Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Planiranje životnog prostora: Kako pametno iskoristiti svaki kvadratni metar?

Saznajte kako optimalno iskoristiti svaki kvadratni metar uz stručne savjete i inspiracije

Raspored i planiranje prostora

Pravilno planiranje životnog prostora ključno je za stvaranje funkcionalnog, estetski privlačnog i ugodnog doma. Svaka prostorija u domu ima svoju specifičnu namjenu i zahtijeva pažljivo promišljanje kako bi se postigla optimalna iskorištenost prostora.

Planiranje rasporeda prostorija važno je kako bi se osigurala bolja povezanost i praktičnost u svakodnevnom životu.

Otvoreni tlocrti postaju sve popularniji jer pružaju osjećaj prostranosti i povezanosti različitih dijelova doma, no važno je pronaći ravnotežu između otvorenosti i funkcionalnosti. Također, korištenje prirodnog svjetla u prostoru može značajno utjecati na atmosferu i percepciju prostora, čineći ga svjetlijim i ugodnijim za boravak.

Raspored i planiranje prostora za optimalnu funkcionalnost

Kada razmišljate o rasporedu i planiranju životnog prostora, važno je uzeti u obzir ne samo estetiku već i praktičnost. Dobro isplaniran prostor može poboljšati kvalitetu života i omogućiti lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ključni faktori koje treba razmotriti su protok kretanja, iskorištavanje svjetlosti te odabir pravih materijala i boja.

Međugeneracijsko uređenje građanskog stana u srcu Zagreba

U nastavku donosimo savjete za raspored i planiranje najvažnijih prostorija – dnevnog boravka, kuhinje i kupaonice.

Stan od 200 kvadrata na dvije etaže – uz smart home sisteme krase ga druga zanimljiva rješenja

Dnevni boravak: Središte doma i mjesto okupljanja

Dnevni boravak često je najdinamičniji dio doma, gdje se okupljaju obitelj i prijatelji, pa njegov raspored treba biti fleksibilan i udoban.

Što je potrebno za dnevni boravak iz snova?

Pri planiranju uzmite u obzir sljedeće:

  • Definirajte funkcionalne zone – Odredite prostor za sjedenje, gledanje televizije, čitanje ili rad. Otvoreni raspored omogućuje povezivanje s kuhinjom i blagovaonicom, čime se povećava osjećaj prostranosti.
  • Pravilno pozicionirajte namještaj: Ono je ključno za raspored i planiranje prostora
  • Iskoristite prirodno svjetlo – Veliki prozori i otvorene zavjese doprinose osvjetljenju i stvaraju osjećaj prozračnosti. Dodavanje ogledala može reflektirati svjetlost i dodatno osvijetliti prostor.
  • Odabir boja i dekoracijaNeutralne boje vizualno povećavaju prostor, dok detalji poput jastuka, tepiha i biljaka unose toplinu i karakter.

Kuhinja: Praktičan i efikasan raspored

Kuhinja je prostor koji mora kombinirati funkcionalnost i estetiku.

Kako projektirati kuhinju: 5 savjeta arhitektice za savršenu kuhinju

Pravilnim planiranjem omogućuje se jednostavno kretanje i maksimalna iskorištenost prostora.

Kupaonica: Maksimalna funkcionalnost u malom prostoru

Kupaonica često ima ograničen prostor, stoga je važno pametno planirati svaki element kako bi se postigla maksimalna praktičnost.

Trendovi u uređenju kupaonica za 2025. – 5 inspirativnih ideja otkrivaju stručnjaci
  • Vertikalna iskorištenost prostora – Zidne police, viseći ormarići i niše u zidu omogućuju pohranu bez zauzimanja podnog prostora.
  • Odabir sanitarija – Manji umivaonici s ugrađenim ormarićima, walk-in tuš umjesto kade i viseće WC školjke omogućuju bolji protok prostora.
  • Pravilno postavljanje ogledala – Veliko ogledalo iznad umivaonika reflektira svjetlost i vizualno povećava prostor.
  • Praktična rasvjeta – Kombinacija toplog i hladnog svjetla osigurava ugodnu atmosferu i funkcionalnost.

“Kod adaptacije kupaonica, uvijek savjetujemo kombiniranje vertikalnog skladištenja i pametnog rasporeda sanitarija kako bi se dobila maksimalna funkcionalnost čak i u manjim prostorima.” – Josipa Dumančić, stručnjakinja za uređenje interijera.

Uređenje interijera s niskim budžetom: Uz malo kreativnosti i znanja, sve je moguće

Pametno planiranje prostora omogućuje bolju funkcionalnost, udobnost i estetiku doma. Bez obzira planirate li novi raspored ili adaptaciju, uz ove savjete možete maksimalno iskoristiti potencijal svake prostorije i stvoriti ugodan životni prostor.

Arhitekti i arhitektonski projekti

Krešimir Ivaniš: “Radio sam projekte iz gušta – i ostao prijatelj sa gotovo svim suradnicima”

Arhitekt Krešimir Ivaniš imao je veliki utjecaj na vizuru grada Zagreba kakav je on danas

Krešimir Ivaniš

Krešimir Ivaniš (Zagreb, 1935.) hrvatski je arhitekt i urbanist, jedan od ključnih protagonista poslijeratne arhitekture u Zagrebu. Diplomirao je 1961. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a karijeru je započeo u Arhitektonskom projektnom zavodu, da bi potom više od 30 godina djelovao u Jugomontu.

Radio je na projektima montažnog stanovanja, rekonstrukciji gradskih prostora i sportskih objekata, a zaslužan je i za idejna rješenja poput Aleje Poljskih jasenova i intervencija u Maksimiru. Njegov rad obilježava funkcionalnost, promišljenost i snažan društveni angažman. Dobitnik je nagrade za životno djelo Udruženja hrvatskih arhitekata.

Ovdje pročitajte i ostale intervjue s hrvatskim arhitektima

Gospodine Ivaniš, stvarno ste imali veliki utjecaj na grad Zagreb – od šetnice gdje sada razgovaramo, do brojnih naselja. Kako je sve počelo?

Ja sam imao minimalni utjecaj, ali sam imao sreću da se to malo što smo predlagali i realiziralo. Ova šetnica je, primjerice, nastala spontano – bilo je viška novaca u Direkciji za Savu, i onda je pao prijedlog da se između dva mosta napravi nešto smisleno. Mi smo tada predložili Aleju Poljskih Jasenova, klupe, stube prema Savi – i većina toga je odmah napravljena. Ovaj ekološki asfalt nije bio dio plana, to je došlo kasnije.

Kako ste se odlučili za arhitekturu? Je li to bio san iz djetinjstva?

Iskreno? Odluka je bila prisilna. Moj prijatelj i ja smo planirali ići u nautiku u Kraljevicu, ali roditelji nisu dali. Škola arhitekture bila je odmah iza ugla u Krajiškoj, i tako sam završio tamo. Nije bio plan, ali ispalo je dobro.

Koji je bio vaš prvi projekt?

Još kao građevinski tehničar sam ušao u Arhitektonski projektni zavod. Moj tadašnji šef Branko Tučkorić mi je predložio da zajedno radimo natječaj za gradsku zgradu u Bujama. Dobili smo otkup – moj prvi projekt! Čak sam tada imao priliku osobno upoznati arhitekta Antuna Ulriha – to mi je bio veliki trenutak.

Nakon diplome ste se zaposlili u Jugomontu. Kako je izgledao taj početak?

Nas trojica – Franko Hlebec, Berislav Brnčić i ja – odmah smo pozvani u Jugomont. Tamo smo radili na tehnološkom odjelu, što je značilo da smo morali projektirati cijeli proces izgradnje – od proizvodnje panela do njihove montaže. Bilo je to novo, izazovno i jako zanimljivo. Uživali smo u tom sustavu i timskom radu.

Poznato je da ste veliki ljubitelj sporta. Kako ste to spojili s arhitekturom?

Berislav Brnčić i ja smo stanovali blizu, a svaki drugi dan smo trčali osam kilometara po nasipu. Tridesetak godina tako. Uz to, radio sam i brojne projekte za sportske objekte, iako se mnogi nisu realizirali. Najviše mi je žao velikog plivačkog centra koji je trebao biti s druge strane Save.

Koji dio Zagreba vam je najdraži?

Uh… pa možda južni nasip – to sam svojim šlapama utabao. I Maksimir, za koji sam radio i ozbiljna istraživanja. Vjerovao sam da je to prvi javni park u Europi, iako sam kasnije otkrio da je Saint-Étienne možda bio prvi. No Maksimir je svakako čudesno mjesto, stvoreno da oplemeni dušu građana Zagreba.

Nedavno ste dobili nagradu za životno djelo. Što vam ona znači?

Veliko iznenađenje i još veće zadovoljstvo. Imao sam sreću da sam kroz karijeru mogao birati projekte po afinitetu i surađivati s ljudima koji su postali moji prijatelji. Posebno se sjećam Jugomonta – to je bila radionica entuzijasta bez radnog vremena. Radili smo dok nismo riješili problem. Takvu energiju i strast rijetko gdje nađeš.

Hvala vam na ovom razgovoru.
Hvala vama.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

La Fábrica – kako je napuštena cementara postala arhitektonska ikona

Bofill ju je zamislio kao “prostor stalne transformacije”, gdje se arhitektura ne doživljava kao statična forma, već kao živi organizam koji raste i razvija se zajedno s onima koji u njemu žive i stvaraju

La Fabrica

U industrijskom predgrađu Barcelone, ondje gdje su nekoć vladali buka strojeva i sivi oblaci prašine, danas se nalazi jedno od najfascinantnijih arhitektonskih ostvarenja 20. stoljeća –  La Fábrica.

Ovaj jedinstveni projekt, djelo vizionarskog arhitekta Ricarda Bofilla, primjer je kako kreativnost i poštovanje prema prošlosti mogu stvoriti prostor koji nadahnjuje i pola stoljeća nakon svoje obnove.

Ovako izgledaju stanovi u centru Barcelone! 5 primjera inspirativnih renovacija

Napuštenu cementaru Bofill je otkrio 1973. godine. Pokrenuo je radikalnu, višegodišnju transformaciju prostora, odlučan u namjeri da zadrži industrijski karakter, ali mu udahne novi, suvremeni život.

Suživot prirode i industrije

Jedna od najupečatljivijih karakteristika projekta je način na koji su priroda i arhitektura dovedeni u savršeni balans. Zidine koje su nekoć bile simbol industrijskog napretka, danas su prekrivene penjačicama, čempresima i eukaliptusima. Vrt koji okružuje kompleks nije samo dekoracija – on je integralni dio koncepta, zamišljen kao “zeleni filter” između unutarnjeg i vanjskog svijeta.

Unutrašnjost je jednako impresivna. Prostorije su prostrane, s visokim stropovima i velikim prozorima koji propuštaju obilje prirodnog svjetla. Materijali su ostali vjerni izvornoj industrijskoj estetici – beton, metal, sirovo drvo – no sve je oplemenjeno elegantnim detaljima i sofisticiranim interijerima. Posebnu pažnju plijeni stubište, skulpturalno i gotovo monumentalno, koje spaja razine nekadašnjih silosa s lakoćom i stilom.

La Fábrica kao dom, studio i manifest

Iako na prvi pogled izgleda kao umjetnička instalacija, La Fábrica je uistinu dom – i to dom koji se koristi. Bofill je ovdje smjestio svoj privatni život, ali i profesionalni studio, stvarajući prostor u kojem granice između rada i odmora, između umjetnosti i svakodnevice – jednostavno ne postoje. Ova multifunkcionalnost samo potvrđuje osnovnu ideju projekta: prostor se ne treba definirati svojom prošlošću, već mogućnostima koje otvara.

Osim što je dom, La Fábrica postala je i manifest arhitektonske filozofije. Bofill je njome želio dokazati da je svaki prostor vrijedan transformacije, da je svaka zgrada potencijalni medij kreativnosti. Njegov pristup restauraciji – zadržati što se može, redefinirati što se mora – danas se sve više prepoznaje kao održiva i odgovorna praksa u suvremenoj arhitekturi.

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Danas, desetljećima nakon završetka projekta, La Fábrica i dalje izaziva divljenje. Njezina estetika, funkcionalnost i filozofija čine je jedinstvenom pojavom u svijetu arhitekture. I što je najvažnije – pokazuje kako prava ljepota može nastati upravo tamo gdje je drugi najmanje očekuju.

Naslovna fotografija: ArchDaily

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice