Monika je svojoj kćeri odlučila urediti malu garsonijeru u kući, a sve je počelo zajedničkim planom i dogovorom.

Prvo smo gledali koji namještaj možemo iskoristiti, je li vlaga poprimila prostor, na koji način će reagirat garsonijera, i onda smo počeli sve trgat van. Naši su se prvotni planovi promijenili kad smo vidjele da laminat ipak nije za očuvat. Kad smo skinule stari laminat, prvo se radila termoizolacija, poravnavanje podova te postavljanje pločica, rekla je Monika Šavorić.

Osobno prilagođen prostor

Najveći izazov ovog procesa bile su financije, ali kreativnost i dobre ideje svladale su i tu prepreku. 

Moja nekakva životna vodilja u uređivanju prostora je da se namještaj može koristit neko vrijeme, da nije financijski preskup, i da ga možeš ukoliko ti se više ne sviđa kroz par godina zamijeniti, rekla je Monika te objasnila da su inspiraciju za završno uređenje diktirale želje kćeri i mogućnosti prostora. 

Njena želja je bila povišeni krevet i prema tome smo birale dalje, a poseban karakter prostoru daju osobni detalji –  slike obitelji, njezin prostor, slike s dečkom, neke slike koje označavaju nju kroz određene etape života, crteži koje je kći napravila, zatim crteži koje sam ja za nju napravila, izjavila je Monika Šavorić za Dom na kvadrat. Cijeli ovaj proces trajao je nešto više od mjesec dana, a Monikina kćer od useljenja uživa u svojoj maloj oazi privatnosti.

Najbitniji je dobar plan

Prije upuštanja u ovakav projekt najvažnije je napraviti dobar plan. Biti prvenstveno siguran da se doista želiš upustit u određene stvari jer koliko god nešto izgleda jednostavno na internetu, u praksi zna deset stvari zakočit se, kad vi krenete u određeni prostor može vam se dogodit niz problema koje niste očekivali, rekla je Šavorić. 

Ako imate volju i želju upustiti se u sličan projekt, sigurno ćete pronaći način za rješavanje svih prepreka. Pustite mašti na volju jer je u konačnici najvažnije da se prostor kojeg uređujete sviđa vama.

Na području Moslavine i danas se mogu pronaći primjeri tradicionalnih moslavačkih kuća. Sagrađene su od hrasta lužnjaka, a izgledom neodoljivo podsjećaju na nekadašnja vremena.

Te stare kuće su rađene od hrastovih planki te armaturne mreže. Dosta su stabilne bile, evo i u današnje vrijeme, zapravo kad su sve druge u ovom nedavnom potresu bile oštećene, naše kuće su ostale zapravo netaknute tako da vrlo kvalitetna gradnja je bila prije, ispričao je za Dom na kvadrat Ivan Ožetski.

Spoj tradicionalnog i suvremenog

Svaka od kuća na obiteljskom imanju u Moslavini preseljena je tako da sačuva autentičnost staru preko 100 godina i danas čini savršen spoj tradicionalnog i suvremenog.

Obično znam reći kao lego kockice su slagane, daska po daska se preslagivala, slagala ponovno, bitni su jako majstori koji su nam to prenosili. Obično sve te daske su po brojevima poslagane, rimskim brojevima i one su ponovno presložene ovdje tako da su autentične skroz, ispričala je Snježana Ožetski.

Ljudi su se nekada rješavali starog namještaja, a kako bi se sačuvao u autentičnom obliku do danas, ključnu su ulogu odigrali restauratori.

Imamo znači taj starinski restaurirani namještaj koji su restaurirali vrhunski majstori, sav namještaj je preko sto godina star i vide se i ti mali kreveti kao što su nekad bili, jer su ljudi bili puno niži nego danas, i ti mali sitni detalji na namještaju i to zahtijeva veliku brigu i konstantno restauriranje, objasnio je Ivan Ožetski.

Interijer moslavačke kuće

Tipičan interijer moslavačke kuće podrazumijevao je blagovaonicu u kojoj su se svi okupljali.

Svi su se zadržavali obično u kuhinji sa blagovaonicom, to je jedan stol sa klupama i stolicama gdje su svi objedovali zajedno, doručkovali, ručali, večerali, nekad su svi zajedno za stolom bili pa je i tako ta kuhinja s blagovaonicom trebala biti dosta velika, objasnila je Snježana Ožetski.

Karakteristična za tradicionalnu moslavačku kuću bila je i spavaća soba s visokim krevetima. Iznad kreveta obično su bile slike svetih motiva, kao i obiteljske slike na mnogim zidovima.

Mi u našim kućicama imamo obiteljske slike iz prošlog stoljeća, s kraja devetnaestog stoljeća, točnije iz 1936. godine, vjenčanje bake i djede, na to smo ponosni, nekad smo s njima i živjeli u kući, i to je bila ta tradicija, bili su nam kao drugi roditelji, prisjeća se Ožetski.

Nekada i danas

Sadašnja moslavačka kuća spoj je tradicionalnog i modernog, no nekada su prostorije doma ipak bile drugačije.

Danas svi mi želimo ipak imati komociju, ali nekad ja se sjećam da kupaonice čak i nisu bile, a wc je bio van kuće s onim srčekom gore i to su bile drvene kućice gdje je wc, uvijek se išlo van, u lavoru se pralo, objašnjava Ožetski.

Osim wc-a koji je danas unutar kuće, razliku između nekadašnje i današnje moslavačke kuće čine i brojni kućanski aparati kojima su ove moderne opremljene.

Imamo i perilicu za suđe, imamo i bojler, imamo grijanje na plin, nekad se grijalo na peć, imamo i takvu autentičnu peć, međutim ipak grijemo, lakše je ljudima da griju preko radijatora na plin, a mogu si za ugođaj u i zagrijati s peći, navodi Ožetski.

Prirodne ljepote

Život u na selu i u prirodi jednostavniji je i mirniji od užurbane gradske vreve pa će mnoge i danas povući upravo taj nekadašnji način života.

Prekrasna je priroda, naša Moslavina je stvarno prekrasna, prekrasan kraj, zelenilo, a toplina ovog drveta i ovog namještaja vraća nas u prošlost, živimo duh prošlosti u sadašnjem vremenu, zaključila je Ožetski.

Uz tradicionalnu notu nekadašnjeg interijera savršeno se slažu i blagodati eksterijera poput zelenila, šume i jezera. Zato je spoj starog i novog, tradicionalnog i suvremenog, uz prirodne ljepote, najčešće idealna kombinacija.