Vrtoglave cijene nekretnina sve više pune medijski prostor. Polako se stječe dojam kako su cijene nekretnina u Hrvatskoj otišle u nebo, baš kao u periodu prije velike krize 2008. No je li tome tako pitali smo stručnjake.

Iznimno skupe nekretnine su iznimka, a ne pravilo

„2006. i 2007. se sve prodavalo, međutim ovdje se vidi razlika i vidi se da se ne stvara balon na takav način, zato što ne dobivaju sve nekretnine visoke cijene. Znači postoje nekretnine koje se skoro i ne mogu prodat, postoje nekretnine koje idu po niskim cijenama i postoje nekretnine koje su skupe“, kazao nam je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović.

Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica agencije za nekretnine ističe kako mediji ovih dana izvještavaja o nekretninama koji čine iznimno malen dio tržišta i koje su iznimka a ne pravilo pa se tako stvara dojam iznimno visokih cijena nekretnina koje lete u nebo. „Važno je istaknuti da se radi o hiperluksuznim novogradnjama koje postižu cijene iznad 3500 eura po kvadratu i više i takav broj nekretnina je izuzetno mali“, objašnjava Mihaljinac Knežević.

Najveći rast ostvaruju novogradnje u Zagrebu

Kad je u pitanju traženo i dobiveno, nesrazmjer realiziranih i traženih vrijednosti sve je veći. „Realizirana cijena je bitno niža jer vi kad gledate nešto u prosječeno vi ćete vidjeti da su te cijene u prosjeku i ako gledamo i more i Hrvatsku, ispod 2000 eura po kvadratu. To znači prosječna realizirana cijena“, ističe Ranilović.

Ipak, cijene nekretnina rastu i to oko 6 do 7 posto godišnje. Najveći rast ostvaruju novogradnje u Zagrebu koje se u prosjeku prodaju za 3000 eura po kvadratu.

„Vidimo da se svi segmenti nekretninskog tržišta nalaze ili u predrazvojnom ili u razvojnom ciklusu. To se naročito odnosi i naručito je vidljivo u stambenom dijelu gdje je kroz potekli period, a onda i zbog potresa u Zagrebu i u drugim regijama u Hrvatskoj akumulirana potražnja za stambenim prostorom, dok istovremeno na tržiše ne dolazi dovoljna količina ponuda odnosno novih kvadrata“, kazala nam je Vedrana Likan, direktorica tvrtke za nekretnine i upravljanje investicijama.

Mala ponuda i velika potražnja uzrokuju više cijene

„Zapravo jedan vrlo mali broj ljudi može si priuštiti novosagrađene stanove. To nas dosta brine, s obzirom na područje Zagreba i na porast cijene gradnje, porast cijena zemljišta, mi zapravo imamo malo stanova stanogradnje koji se ajmo reć rade za srednju klasu“, kazao je Ranilović

Porasle su i cijene stanova starije gradnje u blizini novih zgrada.

„Nažalost, prodavatelji starih zgrada u okolici takvih novogradnji su možda pretjerano podignuli svoja očekivanja i očekuju previsoke cijene za svoje nekretnine. Ono što vidimo je da se takve nekretnine ne prodaju“, objašnjava Lana Mihaljinac Knežević.

Potreban realniji pristup i cijenama i tržištu

Stručnjaci ističu kako broj transakcija nekretninama u Hrvatskoj pada već treću godinu za redom te kako je za aktivaciju nekretninskog tržišta, potreban realniji pristup i cijenama i tržištu, jer u Hrvatskoj kupci proteklih 10 godina traže isto.

„Prosječan kupac u Hrvatskoj traži dvosoban ili trosoban stan, od 45 do 80-ak kvadrata maksimalne cijene od 100 do 150 tisuća eura. Nažalost, takvih nekretnina po toj cijeni je trenutno na tržištu malo. Kronično nedostaje u Hrvatskoj većih projekata po barem prosječnim cijenama ili ispodprosječnim u novogradnji koja je trenutno vrlo tražena ne samo zato što je to kvalitetniji proizvod od starog stana, nego i radi potresa koji je stanovništvo jako senzibilizirao primarno na statičke karakteristike nekretnina“, kazala je Mihaljinac Knežević

Nekretnine kod nas kupuju dvije kategorije kupaca. U prvu spadaju oni koji rješavaju stambeno pitanje, a takvih je najviše u Zagrebu.

„Druga kategorija kupaca su oni koji nekretninu kupuju više kao investiciju ili imaju višak kapitala stječen štednjom ili radi većih primanja ili kroz turizam kroz koji se dobro zarađivalo zadnjih par godina u Hrvatskoj. Takvi kupci odabiru investiciju nekretninu zato što je to sigurna investicija. A također u doba vrlo niskih kamata na štednju i niskih kamatnih stopa na kredite, pokazuju se kao investicija sa najvećim povratom“, objasnila je Mihaljinac Knežević.

Cijene novogradnje mogle bi rasti

Nekretnine  su u zadnje vrijeme  globalno vrlo tražena roba i relativno sigurna investicija, što se odrazilo i na Hrvatsku. Valja napomenuti kako je promet nekretninama i do 10 puta veći u Zagrebu i županijama uz obalu nego u ostatku Hrvatske.  Stručnjaci ističu kako je cijena starogradnje postigla svoj maksimum, a u novogradnji bi cijene mogle rasti ovisno o regiji, lokaciji, projektu i kvaliteti gradnje. Koliko točno, ostaje nam za vidjeti.