Povežimo se

Izbor urednice

Lete li cijene nekretnina u nebo?

Istražili smo kakvo je stanje na tržištu nekretnina i provjerili jesu li iznimno visoke cijene pravilo ili iznimka.

Vrtoglave cijene nekretnina sve više pune medijski prostor. Polako se stječe dojam kako su cijene nekretnina u Hrvatskoj otišle u nebo, baš kao u periodu prije velike krize 2008. No je li tome tako pitali smo stručnjake.

Iznimno skupe nekretnine su iznimka, a ne pravilo

„2006. i 2007. se sve prodavalo, međutim ovdje se vidi razlika i vidi se da se ne stvara balon na takav način, zato što ne dobivaju sve nekretnine visoke cijene. Znači postoje nekretnine koje se skoro i ne mogu prodat, postoje nekretnine koje idu po niskim cijenama i postoje nekretnine koje su skupe“, kazao nam je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović.

Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica agencije za nekretnine ističe kako mediji ovih dana izvještavaja o nekretninama koji čine iznimno malen dio tržišta i koje su iznimka a ne pravilo pa se tako stvara dojam iznimno visokih cijena nekretnina koje lete u nebo. „Važno je istaknuti da se radi o hiperluksuznim novogradnjama koje postižu cijene iznad 3500 eura po kvadratu i više i takav broj nekretnina je izuzetno mali“, objašnjava Mihaljinac Knežević.

stanje-na-trzistu-nekretnina-stan-dom-na-kvadrat

Najveći rast ostvaruju novogradnje u Zagrebu

Kad je u pitanju traženo i dobiveno, nesrazmjer realiziranih i traženih vrijednosti sve je veći. „Realizirana cijena je bitno niža jer vi kad gledate nešto u prosječeno vi ćete vidjeti da su te cijene u prosjeku i ako gledamo i more i Hrvatsku, ispod 2000 eura po kvadratu. To znači prosječna realizirana cijena“, ističe Ranilović.

Ipak, cijene nekretnina rastu i to oko 6 do 7 posto godišnje. Najveći rast ostvaruju novogradnje u Zagrebu koje se u prosjeku prodaju za 3000 eura po kvadratu.

stanje-na-trzistu-nekretnina-luksuzan-stan-dom-na-kvadrat

„Vidimo da se svi segmenti nekretninskog tržišta nalaze ili u predrazvojnom ili u razvojnom ciklusu. To se naročito odnosi i naručito je vidljivo u stambenom dijelu gdje je kroz potekli period, a onda i zbog potresa u Zagrebu i u drugim regijama u Hrvatskoj akumulirana potražnja za stambenim prostorom, dok istovremeno na tržiše ne dolazi dovoljna količina ponuda odnosno novih kvadrata“, kazala nam je Vedrana Likan, direktorica tvrtke za nekretnine i upravljanje investicijama.

Mala ponuda i velika potražnja uzrokuju više cijene

„Zapravo jedan vrlo mali broj ljudi može si priuštiti novosagrađene stanove. To nas dosta brine, s obzirom na područje Zagreba i na porast cijene gradnje, porast cijena zemljišta, mi zapravo imamo malo stanova stanogradnje koji se ajmo reć rade za srednju klasu“, kazao je Ranilović

stanje-na-trzistu-nekretnina-stan-dom-na-kvadrat-1

Porasle su i cijene stanova starije gradnje u blizini novih zgrada.

„Nažalost, prodavatelji starih zgrada u okolici takvih novogradnji su možda pretjerano podignuli svoja očekivanja i očekuju previsoke cijene za svoje nekretnine. Ono što vidimo je da se takve nekretnine ne prodaju“, objašnjava Lana Mihaljinac Knežević.

Potreban realniji pristup i cijenama i tržištu

Stručnjaci ističu kako broj transakcija nekretninama u Hrvatskoj pada već treću godinu za redom te kako je za aktivaciju nekretninskog tržišta, potreban realniji pristup i cijenama i tržištu, jer u Hrvatskoj kupci proteklih 10 godina traže isto.

stanje-na-trzistu-nekretnina-djecje-soba-dom-na-kvadrat

„Prosječan kupac u Hrvatskoj traži dvosoban ili trosoban stan, od 45 do 80-ak kvadrata maksimalne cijene od 100 do 150 tisuća eura. Nažalost, takvih nekretnina po toj cijeni je trenutno na tržištu malo. Kronično nedostaje u Hrvatskoj većih projekata po barem prosječnim cijenama ili ispodprosječnim u novogradnji koja je trenutno vrlo tražena ne samo zato što je to kvalitetniji proizvod od starog stana, nego i radi potresa koji je stanovništvo jako senzibilizirao primarno na statičke karakteristike nekretnina“, kazala je Mihaljinac Knežević

Nekretnine kod nas kupuju dvije kategorije kupaca. U prvu spadaju oni koji rješavaju stambeno pitanje, a takvih je najviše u Zagrebu.

„Druga kategorija kupaca su oni koji nekretninu kupuju više kao investiciju ili imaju višak kapitala stječen štednjom ili radi većih primanja ili kroz turizam kroz koji se dobro zarađivalo zadnjih par godina u Hrvatskoj. Takvi kupci odabiru investiciju nekretninu zato što je to sigurna investicija. A također u doba vrlo niskih kamata na štednju i niskih kamatnih stopa na kredite, pokazuju se kao investicija sa najvećim povratom“, objasnila je Mihaljinac Knežević.

stanje-na-trzistu-nekretnina-soba-dom-na-kvadrat

Cijene novogradnje mogle bi rasti

Nekretnine  su u zadnje vrijeme  globalno vrlo tražena roba i relativno sigurna investicija, što se odrazilo i na Hrvatsku. Valja napomenuti kako je promet nekretninama i do 10 puta veći u Zagrebu i županijama uz obalu nego u ostatku Hrvatske.  Stručnjaci ističu kako je cijena starogradnje postigla svoj maksimum, a u novogradnji bi cijene mogle rasti ovisno o regiji, lokaciji, projektu i kvaliteti gradnje. Koliko točno, ostaje nam za vidjeti.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Fotogenična arhitektura grada Zagreba

Fotografija i arhitektura oduvijek su u interaktivnom odnosu. Tako se i Ivan kroz objektiv zaljubio u arhitekturu Zagreba i počeo ju proučavati. 

Arhitektura grada Zagreba mi se sviđa primarno zbog toga što je bogata, što je raznolika, što je šarena. Imamo danas primjere po ulicama gdje vidimo razne boje u malim kućama, zgrada, razni simboli, detalji koje često i ne primijetimo u šetnjama. Svakodnevne šetnje se često pretvore u otkrivanje nekih novih elemenata i mislim da je to samo jedan mali dio tog što čini arhitekturu grada Zagreba bogatom i zanimljivom. 

“Fotografiranjem grada sam se počeo baviti tako da sam vjerojatno kao i većina ljudi koja se počne bavi fotografijom krenu istraživati grad u kojem žive jer je to najjednostavnije, najpristupačnije i na taj način je krenuo i moj put, prije nekih 15 godina, šetnje ulicama, trgovima, parkovima, istraživanje grada, i to se jednostavno s godinama iz hobija polako počelo pretvarat u nešto ozbiljnije i na kraju krajeva i posao, ali mislim da se tu izrodila neka određena ljubav prema arhitekturi grada Zagreba.” rekao je fotograf Ivan Klindić. 

Fotograf Ivan Klindić

Mnogi su slavni fotografi bili fascinirani arhitekturom, baš kao što su arhitekti voljeli fotografirati grad. Svatko od njih imao je svoju najdražu građevinu. Ivanu je to kula Lotrščak. 

Osim svog položaja, znači kula je imala specifičnu ulogu. Postojalo je takozvano zvono koje je u određeno doba dana svojom zvonjavom pozivala građane da se vrate unutar zidina, osim toga postoji jedna zanimljiva legenda da je turska opsada grada Zagreba završila upravo zato što je pucanj iz gričkog topa uništio ručak turskom paši i zbog toga su se Turci prepali i pobjegli i tada je prestala opsada Zagreba. 

Čarolija Gornjeg grada

Na Gornjem gradu definitivno jedna od dražih lokacija i građevina mi je svakako trg svetog Marka, mislim da je to isto možda uobičajeni odgovor s obzirom na sami vizualni aspekt tog trga kojim dominira crkva sv. Marka, ali svakako volim spomenuti i Vranicanijevu poljanu, to jest službenog naziva Park Bele 4., koji je možda tu nekako manje zastupljen u pričama ovaj i turističkim nekim tekstovima, ali svakako pruža jedan prekrasan pogled na grad Zagreb i grle ga Vranicanijeva ulica s jedne strane, tu imamo kulu Lotrščak, s donje strane imamo Strossmayerovo šetalište i sada već bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Još jedna od najzanimljivijih stvari vezanih uz arhitekturu grada Zagreba, koja je isplivala u javnost unazad nekoliko godina, je tunel Grič koji je dugo bio zatvoren i obavijen nekako velom tajne. Uglavnom su to ljudi pričali o tom tuneli, prepričavale su se razne priče, ali nigdje nije bilo nekakvih službenih informacija da su ljudi znali o čemu se zapravo radi dok nije 2016. godine tunel otvoren, u svom skoro pa punom profilu i danas povezuje sa zapadne strane Mesničku, s druge strane povezuje Radićevu ulicu i ima nekoliko izlaza prema jugu. I mislim da je to jako zanimljivo jer je tunel u skoro svom izvornom okviru sačuvan i danas se u tunelu mogu pronaći neki zapisi iz 2. svjetskog rata kada je tunel korišten. 

Na fotografijama je zabilježena metropolizacija grada, novi urbanistički potezi, a neke su građevine ostale samo uspomena. 

Tu volim spomenuti kuću Mlinarić, koja se nalazi, danas nalazila, na spoju Mlinarske i Jurjevske ulice, ona više ne postoji. Mnogi Zagrepčani su znali za tu kuću, takozvana žuta kuća koja je bila prekrasna, na svojoj poziciji, ona je godinama bila zapuštena, nitko se nije brinuo o njoj i nakon potresa je očito dokrajčena, nakon čega je bila srušena do temelja i danas se gradi neka druga kuća tamo. 

Lice Zagreba je skroz promijenilo svoj izgled, cijeli grad pogotovo Gornji grad je gradilište, i to je možda još jedan dodatan motiv da idem sve češće u šetnje, da pratim i dokumentiram te sve promijene koje ide na bolje, obnavljaju se neke zgrade koje su godinama bile zapuštene, možda su potresi i potaknuli te promijene, te obnove, tako da se trudim barem jednom tjedno ići u šetnju gradom, ne samo užim centrom nego i šire, obilazim druge kvartove. 

Ivan prati zaštićena kulturna dobra, ali i obilazi cijeli grad pokušavajući mapirati Zagreb. 

“Doslovno imam kartu i tako obilazim mjesne odbore, gradske četvrti i ulice koje su ne samo manje zastupljene i poznate i ovaj spominjane, ovaj, nego trudim se dokumentirati cijeli Zagreb, jer kad pregledam svoju arhivu imam na desetke tisuća fotografija Donjeg, Gornjeg grada, Kaptola, Lenuccijeve potkove ali se trudim da imam i ostatak Zagreba jer Zagreb je puno širi nego što to svi mi znamo.”, rekao je Klindić. 

Šetnjom kroz grad, Ivan otkriva zanimljivosti arhitekture, poput kuće s dvije adrese, identičnog izgleda s obje strane ili kuće Špulka pokraj koje se nalazi Vranicanijeva poljana – mjesto susreta suvremene i povijesne arhitekture. 

Nastavite čitati

Izbor urednice

Saznali smo sve o pilot emisiji “Where to sign”

Dok nestrpljivo iščekujemo početak emitiranja novog dokumentarnog serijala o prodaji luksuznih nekretnina, razgovarali smo s njegovim tvorcima i doznali sve o snimljenoj pilot epizodi. 

Uz bok svjetskim trendovima

Vodeća hrvatska agencija za luksuzne nekretnine Eurovilla premijerno je predstavila pilot epizodu emisije Where to sign. Dina Serdarušić, voditeljica ureda Eurovilla objasnila je da se radi o dokumentarno reality formatu koji je prvi ovakav zapravo koncept na našim prostorima.

“Mi smo slijedili uzore svjetskih trendova, zato što jako puno gledamo stranih emisija vezanih uz nekretnine, arhitekturu, preuređenje stanova, kuća i došli smo na ideju, obzirom da u portfelju imamo jako puno luksuznih nekretnina, da iste te nekretnine predstavimo široj javnosti.”, nastavila je Serdarušić. 

Iskusni audiovizualni profesionalci zaduženi za odličnu produkciju, ovaj su projekt stvarali 6 mjeseci, a isto toliko se razvijao koncept i osmišljavao sadržaj. 

Kako je nastala ideja

“Zapravo mi smo na ideju došli zato što su nas naši i kupci i prodavatelji stalno ispitivali kada ćete vi ovako nešto snimiti što već vani po svijetu postoji. Tako da zapravo smo mi osluškujući naše klijente, prepoznali interes i njihovo zanimanje za sami projekt i odlučili napraviti prvi takvu emisiju na ovom području,”, rekla je Serdarušić. 

Iako je trenutno snimljena samo pilot epizoda, postoje planovi za snimanje sezone od osam epizoda. 

“Zapravo je koncept emisije svaki puta će biti drugačiji ali uvijek će u središtu pozornosti biti neka luksuzna nekretnina jedna ili dvije i kupci koji se, koji su za nju zainteresirani. S druge strane, pratimo i behind the scene situaciju kako agenti hendlaju takve kupce i prodavatelje te na koji način oni zapravo na kraju završavaju takve skupe, više milijunske kupoprodaje.”, ispričala je Serdarušić za Dom na kvadrat. 

Pilot epizoda

U pilot epizodi licencirane agentice i agenti vode proces prodaje vile na moru, posebno motivirani izdašnom nagradom za potpisan ugovor. Osim luksuznih nekretnina, produkcijski tim želi pokazati i ljepote Hrvatske. 

“Uvijek bi snimali Hrvatsku. Zato što smatramo da je Hrvatska prepuna prekrasnih nekretnina i prelijepih pejzaža, vidika, pogleda i da stvarno šteta da svijet zapravo ne vidi tu sliku Hrvatske i sada je trenutno snimljeno na Lošinju u jednoj prekrasnoj vili, prvi red uz more, a idući projekt će nam sve vezati uz Dubrovnik i uz Dubrovački arhipelag, uz Elafite oko Dubrovnika, tako da tamo spremamo nešto zanimljivo.”, otkrila je Dina Serdarušić. 

Upoznajte rad i život agenata luksuznih nekretnina

Serijal dočarava životni stil agenata i njihovih klijenata, te pobliže prikazuje koliko je zahtjevan posao agenta za nekretnine, osobito kad se radi o luksuznim nekretninama. 

“Hrvatska je dosta ograničena s luksuznim nekretninama, iako s jedne strane imamo ih određeni broj, opet nije to toliko broj nekretnina, tako da su u principu one skrivene i ovo će biti jedinstvena prilika da ih ljudi vide zapravo. Stranaca ima jako puno koji su zainteresirani za našu obalu, za Istru isto tako i za sve luksuzne nekretnine koje se tamo nude.”, rekla je Serdarušić. 

Tko kupuje luksuzne nekretnine u Hrvatskoj

Za luksuzne nekretnine u Hrvatskoj najviše interesa pokazuju inozemni kupci, tako se i u pilot epizodi za prekrasnu vilu nadmeću dva strana investitora.  

“Vjerojatno su prepoznali Hrvatsku kao jako sigurnu i kvalitetnu zemlju za život ali i za odmor i isto tako nije zanemarivo reći da mnogi stranci ju gledaju investicijski jer je i dalje u zadnjih par godina bila financijski prihvatljivija od nekretnina koje su Španjolci, Austrijanci, Nijemci, Amerikanci ili Englezi nalazili u domaćim zemljama.”, dodala je Serdarušić. 

Početak emitiranja ovog serijala očekuje se na proljeće, a u narednim epizodama gledatelji će vidjeti još bogatije i luksuznije nekretnine.  

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice