Arhitektura i dizajn
Jedanaest svjetskih arhitekata o današnjoj arhitekturi
21. Dani Orisa bili su izvrsno mjesto za razgovor sa svjetski poznatim arhitektima.

Krajem studenog prošle godine održani su 21. Dani Orisa u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Riječ je o međunarodnom arhitektonskom festivalu kojeg organizira Oris Kuća arhitekture. 2020. godine Dani Orisa su bili u potpunosti online, pa su se svi veselili tome da je 2021. godine dio posjetitelja bio uživo u dvorani. Njihovo geslo bilo je – ‘Lijepo je vratiti se’.

Aktualnosti iz svijeta arhitekture – 21. Dani Orisa
Na Danima Orisa imali smo prilike slušati zanimljiva predavanja svjetski poznatih arhitekata. A s nekima od njih imali smo priliku i porazgovarati o aktualnom stanju u arhitekturi. Jedan od njih bio je i organizator Dana Orisa Andrija Rusan – arhitekt koji je dizajnirao fotelju u kojoj je razgovarao s nama.

Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta?
Ove se godine očekuje konačno otvaranje Pelješkog mosta koji će povezati hrvatski teritorij. Njegov glavni projektant Marjan Pipenbaher otkrio nam je zašto upravo taj most smatra svojim životnim djelom.

Razgovarali smo s glavnim projektantom Pelješkog mosta
Valerio Olgiati je švicarski arhitekt poznat po estetskom purizmu. Jedan od njegovih klijenata je svjetski poznati glazbenik Kanye West. Njegova arhitektura je čiste i pomalo šokantne forme, te nema nikakvu namjeru uklopiti se u kontekst u kojem se nalazi.

Arhitektura kao rezultat ideje, a ne konteksta
Svake se godine zaslužnim arhitektima dodjeljuje Pritzkerova nagrada. Riječ je o takozvanom Oskaru za arhitekturu. Bivša izvršna direktorica Pritzkerove nagrade Martha Thorne otkrila nam je recept koji žele znati svi svjetski arhitekti – kako osvojiti tu nagradu.

Martha Thorne otkrila nam je kako osvojiti arhitektonskog Oscara
Možda još nisu osvojili Pritzkera, ali dobitnici su brojnih nagrada za svoje projekte. Hrvatsko-meksički dvojac Vedran Pedišić i Erick Velasco Farrera, koji su ove godine prvi put nastupili i kao predavači na Danima Orisa, predstavili su nam svoje najnovije realizirane projekte.

Arhitekti koji su projektirali studentski paviljon koji sjedi i autobusni kolodvor koji lebdi
Slovenski arhitekt Rok Žnidaršić je, u sklopu Dana Orisa imao i izložbu Međuprostor i Međuvrijeme. Arhitekt kaže da je to bio korona projekt njegova biroa na kojem su predstavljena četiri u potpunosti različita projekta – sportska dvorana, drvena obiteljska kuća u prirodnom krajoliku, obnova seoskog gospodarstva u alpskom prostoru, te obnova ruševne crkve.

Rok Žnidaršić otkrio tajnu projektiranja javnih prostora
Na Danima Orisa svoje je projekte predstavila i mlada nada nizozemske arhitekture Donna van Milligen Bielke. Rekla nam je da je za nju vrijednost arhitekture u tome da oblikuje gradove u kojima živimo jer javni prostor je poput scenografije za naše živote.

Donna van Milligen Bielke – nadolazeća zvijezda arhitekture
Razgovarali smo i sa Borjom Ferraterom, arhitektom iz Barcelone koji nam je objasnio da arhitektura nije spektakl, nešto pomodno, već da treba biti bezvremenska. Otkrio nam je kako, na projektima na kojima radi njegov ured, uvijek pokušavaju izvoziti tradiciju koju su naučili u Barceloni.

Arhitektura nije spektakl – ona treba biti bezvremenska
Čileanski arhitekt Emilio Marin predstavio je svoja dva projekta – vjetroelektrane usred pustinje Atacame, te čileanski paviljon za posljednji venecijanski Biennale pod nazivom Kako ćemo živjeti zajedno. S obzirom na to da dolazi iz zemlje koju često pogađaju najsnažniji potresi, pitali smo kako se nakon njih nose s obnovom.

“Za izvrsnu arhitekturu važna je sloboda uma”
Za kraj smo ostavili arhitekta koji je odrastao u Rovinju, a danas uspješnu karijeru gradi u Brazilu. On je Marko Brajović, arhitekt kojeg zovu arhitektom budućnosti. On svoju inspiraciju crpi iz prirode, a vjeruje da upravo priroda ima rješenje za sve naše probleme.

Arhitektura inspirirana inteligencijom i elegancijom prirode
Dani Orisa međunarodni su arhitektonski Festival koji organizira Oris Kuća arhitekture. Međunarodni arhitektonski simpozij Dani Orisa održava se od 2001. godine, a dosad je sudjelovalo više od 300 predavača, vrhunskih stručnjaka iz cijelog svijeta. Na Danima Orisa predavali su tako istaknuti svjetski arhitekti, dobitnici najvećih nagrada i priznanja: Álvaro Siza, Kengo Kuma, Shigeru Ban, Alberto Campo Baeza, Juhani Pallasmaa, Peter Zumthor, Mansilla + Tuñon, Adam Caruso, Davis Adjaye, Steven Holl, Fumihiko Maki, Eduardo Souto de Moura, Kazuyo Sejima, Herman Hertzberger, Hrvoje Njirić, Smiljan Radić, Bevk Perović i brojni drugi.
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.
You must be logged in to post a comment Login