorna intervencija i urbani javni objekt, konstrukcija s taktilnim svojstvima i simboličan objekt.
“Kao mladi arhitekti pobijedili smo na natječaju za most, a taj projekt nas je naučio puno i donio prvu međunarodnu nagradu.”, prisjetio se Silvije Novak. Kaže da je studio organski rastao, kao rezultat poslova koji su dolazili i gdje je trebalo odgovarati na sve veće izazove.
Silvije Novak
Kasniji uspjesi uključuju dvoranu Bale, Hotel Lone u Rovinju, Kampus Rimac i Akvarij u Karlovcu.
Hotel Lone, hotel s pet zvjezdica okružen je bogatim zelenilom park-šume Zlatni Rt, može se pohvaliti bogatom ponudom koja uključuje sushi bar, restorane, wellness centar, noćne klubove i barove, bio je posebno važan za Tatjanu:
“Taj projekt za mene je bio vrhunac jer je spojio sve što smo dotad naučili i postavio smjer kojim smo krenuli.”
Što 3LHD čini posebnim?
3LHD je usmjeren na integraciju različitih disciplina: arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti. Suvremeni pristup arhitekturi temelji se na suradnji i znanju, a uredi se ponose time što nisu specijalizirani za jednu namjenu. Marko Dabrović ističe:
“Radimo sve, od interijera do urbanizma, jer svaki projekt donosi novi izazov i priliku za učenje.”
Timski rad i inovativnost ključni su za njihov uspjeh. Paula Kukuljica, priključila se timu 2009. godine te nakon rada na brojnim projektima, postala je i partner 2016. godine.
Iako se pridružila uredu devet godina nakon osnutka, a naglašava da ih povezuje strast prema projektima:
“Stvorili smo alate i metode koji omogućuju da svaki projekt donese najbolje rješenje, bez obzira tko je začetnik ideje.”
Uspjesi kroz godine
3LHD je do danas realizirao projekte u Hrvatskoj i svijetu, od Kine, Japana i Kanade do Švicarske.
Svjetski uspjeh hrvatskih arhitekata: Kineski Hotel LN Garden
Njihova arhitektura odražava suvremeno vrijeme, kako kroz funkcionalnost, tako i kroz estetsku kompleksnost.
“Suvremena arhitektura trebala bi biti odraz vremena u kojem nastaje. Mi se inspiriramo dizajnom, umjetnošću, filmom i glazbom.” kaže Begović.
Tajna njihovog uspjeha
Unatoč izazovima, ovaj studio opstao je zahvaljujući fokusu na projekt. “Ako je projekt na prvom mjestu, timski rad dolazi prirodno.”, zaključio je Silvije Novak.
Danas 3LHD ostaje simbol inovativne i suvremene arhitekture, dok nastavlja istraživati nove metode i preuzimati izazove, kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Projekti hrvatskih arhitekta u užem izboru za EU Mies van der Rohe Awards 2026.
Barcelona, 8. siječnja 2026. Europska komisija i Fundació Mies van der Rohe objavili su popis 40 u uži izbor uvrštenih radova za Europsku nagradu za suvremenu arhitekturu – Mies van der Rohe Awards 2026. Ovogodišnje izdanje, podržano programom Creative Europe, zaprimilo je 410 nominacija iz cijele Europe. Nakon temeljite analize i višednevnih rasprava u Barceloni, sedmeročlani žiri – na čelu s predsjednikom Smiljanom Radićem – izdvojio je projekte koji na uvjerljiv način odgovaraju na ključne izazove suvremene arhitekture: kvalitetu prostora za sve, društvenu odgovornost i klimatske ciljeve Europskog zelenog plana.
Tko je Liu Jiakun, dobitnik Pritzkerove nagrade za 2025. godinu
U tom snažnom i raznolikom kontekstu posebno se ističe činjenica da su dva projekta iz Hrvatske ušla u uži izbor, potvrđujući vidljivost i relevantnost hrvatske arhitektonske scene na europskoj razini.
Photo by Dragan Novaković
Gruž Market, Dubrovnik – nova identitetna točka grada
Jedan od nominiranih projekata je Gruž Market u Dubrovniku, čiji su autori Dinko Peračić i Miranda Veljačić. Projekt se ističe pažljivo oblikovanom, prilagodljivom nadstrešnicom koja svojom lagano lebdi iznad tržnice, stvarajući novu prostornu i kulturnu artikulaciju javnog prostora.
Nadstrešnica istodobno daje integritet tržničkom trgu, unosi novi život u postojeću urbanu i povijesnu strukturu te pruža javnu klimatsku zaštitu – iznimno važnu u mediteranskom kontekstu Dubrovnika. Time tržnica prestaje biti isključivo mjesto trgovine i postaje suvremeni javni prostor, prepoznatljiv simbol svakodnevice i identiteta grada.
Projekt je rezultat široke interdisciplinarne suradnje, od konstrukcije i rasvjete do dizajna prodajnih klupa i instalacija, što dodatno naglašava njegovu slojevitost i cjelovit pristup arhitektonskom zadatku.
Double Villa Bukovac – „živjeti odvojeno, zajedno“
Drugi hrvatski projekt na shortlisti je Double Villa Bukovac, obiteljska kuća u Zagrebu, autora Hrvoja Njirića i Iskre Filipović. Projekt je proizašao iz vrlo konkretne potrebe: stvaranja priuštivog stambenog rješenja za dvije generacije iste obitelji.
Ograničeni budžet rezultirao je visoko kondenziranom shemom dviju malih kuća, tijesno uklopljenih na parceli, ali s jasno očuvanim „vilinskim“ kvalitetama i autonomijom svake generacije. Koncept se može opisati kao living apart together – život odvojeno, ali zajedno.
Unatoč maloj mjeri, projekt funkcionira kao prototip suvremenog obiteljskog stanovanja, istražujući modele polu-dvojnog stanovanja, fleksibilnosti i dugoročne prilagodljivosti. Upravo ta sposobnost da se arhitekturom odgovori na ekonomska i društvena ograničenja jedan je od ključnih kriterija koje je žiri prepoznao.
Hrvatska u europskom kontekstu
Ukupno, shortlistu 2026. čini 40 projekata iz 18 zemalja, raspoređenih u 36 gradova i regija – od velikih metropola do malih mjesta. Zastupljenost Hrvatske s dva projekta potvrđuje kontinuitet kvalitete i raznolikosti pristupa, od snažnih javnih intervencija do intimnih, istraživačkih stambenih tipologija.
Zajednička nit ovogodišnjeg izbora, koju je žiri opisao pojmom „svježine“, jasno je čitljiva i u hrvatskim projektima: u novom pogledu na javni prostor Gruža te u promišljenom, realnom i empatičnom pristupu stanovanju u Bukovcu.
Uoči sljedeće faze nagrade, u kojoj će se shortlist suziti na finaliste i pobjednike, ovi projekti već sada predstavljaju značajan doprinos europskoj arhitektonskoj raspravi i snažnu referencu suvremene hrvatske arhitekture.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Rem Koolhaas – arhitekt koji prkosi definicijama
Dobitnik Pritzkerove nagrade čiji rad spaja teoriju i praksu, brišući granice između arhitekture, urbanizma i kulture.
Dobitnik Pritzkerove nagrade za arhitekturu 2000. godine, Koolhaas je poznat kao arhitekt koji se svjesno opire stilskim etiketama. Iako su ga kroz karijeru pokušavali svrstati među moderniste, dekonstruktiviste ili postmoderniste, njegov rad prije svega definira kontekst, istraživanje i ideja, a ne prepoznatljiva forma.
Sam Koolhaas smatra da je nemogućnost prepoznavanja jedinstvenog stila kompliment: radeći u različitim kulturama, političkim sustavima i urbanim uvjetima, arhitektura mora biti drugačija. Upravo ta prilagodljivost i intelektualna otvorenost učinili su ga jednom od ključnih figura suvremene arhitekture.
Tko je Liu Jiakun, dobitnik Pritzkerove nagrade za 2025. godinu
Rani život i put prema arhitekturi
Rem Koolhaas rođen je 1944. godine u Rotterdamu. Njegovo djetinjstvo obilježeno je snažnim kulturnim utjecajima — otac mu je bio pisac, kazališni kritičar i direktor filmske škole. Kada je Rem imao osam godina, obitelj se preselila u Indoneziju, gdje je otac radio kao kulturni direktor. To rano iskustvo života izvan Europe kasnije će se odraziti u Koolhaasovu interesu za globalne gradove i ne-zapadne urbane kontekste.
Prije nego što se posvetio arhitekturi, Koolhaas je radio kao novinar i scenarist, taj narativni, gotovo filmski način razmišljanja ostat će prisutan u njegovu arhitektonskom i teorijskom radu.
Knjige koje su prethodile zgradama
Koolhaas je postao svjetski poznat prije nego što je realizirao ijednu značajniju zgradu. Njegova knjiga Delirious New York (1978.) — koju je opisao kao “retroaktivni manifest za Manhattan” — istražuje grad kao stroj gustoće, sukoba i potencijala. Knjiga je ubrzo postala kanonsko djelo moderne arhitektonske teorije i etablirala Koolhaasa kao vizionarskog mislioca. Godine 1995. objavljuje S, M, L, XL, monumentalnu knjigu nastalu u suradnji s grafičkim dizajnerom Bruceom Mauom. Djelo briše granice između arhitekture, eseja, dnevnika, fotografije i fikcije, te arhitekturu prikazuje kao kulturnu praksu, a ne samo tehničku disciplinu.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
OMA i realizirani projekti
Koolhaas je 1975. osnovao Office for Metropolitan Architecture (OMA), s ciljem stvaranja arhitekture koja odgovara suvremenom društvu i njegovim proturječnostima. Među ranim projektima ističe se Netherlands Dance Theatre u Haagu, koji je kasnije proglašen jednim od najvažnijih objekata 20. stoljeća.
Slijede projekti poput Kunsthala u Rotterdamu, zgrade zamišljene kao kontinuirana urbana rampa; Educatoriuma na Sveučilištu u Utrechtu, koji arhitekturu učenja tretira kao dinamičan i kolektivan proces; te velikog urbanističkog projekta Euralille u Francuskoj, jednog od najznačajnijih europskih infrastrukturnih zahvata 1990-ih.
Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima Maison à Bordeaux, kuća projektirana za klijenta u invalidskim kolicima. Projekt pokazuje Koolhaasovu sposobnost da iz izrazito ograničavajućih uvjeta stvori prostorno i konceptualno iznimno bogatu arhitekturu.
Istraživanje, pedagogija i grad
Od 1995. godine Koolhaas je profesor na Harvardu, gdje vodi istraživačke projekte usmjerene na suvremeni grad. Njegova istraživanja obuhvaćaju teme poput kineskih megagradova, afričkih urbanih struktura, potrošačke kulture i povijesnih urbanih sustava. Za Koolhaasa, arhitektura nije izolirana disciplina, već alat za razumijevanje društva, ekonomije i politike.
Pritzkerova nagrada i naslijeđe
Rem Koolhaas dobitnik je Pritzkerove nagrade za arhitekturu 2000. godine, najvišeg svjetskog priznanja u arhitekturi. Nagrada mu je dodijeljena zbog iznimnog spoja teorijskog promišljanja i realizirane arhitekture. Jedno od objašnjenja zašto mu je dodijeljena nagrada sažeto opisuje njegov doprinos: “Njegov opus jednako je posvećen idejama koliko i zgradama.“ Koolhaas je prepoznat kao rijetka kombinacija vizionara i praktičara – arhitekt koji ideje pretvara u izgrađeni prostor, istovremeno redefinirajući odnos arhitekture i suvremenog društva.
