Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Kuća Nodi proglašena je najuspješnijim ostvaranjem stambene arhitekture u Hrvatskoj

Kuća Nodi je nastala dogradnjom postojeće male kuće u Ivanić Gradu

Svake godine Udruženje hrvatskih arhitekata dodjeljuje nagrade za najbolja ostvarenja u nekoliko kategorija. Ove godine nagradu Drago Galić za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje na području stambene arhitekture dobili su Nikola Fabijanić i Jure Glasnović, a mi smo posjetili nagrađeni objekt.

“Kuća Nodi je ustvari nastala dogradnjom postojeće skromne male kuće u Ivanić Gradu.”, navodi dipl. ing. arh. Nikola Fabijanić, a želja investitora bila je proširiti stambeni prostor minimalnom kvadraturom ili minimalnim ulaganjima.

Zadatak Dine Šarića, investitora, je bio isključivo proširenje životnog prostora, ali nakon što su mu predstavili prvi render, shvatio je da stručnjaci znaju o čemu govore i da je upravo to ono što njemu treba – otvorena kuća koja dozvoljava dozu privatnosti, a opet dodir s okolišem.

80 četvornih metara novoizgrađenog dijela objekta koristit će se kao dnevni dio kuće.

“Nadograđeni su dnevni dijelovi, blagovaonica, kuhinja, terasa, dnevni boravak. Ostatak prostora, poput onog za spavanje je riješeno u postojećem objektu s minimalnim prenamjenama prostora. Ta dva dijela se spajaju kroz ulazni prostor. To je jedina točka gdje su oni povezani. I zapravo, znači odmah prilikom ulaska se ulazi ili u novi, ili u stari dio.”, pojasnio je arhitekt.

Tripartitna podjela kuće

Tripartitna podjela kuće – zidani potez prema susjedu, ostakljeni niz dnevnih prostora i trijem prema vrtu, omogućila je dobru povezanost između prostorija.

“Ona joj je dala s jedne strane karakter, tako se barem nama čini. S druge strane je omogućila organizaciju tog prostora u neke vrlo jasne zone koje se onda u trećoj osi “miješaju”: trijem postaje loggia, iz loggie se pretvara u dnevni boravak itd. Ali je u samoj organizaciji omogućila vrlo jasne prateće prostore, glavne životne prostore; i ovaj treći je prostor u kontaktu s vanjskim.” navodi Jure Glasnović, arhitekt.

Velike staklene stijene prostoru osiguravaju mnoštvo dnevne svjetlosti, a osmišljeno je i rješenje za hlađenje.

Arhitekt Glasinović naglašava kako kuća ima velike staklene stijene koje, iako izuzetno kvalitetno napravljene od troslojnog stakla, svejedno ne rješavaju veliko zagrijavanje od strane sunca.

“S obzirom na to pokušali smo s tim nadsvjetlom prema sjevernom rubu dobiti to poprečno provjetravanje koje će onda zapravo ukloniti višak tog toplog zraka u prostoru. Tako da u svakom slučaju omogućuje da prostor bude ugodniji i bolji i evo za sada ne koristi klimatizaciju nego se isključivo prirodnim provjetravanjem stvara ugodan životni prostor.”,

Prilikom gradnje, arhitekti su birali materijal koji će s godinama kuću učinit još dojmljivijom pa se inzistiralo na sirovosti materijala koji će dobro stariti. “To su materijali poput drveta, betona, betonske blok opeke, itd., s kojima pokušavamo baratati da oni ostanu elementarni, sirovi i da s godinama izgledaju, po nama, bolje.”, dodao je arhitekt.

Dvorište je osmišljeno kao integralni dio kuće koje stvara jedinstvenu cjelinu i daje dojam prostranosti.

“Glavna karakteristika i želja zapravo, osnovna želja je bila zapravo afirmirati dvorište i dobiti osjećaj da zapravo živiš na parceli, da živiš u cijelom dvorištu, a ne u samoj kući koja je jako mala. Tako da želja je bila da osjećaj prostora bude puno veći nego što je zapravo kvadratura same kuće. Iako je cijela kuća u staklu privatnost korisnika je velika zato što se radi o zatvorenom dvorištu – atrijskom tipu izgradnje. Nalik panonskoj gradnji išaranog sela. Tako da imamo zapravo na relativno maloj čestici, relativno veliko dvorište koje je izuzetno privatno.”, zaključio je Fabijanić.

Ovaj pažljivo osmišljen arhitektonski projekt učinio je Kuću Nodi ugodnim životnim prostorom.

Arhitektura i dizajn

Hotel Pinija: nova transformacija polustoljetnog hotela

Smješten na prirodnom poluotoku, okružen borovom šumom i morem, hotel Pinija desetljećima je emocionalno uporište brojnih gostiju. No, posljednjom obnovom predvorja, ovaj zadarski hotel dobio je ne samo osvježeni prostor, već i novu arhitektonsku priču – onu koja se doživljava svim osjetilima.

Hotel je sagrađen 1970. godine na prirodnom poluotoku, u borovoj šumi po kojoj je dobio i ime – Pinija. Zbog kvalitete ponude hotelskih sadržaja i plaže, ubrzo postaje prepoznat među domaćim i stranim gostima. Lokalnom stanovništvu u ljetnim mjesecima predstavlja jedno od najomiljenijih kupališta u regiji. 

hotel pinija
hotel pinija

Emocije koje počinju u predvorju

“Hoteli su za mene prilika da ispričam priču i izazovem emociju,” kaže arhitektica Edita Geci Salapić, autorica novog dizajna predvorja hotela Pinija. Za razliku od privatnih kuća, hotelski prostori zahtijevaju dozu scenografije – i upravo tu je pronašla svoju punu slobodu.

U novom konceptu predvorja kreirano je više mikrolokacija: recepcija, bar i prostori za povlačenje i tišinu. Umjesto jednolične kolonade, prostor sada nudi slojevitost – vizualno skraćen volumen i dubinu postignutu “petom fasadom”, odnosno inox stropom koji reflektira svjetlost i priziva osjećaj mora.

hotel pinija
hotel pinija
hotel pinija

Dizajn koji izražava lokaciju

Zbog nemogućnosti fizičkog otvaranja prema moru na pojedinim dijelovima, dizajnerica je koristila teksture, obloge i tehnografike s motivima mora. Rezultat? Gosti osjećaju prisutnost mora čak i kad ga ne vide. Kružne i organske forme dodatno pojačavaju dojam protočnosti i smirenosti – savršeno usklađene s atmosferom lokacije.

Namještaj zaobljenih linija popularan je trend u dizajnu interijera: Evo kako ga primijeniti u prostoru

Namještaj je pomno biran u suradnji s tvrtkom Intermod. Umjesto šarenila, prevladava unificirani, jednostavni dizajn u neutralnim tonovima – kontrapunkt bogatoj arhitektonskoj pozadini. “Prostor je već dovoljno dekorativan, zato je namještaj trebao samo podržati, a ne nadglasati atmosferu.”, kaže Edita.

hotel pinija

Hotel Pinija proširuje ponudu – novi kongresni centar

Uspješna suradnja rezultirala je i novim projektom – uređenjem kongresnog centra na lokaciji nekadašnjeg Maxi bara. “Zadarska županija zaslužuje ovakav prostor, a za nas je to način da produžimo sezonu i ojačamo poslovni segment,” pojašnjava direktor hotela Ante Kovačević.

Kongresni centar, s pogledom na more i stropnim ljuskama koje podsjećaju na školjke, već je pokazao svoj potencijal – u travnju je bio gotovo u potpunosti popunjen. Prostor je fleksibilan, suvremen i promišljeno dizajniran za vjenčanja, kongrese i poslovna okupljanja.

Hotel Pinija pokazuje kako se pažljivim arhitektonskim pristupom može stvoriti prostor koji ne samo da funkcionira – već komunicira, osjeća i ostaje u sjećanju. Predvorje koje reflektira more, recepcija kao skulptura i dizajn koji poštuje lokaciju, zajedno s novim kongresnim centrom, pozicioniraju Piniju kao destinaciju u kojoj se dizajn, tradicija i doživljaj stapaju u jedno.

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Od mozaika do Monte Carla: Alex Knapić o stvaranju u više dimenzija

Pionir 3D vizualizacija u Hrvatskoj, svojim radom briše granice između prostora, materijala i emocije

aleks knapić intervju

Alex Knapić jedno je od onih imena koje nije lako svrstati u jednu kategoriju. Umjetnik, arhitekt, dizajner interijera i pionir 3D vizualizacija u Hrvatskoj, svojim radom već desetljećima briše granice između prostora, materijala i emocije.

“Sve što je plošno mi je dosadno,” kaže bez zadrške – i upravo to definira njegov pristup, bilo da stvara skulpture za prestižne galerije ili dizajnira interijere s istarskom dušom.

alex knapić intervju

“Prva ljubav mi je 3D – i od nje ne mogu pobjeći”

Knapićevi počeci sežu u rane ’90-e, kada je na tadašnjim računalima s nekoliko megabajta RAM-a počeo izrađivati prve 3D vizualizacije.

“Mogu reći da sam među prvima u Hrvatskoj koji su radili 3D prikaze prostora. Kad sam nešto renderirao, ostavio bih računalo da radi danima. Vratio bih se nakon par dana i dobio – dva reda zida.”

Danas, uz moćnije alate, proces je brži, ali strast prema oblikovanju prostora ostala je ista.

Umjetnost koja izlazi iz ekrana

Iako tehnički potkovan, Alex ne robuje softveru. Njegovi radovi često zavaraju oko – 3D vizual postaje toliko realan da se doima poput slike.

“To mi je i cilj. Da gledatelj ni ne zna je li to stvarnost ili render.”

Ipak, najviše ga ispunjava kada se makne od ekrana i zavuče u atelje.

“Tu brusim, varim, pilim. To je moj relaks, bijeg od vanjskog svijeta. Umjetnost je moja zona tišine.”

alex knapić intervju

Inspiracija u Istri – spoj tradicije i suvremenosti

Alex Knapić dolazi iz grada mozaika, a upravo je mozaik ostao trajna inspiracija u njegovu radu. Još kao dijete izrađivao ih je u školi, ali danas ih podiže u treću dimenziju.

“Volim vidjeti igru svjetla i sjene. To mi je uzbudljivo, dinamično.”

U dizajnu interijera uvijek kombinira autohtone istarske materijale s modernim detaljima.

“Moramo poštivati kraj iz kojeg dolazimo. Dva-tri moderna akcenta mogu osvježiti prostor, ali tradicija ostaje temelj.”

alex knapić intervju

“Filter između arhitekta i investitora”

Kao dizajner interijera, Knapić često ima ulogu medijatora.

“Arhitekt osmisli prostor, investitor ima želje, a ja balansiram između njih. Klijenti mi vjeruju jer iza mene stoje godine rada, ali nikad ne ignoriram prvotnu ideju arhitekta.”

I dok ga većina angažira zbog estetike, ono što najviše cijeni je povjerenje koje klijenti daju njegovoj viziji.

alex knapić intervju

Izložbe, skulpture i… Lorenzo Quinn

Alexove skulpture rijetko završavaju u prostorima koje uređuje – čuva ih za posebne prilike. “Jedna instalacija mi uzme mjesece rada. Neke sam prodao, neke poklonio, ali najbolje čuvam za izložbe. Prošle godine sam imao izložbu u Monte Carlu, u prestižnoj Galeriji Espace,
da bi se u devetom mjesecu, znači, preselio u London.”

Njegova najznačajnija izložba dogodila se u Londonu, u društvu renomiranih umjetnika poput Lorenza Quinna i Petera Combea.

“London mi je dao vjetar u leđa. No i dalje – 3D ostaje prva ljubav.”

Alex Knapić ne staje u jednu definiciju. Njegov rad je spoj tehnologije, tradicije i duboke osobne ekspresije. Bilo da stvara vizualizacije, dizajnira prostore ili oblikuje kamen, uvijek ga vodi ista ideja: stvarati nešto što ima dušu – i dimenziju više.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice