Lifestyle
6 iznenađujućih razloga zašto bi svatko trebao posaditi stablo ispred kuće
Sadnjom drveća borite se protiv klimatskih promjena

Drveće nam donosi hlad, plodove i cvijeće, ali dodaje mnogo više našim životima nego što možda shvaćamo. Istraživanja pokazuju da drveće čini sve, od povećanja vrijednosti nekretnina do poboljšanja našeg raspoloženja. Kako se klima zagrijava, drveće također može pomoći usporiti ljudske promjene koje su utjecale na planet. Evo šest iznenađujućih prednosti sadnje drveća.
Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima
1. Drveće povećava vrijednost vašeg doma
Veliko, sjenovito stablo može povećati vrijednost vaše imovine od 1.000 do 10.000 dolara, ovisno o vrsti drveta, prema Savjetu procjenitelja drveća i krajolika. Okućnica puna sjenovitog drveća može povećati vrijednost vašeg doma za 10 do 20% i uzrokovati bržu prodaju, ako je to vaš cilj. Dakle, iako novac ne raste na drveću, drveće može donijeti novac u vašu džep. Mnogi alati potrebni za sadnju i brigu o drveću su neki od najboljih poklona za vrtlara.
2. Drveće apsorbira stakleničke plinove
Kada drveće stvara hranu putem fotosinteze, apsorbira ugljikov dioksid iz zraka i pohranjuje ga u svom drvetu. Ugljikov dioksid je jedan od plinova koji uzrokuju klimatske promjene, pa sadnja drveća u vašem dvorištu predstavlja mali korak u borbi protiv klimatskih promjena kod kuće. Dan Lambe, izvršni direktor Zaklade Arbor Day kaže da jedno zrelo drvo može apsorbirati 48 funti ugljikovog dioksida u godinu dana.
“U današnje vrijeme klimatskog straha, ljudi se pitaju što mogu učiniti?” kaže Lambe. “Postoji jedna stvar u kojoj gotovo svatko može sudjelovati, a to je sadnja drveća.”

3. Sadnja drveća može smanjiti vaše račune za struju
Sadnja drveća u blizini vašeg doma može smanjiti potrebu za radom vašeg klima uređaja za 30% i smanjiti vaš račun za grijanje za 20 do 50%, kaže Američka šumska služba. Sjena drveća drži vašu kuću hladnijom, tako da ne morate raditi klima uređaj toliko tijekom vrućih ljetnih dana. Drveće također može blokirati zimske vjetrove koji ulaze u vaš dom kroz prozore i vrata.
4. Drveće može poboljšati vaše mentalno zdravlje
Studija Zaklade za prirodu otkrila je da vrijeme provedeno u prirodi oko drveća korelira s smanjenjem anksioznosti i depresije. Istraživanja pokazuju da urbani stanovnici imaju više razine stresa i depresije nego ljudi koji žive u ruralnim područjima. Rješenje za urbane bluze? Priroda, posebno drveće. Samo gledanje u drveće smanjuje krvni tlak i napetost mišića unutar pet minuta, prema studiji Texas A&M.
Dodatne studije pokazuju da vrijeme provedeno u prirodnom okruženju korelira s smanjenjem stresa i depresije. Jednostavno rečeno, drveće nas čini sretnijima.
5. Drveće pomažu u borbi protiv astme
Kvartovi s visokom gustoćom drveća bilježe 25% niže stope astme kod djece, kaže Lambe. “Drveće filtrira čestice zagađenja iz zraka koji udišemo, tako da nam pruža čišći zrak.” Jedna studija je pokazala da je drveće spriječilo 850 smrtnih slučajeva od astme u jednoj godini.

6. Drveće čini urbane prostore hladnijima i sigurnijima
“Drveće pruža hladovinu i hladi gradove čak do 10° stupnjeva”, kaže Lambe. “To može spriječiti i smrt zbog vrućine.” A evo i zanimljivosti: studija iz Baltimorea otkrila je da je zločin niži u četvrtima gdje je bilo više drveća. Možda bi se moglo zaključiti da je zločina manje jer bogatije četvrti obično imaju više drveća. Međutim, studija je uzela u obzir taj faktor i prilagodila svoje modele za niz socioekonomskih čimbenika. Drveće se i dalje pokazalo kao borci protiv zločina.
Kako drveće to čini? Dugo se vjerovalo da toplina povećava agresiju. Nasilni zločin je vjerojatnije da će se dogoditi ljeti, prema desetljećima istraživanja Ministarstva pravde SAD-a. Dakle, drveće može smanjiti napetost smanjenjem temperature.
Lifestyle
Pothodnik budućnosti i slova koja spajaju kvartove — priča Maxa Jurića
Otkrijte kako spaja kvartove i gradi brend letteringdaily

Jeste li se nedavno prošetali kroz Pothodnik budućnosti – onaj koji u Novom Zagrebu povezuje Središće, Utrinu, Sopot i Zapruđe?
Ako jeste, vjerojatno ste primijetili da to više nije samo sivi prolaz ispod prometnice. Zidovi su oživjeli — bojama, tipografijom, snažnim porukama i kvartovskim identitetom.
Jedan od autora murala je Max Jurić, umjetnik koji stoji iza popularnog Instagram profila @letteringdaily s više od 200 tisuća pratitelja, ali i osobnog profila @meximus na kojem dijeli svoju stranu ulične i kaligrafske priče.
S Maxom smo razgovarali o njegovom umjetničkom putu – od grafita i kaligrafije, preko Danske i povratka u Zagreb, do murala koji doslovno spajaju kvartove.

Možeš li nam reći nešto o svom umjetničkom putu? Kako si započeo s kaligrafijom i oslikavanjem murala?
Crtanjem i pisanjem slovima počeo sam se baviti krajem srednje škole, 2011. godine. Kao i svaki drugi tinejdžer u potrazi za vlastitim identitetom, najviše su mi rezonirali ulična umjetnost i skateanje. Tako su graffiti prirodno ušli u moj život i od samog početka me ta subkultura potpuno obuzela.
Kaligrafija se, međutim, pojavila tek 2016. godine, dok sam studirao u Danskoj. Moj vrlo dobar prijatelj i tadašnji cimer Emanuel studirao je grafički dizajn te je imao snažnu strast prema tipografiji i kaligrafiji. Upravo je on bio taj koji me upoznao s kaligrafijom, a u konačnici i s tipografijom i dizajnom. Od tog trenutka, cijeli moj život i perspektiva su se okrenuli naglavačke. Otkriće kaligrafije i dizajna potpuno me obuzelo.
Počeo sam dijeliti radove na Instagramu i nije prošlo puno vremena prije nego što su mi se počeli javljati prvi potencijalni klijenti, potvrđujući Emanuelove riječi da od ovoga zbilja mogu sagraditi karijeru — nešto što mi je u tom trenutku bilo nezamislivo.
Povratak u Zagreb krajem 2019. godine pokazao mi je da svoje radove ne moram nužno zadržavati u malim formatima. Tako sam se ponovno vratio zidovima, bilo kroz graffiti, kaligrafske ili lettering murale.
Pišete li stvarno svakodnevno, kako vaš web kaže — Lettering Daily?
Moguće je da sam u gotovo 10 godina preskočio pokoji dan. 😄 Ali da, pisanje i crtanje slova dio su moje svakodnevice.
Što vas je inspiriralo da se pridružite Grupi Zid i sudjelujete u projektima poput “Pothodnika budućnosti” u Novom Zagrebu?
Ključna osoba koja mi je pomogla da krenem s muralima je Krešimir Golubić, poznat na sceni kao Leon GSK. Leon je jedan od pionira graffiti kulture u Hrvatskoj, s prvim radovima iz kasnih 80-ih godina.
Sjećam se jednog od naših prvih susreta kada mi je Krešo pričao o ideji osnivanja Grupe Zid i svojoj viziji. Sad, kad vidim da je već prošlo gotovo pet godina od tog dana, mogu samo reći koliko sam zahvalan i sretan što sam bio dio te inicijative od samog početka.
Od tada smo kao Grupa Zid radili na raznim projektima oslikavanja javnih površina. Među najznačajnijima je naša inicijativa kroz Zagreb Street Art Festival, koji će ove godine u lipnju proslaviti treću obljetnicu.
Što se pothodnika tiče, odlučili smo ga nazvati “Pothodnik budućnosti.” Rad smo realizirali kao Grupa Zid — Krešimir Golubić, Gregor Furkes, Leonard Lesić, Zdenko Bužek, Melinda Šefčić i ja. Gregor je pripremio većinu dizajnerskog koncepta, dok je moja kontribucija bila fokusirana na natpise kvartova. Pothodnik je ogroman, gotovo 1800 četvornih metara, i spaja četiri kvarta — Središće, Utrina, Sopot i Zapruđe. Dio kreativnog koncepta bio je da svaki izlaz ima vlastiti natpis koji sam dizajnirao, inspiriran radom dizajnera Mihajla Arsovskog.
Kako vaša strast prema kaligrafiji i lettering-u utječe na vaš pristup oslikavanju murala? Vidite li poveznicu između ta dva oblika umjetnosti?
Moja domena primarno su slova. Kaligrafija i lettering izuzetno su svestrani jer mogu i direktno i indirektno komunicirati određenu poruku. U posljednje vrijeme najviše me uzbuđuje kombinacija lettering-a i kaligrafije s elementima graffita. Tu mogu ukomponirati sve elemente iz svog radnog iskustva i stvarati djela koja, po mom mišljenju, zaista utjelovljuju cijelu moju priču.
Kako je rad na ovako velikim javnim površinama utjecao na vaš osobni umjetnički izraz i stil?
Možda zvuči smiješno, ali sam shvatio koliko vremena i frustracija znam izgubiti na male detalje koji su u većini slučajeva toliko nebitni.
Kada oslikavate mural u javnom prostoru, koliko je bitno uklopiti ga u postojeću arhitekturu i okolinu?
Odlično pitanje. Po meni, kompozicija nije samo u tome da elementi na zidu budu usklađeni — rad se mora uklopiti s arhitekturom i okolinom.
Primjerice, za pothodnik u Novom Zagrebu mnogi su nam rekli kako se šarenilo u pothodniku (iako je u kontrastu) odlično uklapa s monotonim sivilom socijalističke arhitekture tog područja.
Sve je popularnije unošenje elemenata murala u privatne prostore. Koje biste savjete dali nekome tko želi mural u svom domu ili uredu?
Priprema je 80% cijelog posla. Više puta sam se iznenadio koliko se projekt može odužiti samo zato što nisam jasno definirao sve korake u pripremnoj fazi.
Isto tako, kao što smo ranije rekli, izuzetno je važno da se umjetnički rad uklopi s ostatkom prostorije. Najbolji pristup je izrada mock-upa — fotografirati prostoriju, zatim putem Photoshopa (ili sličnih alata) pokušati vizualizirati prostor sa skicom. Tako najbolje možete vidjeti što odgovara, a što ne.
Vodite i Lettering Daily. Kako balansirate između digitalnog i fizičkog umjetničkog izraza?
Mislim da je ključ u balansu. Volim svoj posao i ne mogu zamisliti da radim išta drugo trenutno. Ali kada ste za ekranom svaki dan, to s vremenom počinje utjecati na raspoloženje. S druge strane, crtanje u pothodniku po hladnoći nakon gotovo dva mjeseca isto može biti iscrpljujuće.
Kakve projekte planirate u budućnosti? Postoje li nove lokacije ili suradnje na kojima trenutno radite?
Jedna od najvažnijih lekcija koje sam naučio je da ne treba raditi previše stvari odjednom. Trenutno radim na vođenju web stranice, kreiranju edukativnog sadržaja (tekstovi i videozapisi) te oslikavanju murala. Polako se prijavljujem na art i mural festivale diljem svijeta. Ideja da putujem, crtam i još zaradim pritom, stvarno zvuči primamljivo. 😎
Naslovna fotografija: Instagram
Lifestyle
Žene koje su oblikovale svijet kakvog danas poznajemo
8 žena bez kojih svijet ne bi bio ono što je danas – otkrijte njihove nevjerojatne priče!

Žene koje su oblikovale svijet ostavile su neizbrisiv trag u povijesti i društvu kakvo danas poznajemo. Njihova hrabrost, upornost i vizija oblikovali su put za buduće generacije.
Od znanosti i umjetnosti do politike i ljudskih prava, ove žene su mijenjale svijet svojim postignućima. U nastavku donosimo priče o nekima od njih.
1. Marie Curie – pionirka znanosti
Marie Curie bila je prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu, i to čak dva puta – za fiziku i kemiju. Njezina otkrića u području radioaktivnosti postavila su temelje modernoj medicini i omogućila razvoj terapije zračenjem za liječenje raka. Unatoč predrasudama s kojima se suočavala kao žena u znanosti, njezin doprinos ostavio je neizbrisiv trag u povijesti.
2. Rosa Parks – hrabra borkinja za ljudska prava
Jedna od ključnih figura pokreta za građanska prava u SAD-u, Rosa Parks, promijenila je povijest kada je 1955. odbila ustupiti mjesto bijelcu u autobusu.
Ovaj čin neposluha potaknuo je val promjena koji je doveo do ukidanja rasne segregacije u javnom prijevozu. Parks je simbol borbe za jednakost i pravdu, a njezina hrabrost inspirira generacije aktivista diljem svijeta.
3. Amelia Earhart – pionirka ženskog zrakoplovstva
Amelia Earhart bila je prva žena koja je sama preletjela Atlantski ocean, rušeći predrasude o ženama u zrakoplovstvu.
Njezin avanturistički duh i hrabrost motivirali su brojne žene da se odvaže na karijere u područjima koja su se smatrala „muškima“. Iako je njezin posljednji let ostao misterij, njezina ostavština živi kroz generacije žena koje slijede svoje snove.
4. Frida Kahlo – umjetnica koja je rušila granice
Frida Kahlo, poznata meksička slikarica, nije samo ostavila neizbrisiv trag u umjetnosti, već je bila i simbol snage i borbe protiv društvenih normi.
Svojim autoportretima izražavala je bol, identitet i političke stavove, a njezina umjetnost i danas inspirira žene širom svijeta.
5. Ada Lovelace – prva programerka na svijetu
Prije nego što su računala postala dio svakodnevice, Ada Lovelace je u 19. stoljeću napisala prvi algoritam namijenjen stroju, što ju je učinilo prvom programerkom u povijesti.
Njezina vizija o tome kako strojevi mogu obrađivati podatke bila je revolucionarna i postavila je temelje modernom računalstvu.
6. Malala Yousafzai – simbol borbe za obrazovanje
Malala Yousafzai postala je globalni simbol borbe za pravo na obrazovanje kada je preživjela napad talibana zbog zagovaranja obrazovanja djevojčica u Pakistanu.
Kao najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir, Malala nastavlja svoju misiju osiguravanja obrazovanja za sve djevojčice, bez obzira na prepreke s kojima se suočavaju.
7. Jane Goodall – revolucionarka u zaštiti životinja
Jane Goodall promijenila je način na koji razumijemo divlje životinje i njihovo ponašanje. Svojim istraživanjem čimpanzi u Tanzaniji, dokazala je da su životinje sposobne za emocije, alatnu uporabu i kompleksne društvene odnose. Njezina predanost očuvanju okoliša i zaštiti životinjskih vrsta traje već desetljećima, a njezina organizacija Roots & Shoots inspirira mlade diljem svijeta da brinu o prirodi i životinjama.
8. Marija Jurić Zagorka – prva hrvatska novinarka i književnica
Marija Jurić Zagorka bila je prva profesionalna novinarka u Hrvatskoj i jedna od najčitanijih književnica. Kroz svoje novinarsko djelovanje borila se za prava žena i protiv društvenih nepravdi, a njezini romani poput “Gričke vještice” i “Kneginje iz Petrinjske ulice” i danas su omiljeni među čitateljima. Unatoč brojnim preprekama u tadašnjem društvu, Zagorka je svojim radom otvorila put ženama u novinarstvu i književnosti te ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi.
Inspiracija za buduće generacije
Žene kroz povijest nisu samo mijenjale svijet – one su ga oblikovale. Njihova postignuća dokaz su da upornost, hrabrost i vizija mogu srušiti prepreke i stvoriti bolje društvo za sve. Na ovaj Dan žena, slavimo njihovu snagu i inspirirajmo se njihovim pričama kako bismo nastavili graditi svijet jednakih mogućnosti za sve.
Naslovna fotografija: Zagorka.net