Europske zgrade nalaze se usred najveće transformacije u svojoj povijesti. Nova Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) potiče prelazak na energetski učinkovite i niskoemisijske zgrade, uz obvezno korištenje obnovljivih izvora energije poput solarnih panela, baterijskih spremnika i punionica za električne automobile.

No, dok energetska obnova zgrada donosi velike koristi, otvara i niz novih rizika – osobito u području zaštite od požara.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

Mind the EPBD Harmonization Gap

Upravo zato je u Bruxellesu održana konferencija „Mind the EPBD Harmonization Gap”, koja je okupila stručnjake iz 16 zemalja – predstavnike Europske komisije, znanstvenike, vatrogasce, osiguravatelje i građevinsku industriju. Cilj skupa bio je uskladiti inovacije, propise i istraživanja kako bi energetska obnova zgrada bila ne samo održiva, nego i sigurna za građane.

„Ovim događajem želimo podići svijest o rizicima povezanima s gradnjom, upotrebom različitih materijala i novim tehnologijama,” rekao je Draško Veselinovič, direktor Slovenskog poslovno-istraživačkog udruženja (SBRA).
„Još je važnije da regulatori donesu jasne standarde koji će propisati sigurne načine gradnje i izvedbe konstrukcija.”

Predstavnici Europske komisije istaknuli su da obnova postojećih zgrada i dekarbonizacija građevinskog fonda donose brojne koristi, ali i nove izazove.

„Kada govorimo o zaštiti od požara, i tu postoje izazovi, ali i novi rizici,” naglasio je Marco Morini, službenik za politike pri DG Energy.
„Moramo pronaći rješenja kroz uključivanje dionika i država članica, kako bismo zajednički odgovorili na nove probleme.”

Europa treba jedinstvene sigurnosne propise

Različiti nacionalni propisi otežavaju stvaranje jedinstvenog europskog pristupa sigurnosti u procesu energetske obnove zgrada.

„Zamislite da organizirate Europsko prvenstvo, a pravila nisu ista u svakoj zemlji. Upravo to se događa s protupožarnim standardima,” upozorio je prof. dr. Grunde Jomaas, predsjedatelj Odjela za požarno sigurno i održivo izgrađeno okruženje (ZAG).
„Svaka država razvija vlastita pravila, umjesto da se ujedinimo kroz zajedničke smjernice koje bi služile građanima.”

Solarni paneli, baterijski sustavi i punionice električnih vozila na krovovima zgrada donose nove opasnosti, osobito u slučaju požara.

„Inženjerski aspekti zaštite od požara moraju se uključiti već u najranijim fazama razvoja tehnologija,” pojasnio je dr. Wojciech Węgrzyński iz Instituta za građevinsku tehniku (ITB) u Poljskoj.
„Samo tako sigurnost može postati dio uspjeha, a ne prepreka inovacijama.”

Baterijski sustavi – korist i rizik energetske tranzicije

Baterijski sustavi za pohranu energije postaju ključan element energetske obnove zgrada, no broj incidenata i požara raste.

„Vrlo je malo smjernica koje se odnose na sigurnu primjenu baterijskih sustava, a postojeće se značajno razlikuju od zemlje do zemlje,” upozorila je dr. Ana Sauca iz danskog DBI instituta.
„Potrebne su nam usklađene i prilagodljive smjernice koje će pratiti razvoj tehnologije i osigurati sigurnost korisnika.”

Sudionici su naglasili da sigurnost nije samo pitanje propisa i testova, nego i obrazovanja građana.

„Edukaciju o zaštiti od požara trebamo promicati od škola pa sve do građana i stručnjaka,” dodala je Sauca.
„Moramo biti svjesni novih rizika koje donosi elektrifikacija i litij-ionske baterije.”

Industrija kao partner u sigurnoj energetskoj obnovi

Industrija građevinskih materijala ima presudnu ulogu u stvaranju sigurnih i održivih zgrada.

„Donositelji politika, istraživačke institucije i industrija moraju zajednički djelovati kako bi zaštita od požara i energetska učinkovitost išle ruku pod ruku,” naglasila je Caterina Rocca iz Rockwool grupe.
„Naša je odgovornost osigurati da su zgrade energetski učinkovite, ali i sigurne,” zaključila je Anđelka Toto Ormuž iz Rockwool Adriatic.

Stručnjaci se slažu – energetska obnova zgrada ne smije biti samo pitanje održivosti i smanjenja emisija. Ona mora ići ruku pod ruku sa sigurnošću, edukacijom i jedinstvenim europskim standardima. Jer zeleni gradovi budućnosti moraju biti i sigurni gradovi.

Sportska i dječja igrališta diljem Hrvatske uskoro će doživjeti pravu transformaciju. Umjesto asfalta i betona, koji pregrijavaju površine i otežavaju boravak na suncu, buduća zelena igrališta postajat će oaze s više hlada, zelenila i prirodnih materijala. Pilot-projekt za novu generaciju igrališta upravo se provodi u zagrebačkom naselju Trnsko.

Pilot-projekt koji mijenja gradske prostore i stvara zelena igrališta

Nositelj projekta je REGEA – Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, u suradnji s Gradom Zagrebom, u sklopu europskog programa Greenscape. Ideja je razviti model igrališta koji će koristiti rješenja temeljena na prirodi i zelenu infrastrukturu kao održivu alternativu klasičnim građevinskim materijalima.

Voditelj odjela klime u REGEA-i, Miljenko Sedlar, objašnjava da je cilj promijeniti cijeli pristup uređenju urbanih površina. Umjesto tvrdih, nepropusnih podloga od asfalta i betona koje se na suncu pregrijavaju i zadržavaju toplinu, koristit će se porozni i propusni materijali koji omogućuju upijanje kišnice i hlađenje površina. Time se smanjuje pojava tzv. urbanih toplinskih otoka – sve češćeg problema u velikim gradovima.

Više zelenila znači više hlada, ugodniju mikroklimu i bolju zaštitu okoliša. Zasađeno drveće i travnate površine doprinose boljem zadržavanju vlage u tlu, a boravak na takvim mjestima postaje sigurniji i ugodniji, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Ovakav pristup ne samo da poboljšava kvalitetu zraka, već stvara i prirodne prostore za druženje i igru.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

Zeleni materijali i prirodna odvodnja

Na igralištu u Trnskom koristit će se porozne i ekološki prihvatljive podloge koje propuštaju vodu u podzemlje i sprječavaju stvaranje lokvi i klizanja. Umjesto klasičnih cijevi, implementirat će se bioretencije – prirodni sustavi za upijanje i filtriranje oborinskih voda, koji oponašaju procese iz prirode. Sedlar ističe da je riječ o poznatim, ali zanemarenim rješenjima koja sada ponovno pronalaze svoju primjenu u urbanom prostoru.

Studija izvodljivosti pokazala je da je ovakav pristup dugoročno isplativiji. Iako su početna ulaganja veća od tradicionalnih građevinskih zahvata, održavanje je jednostavnije i jeftinije, a koristi su višestruke – od bolje mikroklime i smanjenja temperature zraka do većeg komfora za korisnike i stanovnike okolnih naselja. Upravo takva zelena igrališta dugoročno doprinose boljoj kvaliteti života u gradu.

Nova generacija igrališta: ugodnija, zelenija i društvenija

Projekt u Trnskom nije samo tehnički – on ima i važnu društvenu dimenziju. Cilj je stvoriti prostore koji povezuju zajednicu i potiču stanovnike da više vremena provode na otvorenom. Planirano je i dodavanje dodatnih sadržaja koji će igralište pretvoriti u mjesto okupljanja, druženja i rekreacije.

Zahvaljujući novom konceptu, ljeti će površine biti znatno hladnije nego sada, a djeca i odrasli moći će boraviti na igralištu bez bojazni od pregrijanog tla ili manjka hlada. Trnsko tako postaje primjer nove generacije zelenih igrališta koja spajaju prirodu, tehnologiju i zajednicu.

Trnsko kao model budućih gradskih projekata

Lokacija u Trnskom odabrana je zbog pogodnog položaja i strukture koja omogućuje testiranje različitih tipova podloga i sustava odvodnje. Projekt je zamišljen kao pilot rješenje koje će poslužiti kao temelj za buduće rekonstrukcije igrališta, parkova i školskih dvorišta diljem Hrvatske.

Sedlar naglašava da je cilj ovog projekta dugoročna promjena pristupa uređenju javnih površina. Umjesto kratkoročnih rješenja koja zanemaruju prirodne procese, cilj je razviti održive i prilagodljive prostore koji poboljšavaju kvalitetu života u gradovima.

Za nekoliko mjeseci, Trnsko će dobiti igralište koje povezuje prirodu, tehnologiju i zajednicu – i postati prvi korak prema zelenijim, ugodnijim gradovima budućnosti.