Arhitekti i arhitektonski projekti
Rekonstrukcija motela Sljeme – Vitićevo djelo postaje Rivia Arts and Culture Hotel
Kultno Vitićevo djelo motel Sljeme postaje Rivia Arts and Culture Hotel!
Motel Sljeme, arhitektonsko remek-djelo Ivana Vitića iz 1965. godine, konačno dobiva novu priliku. Nakon godina propadanja, započela je njegova rekonstrukcija i transformacija u hotel Rivia Arts and Culture Hotel, što je najavljeno na press konferenciji u Rijeci.
Rekonstrukcija motela Sljeme, projekt iza kojeg stoji Hrvatska gospodarska komora, nije samo obnova nekadašnjeg omiljenog okupljališta – cilj je stvoriti svojevrsni showroom hrvatskih proizvoda, spoj arhitekture, dizajna i turizma.
“Želimo pokazati sve ono najbolje što imamo – od građevine, tehničkih rješenja do gastronomije i pića. Pritom želimo potaknuti nove investicije u turizmu,” izjavio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
Rekonstrukcija Vitićevog motela Sljeme uz suvremene elemente
Prije deset godina izrađen je konzervatorski elaborat, koji je definirao smjernice za obnovu. Ključni cilj je očuvanje autentičnosti Vitićeve arhitekture, ali uz interpolaciju novih elemenata potrebnih za hotelski standard od četiri zvjezdice.
“Vitićev originalni projekt nikada nije dovršen. Na temelju njegovih skica i istraživanja sada rekonstruiramo dio objekta koji je ostao samo u ideji,” objašnjava arhitekt Maroje Mrduljaš.
Osim eksterijera, poseban izazov predstavlja i interijer, koji više ne postoji u izvornom obliku. Cilj je rekreirati duh 60-ih godina, koristeći restaurirani namještaj, umjetničke radove i originalne reference iz tog razdoblja.
“Važno je uspostaviti dijalog između starog i novog – da novo ne nadjača staro, već da ga nadopuni,” dodaje Mrduljaš.

Arhitektura, kultura i turizam u istom projektu
Idejno rješenje hotela potpisuje arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato, a projekt je poseban jer spaja različite discipline – arhitekturu, dizajn, kulturu i turizam.
“Ovo nije samo arhitektonski projekt – ovdje se rekonstruiraju emocije i energija 60-ih. Skupljamo originalni namještaj, istražujemo Vitićeve ideje i balansiramo odnos starog i novog,” kaže dr. sc. Idis Turato.
Poseban naglasak stavljen je na infrastrukturnu obnovu i očuvanje ključnih elemenata, poput kultnog čeličnog stubišta koje će se pažljivo restaurirati.
“Suočeni smo s izazovom rekonstrukcije vizije arhitekta kojeg više nema. Proučavamo njegove druge projekte, tragove i ambicije kako bismo ih oživjeli u ovom prostoru,” dodaje Mrduljaš.

Što donosi novi hotel?
Rivia Arts and Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, uključujući šest izdvojenih apartmana. Uz modernu infrastrukturu, poseban naglasak stavljen je na umjetnost, kulturu i održivi turizam.
“Iako možda neće značajno povećati broj turističkih kapaciteta, ovaj hotel će promijeniti strukturu ponude Kvarnera i Hrvatske. Cilj je stvoriti održivi turizam spojen s umjetnošću i kulturom,” izjavio je Radoš.
Kada se očekuje otvaranje?
Radovi su već započeli i planirano je da traju 18 mjeseci, što znači da se otvaranje očekuje u jesen 2026. godine.
Ovim projektom ne obnavlja se samo jedan hotel – vraća se život kultnom Vitićevom djelu i redefinira pristup turizmu kroz arhitekturu, dizajn i baštinu.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Mislav Salitrežić: Od Lego kockica do stadiona u Osijeku
Od dječjih snova do projektiranja stadiona

Nogometni klub Osijek u novoj je sezoni dobio najmoderniji stadion u Hrvatskoj – Opus Arenu.
Projekt vrijedan višegodišnjeg truda i planiranja projekt je mladog arhitekta Mislava Salitrežić, koji se prisjeća kako je od dječjih igara s Lego kockicama došao do dizajniranja jednog od najimpresivnijih sportskih objekata u regiji.

Od Lego kockica do stadiona u Osijeku
Mislav Salitrežić odmalena je pokazivao sklonost prema građenju i oblikovanju prostora. Odrastao je uz oca građevinskog inženjera, a ljubav prema arhitekturi razvijala se postupno.
“Uvijek sam govorio da ću biti ono što je tata. Nisam znao razliku između arhitekta i građevinca, ali kada sam shvatio da arhitekt odlučuje o izgledu građevina koje oblikuju gradove, sve mi je postalo jasno.”
Iako su mu u djetinjstvu snovi lutali od pilota do inženjera, odluka o arhitekturi pala je rano. Danas ne može zamisliti da radi bilo što drugo.

Od prvog nacrta do stadiona, koji su bili prvi projekti koje si radio?
Put prema velikim projektima započeo je – malim koracima.
“Prvi zadatak bio mi je nacrtati WC u robnoj kući IKEA. Pomislio sam, netko će to pregledati, ali rekli su mi – moraš to sam riješiti.”
Izazov za izazovom, iskustvo se brzo gomilalo. Rad na industrijskim i trgovačkim objektima proširio je vidike, ali arhitektura je uvijek ostala cilj.
“S vremenom smo se u firmi pokušali više usmjeriti na arhitekturu. To je dug proces, ali s vremenom se otvaraju prave prilike.”
Najveća prilika došla je u obliku projektiranja osječkog stadiona – zadatak koji je preoblikovao njegovu karijeru.

Kako je nastala Opus Arena?
Projekt stadiona trajao je čak pet godina. Prvotna ideja bila je gradnja manjeg stadiona s jednom tribinom, no kako su rasle ambicije, rastao je i projekt.
“U početku je bilo puno sastanaka i uvjeravanja. Investitori su željeli nešto skromnije, ali ubrzo se javila ideja da Osijek zaslužuje pravi nogometni stadion. I onda – krenuli smo.”
Opus Arena prvi je nogometni stadion u Hrvatskoj izgrađen u posljednjih 50 godina. Smješten uz rijeku Dravu, u srcu Slavonije, danas je ponos grada i regije.

Inspiracija iza dizajna
Za dizajn ovakvog objekta, trebalo je puno istraživanja. Salitrežić i njegov tim proučili su stotine sličnih stadiona u Europi i svijetu.
“Čitali smo i komentare navijača – što im smeta, što vole, kakva iskustva žele na stadionu. Svaka sitnica može utjecati na percepciju arhitekture.”
Opus Arena ima engleski tip stadiona, što znači da su tribine blizu travnjaka, bez atletskih staza. To omogućuje bolju atmosferu i intenzivniji doživljaj utakmica.
“Htjeli smo da stadion ne izgleda masivno i teško, već lagano i moderno. Zato dominira bijela boja, a prozirna fasada reflektira zalazak sunca, stvarajući posebne efekte.”

Što te inspiriralo, zašto uopće Arena izgleda tako kako izgleda?
“Ne mogu sad reći da sam povukao jedan potez rukom kao što je Sydney opera ili Eiffelov toranj, uvijek kažu da se vrhunska arhitektura može nacrtat potez jednom rukom. Ovdje smo puno truda, puno je stvari, puno varijabli da bi se dobio konačni proizvod jer specifičnost kod stadiona i zašto mi je to drag projekt, jer on je dijelom infrastruktura
Inspiracija je više došla iz puno sitnih varijabli koje utječu na kako će nešto izgledat, gdje se nalazi, kakve su boje u tom prostoru, to zelenilo, nismo htjeli nešto tamno, nego da bude nešto svijetlo ili lagano. Zato je njegova primarna boja je bijela, bijeli stupovi, bijeli krov, bijela fasadna, polu providna ovojnica koja se u sumrak reflektira zalazak sunca pa se tu pojavljuju
neke nove boje.

Osjećaj kada vidiš vlastiti stadion
Nakon godina planiranja i rada, došao je trenutak kada je stadion postao stvarnost.
“Dok ne vidimo prvi bager, mi arhitekti ne vjerujemo da će se nešto zaista izgraditi.”
Kada je Opus Arena konačno završena, osjećaj je bio neponovljiv.

Što je sljedeće?
Nakon Opus Arene, Salitrežić nije imao puno odmora. Prvo je uslijedio projekt obiteljske kuće, a zatim logistički distributivni centar.
No, sada radi na još jednom stadionu – rekonstrukciji Kranjčevićeve u Zagrebu.
“Lakše je sada kada imamo iskustvo. No, osjećam još veću odgovornost – ipak je to Zagreb, drugačije okruženje.”
Osječka tvrtka Sirrah projekt, u kojoj Salitrežić danas djeluje, preuzela je izradu glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije NK Zagreb stadiona u Kranjčevićevoj.
Kada je riječ o budućim projektima, ne voli pričati o snovima – radije ih naziva planovima.
“Netko može reći da su to snovi, ali ako ih postaviš kao cilj, možda im se i približiš.”, zaključio je Mislav Salitrežić.
Arhitekti i arhitektonski projekti
3LHD: Kako je nastao i opstao jedan od najistaknutijih arhitektonskih ureda u Hrvatskoj
Otkrijte priču o Studiju 3LHD!

Studio 3LHD danas je sinonim za suvremenu arhitekturu koja spaja inovaciju i interdisciplinarnost. No, iza svakog uspjeha stoji priča o nastanku, izazovima i upornosti.
Evo kako su se osnivači 3LHD-a okupili, razvijali i postali jedno od najprepoznatljivijih imena u arhitekturi.
Kako je nastao arhitektonski ured 3LHD?
Sve je počelo na fakultetu kada su se Saša Begović, Silvije Novak, Marko Dabrović i Tatjana Grozdanić Begović povezali kroz zajedničke projekte.
“Radili smo manje interijere, a zatim nas je jedan natječaj, na kojem smo sudjelovali kao ‘lucky losers’, doveo do pobjede. Onda smo se morali nekako preko noći osnovati tvrtku. I trebali smo preko noći smislit ime.”, prisjeća se Tatjana Grozdanić Begović.

Ime 3LHD nastalo je spontano, inspirirano njihovim zajedničkim karakteristikama.”Naziv dolazi od tri ljevaka i hard diska. Svi smo ljevoruki, a tada sam ja bio jedini koji je koristio računalo. Htjeli smo ime koje nije prezimensko, nešto drugačije.” objasnio je Marko Dabrović.

Opstati u poratnom vremenu
Početak rada ureda bio je obilježen poratnim razdobljem i izazovima preživljavanja kroz robnu razmjenu. Tatjana kaže:
“Razmjenjivali smo projekte za kopirke, mobitele, pa čak i za auto. Tržište je tek kasnije postalo stabilnije, a mi smo napokon počeli zarađivati.”
Svoju arhitektonsku praksu započeli su koristeći stare alate poput ravnala i rapidografa, a postupno su prešli na digitalne alate i BIM tehnologiju, čime su unaprijedili učinkovitost i preciznost u projektiranju, nadovezao se Saša Begović.
“Cijelo vrijeme trudili smo se našu struku pragmatizirati i razvijati alate koji omogućuju kvalitetniju gradnju i suradnju.”, rekao je Begović.

Širenje kroz izazovne projekte
Prvi značajni projekt koji je obilježio ured bio je Most hrvatskih branitelja u Rijeci iz 2000. godine. Most hrvatskih branitelja je prostorna intervencija i urbani javni objekt, konstrukcija s taktilnim svojstvima i simboličan objekt.

“Kao mladi arhitekti pobijedili smo na natječaju za most, a taj projekt nas je naučio puno i donio prvu međunarodnu nagradu.”, prisjetio se Silvije Novak. Kaže da je studio organski rastao, kao rezultat poslova koji su dolazili i gdje je trebalo odgovarati na sve veće izazove.

Silvije Novak
Kasniji uspjesi uključuju dvoranu Bale, Hotel Lone u Rovinju, Kampus Rimac i Akvarij u Karlovcu.

Hotel Lone, hotel s pet zvjezdica okružen je bogatim zelenilom park-šume Zlatni Rt, može se pohvaliti bogatom ponudom koja uključuje sushi bar, restorane, wellness centar, noćne klubove i barove, bio je posebno važan za Tatjanu:
“Taj projekt za mene je bio vrhunac jer je spojio sve što smo dotad naučili i postavio smjer kojim smo krenuli.”

Što 3LHD čini posebnim?
3LHD je usmjeren na integraciju različitih disciplina: arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti. Suvremeni pristup arhitekturi temelji se na suradnji i znanju, a uredi se ponose time što nisu specijalizirani za jednu namjenu. Marko Dabrović ističe:
“Radimo sve, od interijera do urbanizma, jer svaki projekt donosi novi izazov i priliku za učenje.”

Timski rad i inovativnost ključni su za njihov uspjeh. Paula Kukuljica, priključila se timu 2009. godine te nakon rada na brojnim projektima, postala je i partner 2016. godine.

Iako se pridružila uredu devet godina nakon osnutka, a naglašava da ih povezuje strast prema projektima:
“Stvorili smo alate i metode koji omogućuju da svaki projekt donese najbolje rješenje, bez obzira tko je začetnik ideje.”
Uspjesi kroz godine
3LHD je do danas realizirao projekte u Hrvatskoj i svijetu, od Kine, Japana i Kanade do Švicarske.
Svjetski uspjeh hrvatskih arhitekata: Kineski Hotel LN Garden
Njihova arhitektura odražava suvremeno vrijeme, kako kroz funkcionalnost, tako i kroz estetsku kompleksnost.
“Suvremena arhitektura trebala bi biti odraz vremena u kojem nastaje. Mi se inspiriramo dizajnom, umjetnošću, filmom i glazbom.” kaže Begović.
Tajna njihovog uspjeha
Unatoč izazovima, ovaj studio opstao je zahvaljujući fokusu na projekt. “Ako je projekt na prvom mjestu, timski rad dolazi prirodno.”, zaključio je Silvije Novak.
Danas 3LHD ostaje simbol inovativne i suvremene arhitekture, dok nastavlja istraživati nove metode i preuzimati izazove, kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta.