Arhitektura i dizajn
Damjan Geber: Arhitektura je stvaranje doživljaja
Stvaranje jedinstvenog prostornog doživljaja posao je poznatog hrvatskog arhitekta Damjana Gebera.
U intervjuu Damjan Geber otkrio nam je zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno, kako na nas utječe prostor koji nas okružuje i još mnogo toga.
Gospodine Geber, kako arhitekt stvara doživljaj u prostoru?
Svaki arhitekt stvara doživljaj u prostoru, svjesno ili nesvjesno. Kad god projektiramo prostor, bilo da se radi o interijeru, eksterijeru, zgradi, vikendici, kući za odmor, hotelu, dućanu ili bilo kojem drugom obliku prostora, arhitektura je stvaranje nekakvog doživljaja omeđenog sa zgradom. Svaki arhitekt mora razmišljati prvenstveno o tome kako se čovjek osjeća i on zapravo stvarajući prostor kroz osnovne alate koje ima na raspolaganju utječe na to raspoloženje. Svjetslost, miris, tekstura, vidljivo, nevidljivo, pregradni zidovi, transparentni, netransparentni, sve to utječe na to kako mi doživljavamo prostor, a tek onda da li nam je to lijepo ili manje lijepo.
Što znači doživljaj u prostoru, na poseban način možemo osjetiti na ovoj izložbi „Od arhitekture do doživljaja“ u Hrvatskom dizajnerskom društvu?
Hrvatsko dizajnersko društvo je nažalost jedna vrlo mala galerija. Pa smo odlučili napraviti jedan potpuno novi prostor unutar poznatog prostora i vidjeti da li možemo stvoriti nekakkv drugačiji doživljaj unutar onoga što je većini posjetitelja ove izložbe već potpuno poznati prostor.
Zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno?
Kada radimo arhitekturu za korisnika, mi njega moramo poznati. Mi ne gradimo zgradu koja će biti spomenik nama, našoj umjetnosti nego lijepa fotografija na Pinterestu, nego stvaramo nečiji dom. I taj dom mora odgovoriti na potrebe, navike, želje onih za koje radimo. Kada radimo javne prostore, tu također postoji korisnik, međutim mi njega ne poznajemo. Bez da upoznamo tko je on i tko bi on mogao biti i tko želimo da on bude, teško da onda možemo napraviti prostor koji će njega onda i privući.
Zato je danas bitno da u pristupu arhitekturi, jako duboko uđemo u analitiku, koristeći sve metode koje su na raspolaganju i koristeći suradnike koji o tome znaju puno više nego mi: od psihologa, biheviolanih psihologa, analitičara, čak i web analitičara jer dobar dio naših života se danas događa i na mreži.
Podigli ste svijest o važnosti načina na koji ljudi percipiraju prostor. Zašto nam je važan prostor koji nas okružuje?
Prostor koji nas okružuje, u nama stvara nekeakve navike, on zapravo jako utječe na naše ponašanje. Primjerice jedan uredski prostor, možda nismo svjesni da mi u tom uredskom prostoru provodimo veliku većinu svog budnog vremena. Da li je taj prostor prilagođen onome što mi tamo radimo, da li se mi u njemu osjećamo dobro, da li sa srećom idemo u taj prostor kada idemo na radno mjesto ili idemo zato što moramo negdje raditi. To je razlika u tome što on može utjecati na naše ponašanje i na tom radnom mjestu i nakon njega.
Uređujete i uredske prostore. Zašto više nije dovoljno imati običan ured? Kakva je budućnost uredskog prostora?
Bitno je naći balans između toga da li se u uredskom prostoru osjećamo motivirano, ugodno, ali prikladno onome za što smo tamo a to je naš posao. I da li nam ostavlja dovoljno vremena za ono drugo vrijeme a to je privatno vrijeme koje provodimo negdje drugdje.“
Uredski prostor mora bit motivirajuć, mora odgovoriti na sve potrebe koje zaposlenici sa navikama prije i poslije Covid pandemije imaju, a ne služiti kao mjesto koje će ih zadržati maksimalno moguće vrijeme na ovom svijetu. Hibridni rad je rad budućnosti, a on uključuje rad sa jedne, dvije, 5 ili 25 lokacija.
Uredili ste puno komercijalnih prostora. Često su ljudi zapanjeni izgledom trgovinama na otvorenju. Ali što je s doživljejem tih prostora poslije?
Trgovina se ne vrednuje na otvorenju. Na otvorenju je sve super kao što ste rekli. Sve sjaji, sve je divno i to može trajati mjesec, dva možda i tri. Međutim onda će doći onaj dan u kojem trgovina mora počet zarađivat. I to je užasno izazovno za nas i mi te projekte shvaćamo kao puno širi izazov u kojem je uspjeh trgovine, uspjeh projekta.
Arhitektura i dizajn
Iz regije u svjetski vrh dizajna: Artisan u Milanu pokazao najveću kolekciju dosad
Nove kolekcije, ulazak u uredski segment i fokus na masivno drvo – Artisan je na Salone del Mobile 2026 predstavio svoju najveću evoluciju u posljednjih deset godina.
U svom prepoznatljivom stilu, Artisan ostaje vjeran onome po čemu je postao prepoznatljiv – masivnom drvu, vrhunskoj obradi i dizajnu koji proizlazi iz tradicije zanatstva. No ovogodišnji nastup u Milanu pokazao je i nešto više: jasnu evoluciju brenda i širenje u nove segmente.
Na Salone del Mobile 2026 Artisan je predstavio svoju dosad najveću kolekciju, čime je dodatno potvrdio poziciju jednog od najrelevantnijih regionalnih brendova na međunarodnoj dizajnerskoj sceni.
Najveća kolekcija u posljednjem desetljeću
Pažljivo osmišljen izložbeni prostor u Milanu jasno je komunicirao temeljne vrijednosti brenda, ali i ambiciju za daljnji razvoj. Ove godine fokus nije bio na pojedinačnim komadima, već na cjelovitom pristupu kolekciji.
“Ove godine imamo najveću kolekciju u zadnjih deset godina. Ako gledamo cijelu 2026., predstavljamo više od 20 novih proizvoda”, ističe Armin Huremović, prodajni direktor Artisana.
Kolekcija obuhvaća širok raspon proizvoda, od manjih stolića do funkcionalnih stolova na razvlačenje, ali i novih modela fotelja koje naglasak stavljaju na udobnost i dugotrajnost.
Širenje u uredski segment
Jedna od najvažnijih novosti je ulazak u potpuno novi segment: uredski namještaj. Time Artisan prvi put izlazi izvan okvira primarno rezidencijalnog dizajna.
“Po prvi puta ulazimo u uredski prostor s kolekcijom koja uključuje kancelarijske stolce i radne stolove. To je područje koje smo odlučili razvijati jer postoji velika potražnja”, objašnjava Huremović.
Ono što ovu kolekciju čini posebnom jest pristup materijalima. Umjesto klasičnih hladnih i industrijskih rješenja, Artisan zadržava svoju prepoznatljivu toplinu.
“Navikli smo da su uredski stolci hladni i plastični. Mi smo željeli unijeti toplinu – više drveta, prirodnih materijala i kože, ali uz zadržavanje funkcionalnosti.”
Drvo kao identitet brenda
Bez obzira na širenje kolekcija, osnovna filozofija ostaje ista: drvo kao temeljni materijal i nositelj identiteta.
“Drvo je naša linija i vodilja. To je ono po čemu smo prepoznatljivi i čega se držimo u svakom segmentu, pa tako i u novim kolekcijama”, ističe Huremović.
Upravo taj fokus na masivnom drvu razlikuje Artisan namještaj od mnogih drugih brendova koji se sve više okreću industrijskim materijalima.
Dizajn koji povezuje privatne i javne prostore
Posebna vrijednost novih kolekcija leži u njihovoj fleksibilnosti. Komadi su dizajnirani tako da se jednako dobro uklapaju u privatne interijere, ali i u javne prostore poput hotela, restorana ili ureda.
“Naš cilj je razvijati proizvode koji su primjenjivi u oba segmenta. I dalje nam je fokus na namještaju za dom, ali sve više rastemo i u javnim prostorima”, kaže Huremović.
Taj rast potvrđuju i suradnje s globalnim brendovima i projektima visoke razine.
“U zadnje dvije do tri godine snažno rastemo u javnim prostorima – od hotela i restorana do luksuznih interijera brendova poput Hermèsa ili Louis Vuittona. Nedavno smo postali i jedan od najvećih dobavljača za Apple urede diljem svijeta.”
Suradnja s dizajnerima kao temelj razvoja
Artisan od samih početaka razvija proizvode u suradnji s dizajnerima, što se pokazalo kao jedna od ključnih prednosti brenda.
“Imamo jasno definiranu art direkciju i dugogodišnju suradnju s dizajnerima koji razumiju naš pristup. To nam omogućuje kontinuitet i kvalitetu u razvoju novih kolekcija”, objašnjava Huremović.
Takav način rada rezultira skladom između dizajnerske ideje i proizvodnih mogućnosti, što se jasno vidi u svakom komadu.
Između skulpture i funkcije
Nove kolekcije dodatno naglašavaju spoj skulpturalnosti i funkcionalnosti. Stolice i fotelje reinterpretiraju klasične tipologije kroz suvremeni dizajnerski jezik.
Tanke, ali čvrste konstrukcije kombiniraju se s ergonomskim oblicima, stvarajući ravnotežu između estetike i udobnosti.
Upravo ta kombinacija čini Artisan namještaj prepoznatljivim – proizvodi nisu samo vizualno privlačni, nego i dugoročno ugodni za korištenje.
Dizajn koji traje
Umjesto praćenja kratkotrajnih trendova, Artisan ostaje vjeran ideji dugotrajnog, generacijskog dizajna. Svaki komad nastaje kao rezultat promišljenog procesa u kojem se spajaju tradicija, suvremeni dizajn i tehnološka preciznost.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Revisiting Richter: Prostoria u Milanu oživjela hrvatski modernizam kroz suvremeni dizajn
Projekt Revisiting Richter donosi reinterpretaciju rada Vjenceslava Richtera kroz suvremeni dizajn. Prostoria je u Milanu predstavila kolekciju koja spaja modernizam i današnji način života.
Na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu, među najrelevantnijim svjetskim dizajnerskim imenima, našla se i hrvatska Prostoria. No njihov nastup nije bio tek predstavljanje nove kolekcije, već projekt koji ide korak dalje – istraživanje, reinterpretacija i oživljavanje jednog od najvažnijih imena hrvatskog modernizma.
Kroz izložbu Revisiting Richter, Prostoria je premijerno predstavila pet novih kolekcija inspiriranih radom Vjenceslava Richtera, arhitekta, umjetnika i jednog od ključnih protagonista avangardne grupe EXAT 51. Riječ je o projektu koji ne govori samo o dizajnu namještaja, nego o kontinuitetu ideja i njihovoj aktualnosti u suvremenom prostoru.
Projekt koji nadilazi klasičan dizajn
Za razliku od klasičnih lansiranja kolekcija, Revisiting Richter razvijao se kao istraživački projekt koji je trajao više od godinu dana. Tim Prostorie pristupio je Richterovom radu s ciljem da ga razumije, interpretira i prevede u suvremeni kontekst.
“Na ovom projektu radili smo više od godinu dana – razvijali proizvode, proučavali njegov opus i pokušavali pronaći način kako to što je on započeo prenijeti u današnje vrijeme”, objašnjava arhitektica Iva Šilović iz Prostorie.
Važan aspekt projekta bio je i edukativni – ponovno otvoriti prostor za razumijevanje Richterovog rada, kako na međunarodnoj sceni, tako i u Hrvatskoj.
Dizajnerska arheologija
Jedan od najvećih izazova projekta bio je rad s ograničenim materijalima. Richterovi koncepti često su postojali samo u formi skica, nacrta ili fragmentarnih ideja, što je zahtijevalo poseban pristup.
“Radili smo svojevrsnu dizajnersku arheologiju. Iz vrlo oskudnih referenci – skica, fotografija i fragmenata – pokušali smo rekonstruirati njegov način razmišljanja i razumjeti ga iz današnje perspektive”, objašnjava dizajner Neven Kovačić.
Takav proces nije bio puko kopiranje prošlosti, već interpretacija – stvaranje novih proizvoda koji zadržavaju ideju, ali dobivaju suvremenu funkciju.
Modernizam koji ponovno dobiva glas
Richterovi koncepti nastali su u razdoblju intenzivnog istraživanja prostora, forme i funkcije. Njegov rad dugo je bio manje prisutan u širem javnom diskursu, unatoč njegovoj važnosti.
“Imam dojam da smo na Richtera čekali sve ove godine, kao da smo pronašli vlastite korijene. To je neko skriveno blago hrvatskog modernizma koje je napokon dobilo svoje mjesto”, ističe Kovačić.
Projekt Revisiting Richter tako ne predstavlja samo dizajnerski iskorak, nego i kulturni trenutak – vraćanje važnog dijela arhitektonske i dizajnerske baštine u fokus.
Modularnost kao suvremena potreba
Jedan od ključnih principa koji se provlači kroz kolekciju jest modularnost. Richter ju je promišljao kao alat slobode i prilagodljivosti prostora, a Prostoria taj koncept razvija u skladu s današnjim načinom života.
Modularni sustavi omogućuju fleksibilnost i prilagodbu različitim situacijama – od privatnih interijera do javnih prostora, što je danas važnije nego ikad.
“Možemo reći da je ovo tek prva faza projekta. Tijekom istraživanja naišli smo na još mnogo ideja koje bi vrijedilo razvijati dalje”, dodaje Kovačić.
Time Revisiting Richter ostaje otvoren proces, a ne završena kolekcija.
Dizajn koji komunicira
Nazivi komada unutar kolekcije dodatno naglašavaju povezanost s izvornim radovima. Umjesto dekorativnih naziva, Prostoria koristi sustav označavanja prema godinama Richterovog stvaralaštva – od 1951. do 1961.
Takav pristup zadržava modernističku jasnoću i funkcionalnu logiku, ali istovremeno omogućuje suvremenom korisniku da razumije tipologiju i namjenu proizvoda.
Hrvatski dizajn na globalnoj sceni
Izložbom Revisiting Richter, Prostoria je još jednom potvrdila svoju poziciju među vodećim dizajnerskim brendovima.
U tom kontekstu, projekt dobiva dodatnu težinu jer pokazuje kako lokalna kulturna baština može postati dio globalnog dizajnerskog dijaloga.
Dizajnerski namještaj nadahnut hrvatskom modernističkom arhitekturom
Dijalog između prošlosti i budućnosti
Revisiting Richter nije samo kolekcija, nego proces – dijalog između prošlosti i sadašnjosti, između autora i proizvođača, između ideje i njezine suvremene interpretacije.
U vremenu kada dizajn često prati brze trendove, ovakav pristup vraća fokus na promišljenost, istraživanje i razumijevanje.
Nakon milanske premijere, projekt će biti predstavljen i domaćoj publici – 8. svibnja u Oris Kući arhitekture u Zagrebu, čime se ova priča simbolično vraća tamo gdje je i započela.
You must be logged in to post a comment Login