Arhitektura i dizajn
Damjan Geber: Arhitektura je stvaranje doživljaja
Stvaranje jedinstvenog prostornog doživljaja posao je poznatog hrvatskog arhitekta Damjana Gebera.
U intervjuu Damjan Geber otkrio nam je zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno, kako na nas utječe prostor koji nas okružuje i još mnogo toga.
Gospodine Geber, kako arhitekt stvara doživljaj u prostoru?
Svaki arhitekt stvara doživljaj u prostoru, svjesno ili nesvjesno. Kad god projektiramo prostor, bilo da se radi o interijeru, eksterijeru, zgradi, vikendici, kući za odmor, hotelu, dućanu ili bilo kojem drugom obliku prostora, arhitektura je stvaranje nekakvog doživljaja omeđenog sa zgradom. Svaki arhitekt mora razmišljati prvenstveno o tome kako se čovjek osjeća i on zapravo stvarajući prostor kroz osnovne alate koje ima na raspolaganju utječe na to raspoloženje. Svjetslost, miris, tekstura, vidljivo, nevidljivo, pregradni zidovi, transparentni, netransparentni, sve to utječe na to kako mi doživljavamo prostor, a tek onda da li nam je to lijepo ili manje lijepo.

Što znači doživljaj u prostoru, na poseban način možemo osjetiti na ovoj izložbi „Od arhitekture do doživljaja“ u Hrvatskom dizajnerskom društvu?
Hrvatsko dizajnersko društvo je nažalost jedna vrlo mala galerija. Pa smo odlučili napraviti jedan potpuno novi prostor unutar poznatog prostora i vidjeti da li možemo stvoriti nekakkv drugačiji doživljaj unutar onoga što je većini posjetitelja ove izložbe već potpuno poznati prostor.

Zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno?
Kada radimo arhitekturu za korisnika, mi njega moramo poznati. Mi ne gradimo zgradu koja će biti spomenik nama, našoj umjetnosti nego lijepa fotografija na Pinterestu, nego stvaramo nečiji dom. I taj dom mora odgovoriti na potrebe, navike, želje onih za koje radimo. Kada radimo javne prostore, tu također postoji korisnik, međutim mi njega ne poznajemo. Bez da upoznamo tko je on i tko bi on mogao biti i tko želimo da on bude, teško da onda možemo napraviti prostor koji će njega onda i privući.
Zato je danas bitno da u pristupu arhitekturi, jako duboko uđemo u analitiku, koristeći sve metode koje su na raspolaganju i koristeći suradnike koji o tome znaju puno više nego mi: od psihologa, biheviolanih psihologa, analitičara, čak i web analitičara jer dobar dio naših života se danas događa i na mreži.

Podigli ste svijest o važnosti načina na koji ljudi percipiraju prostor. Zašto nam je važan prostor koji nas okružuje?
Prostor koji nas okružuje, u nama stvara nekeakve navike, on zapravo jako utječe na naše ponašanje. Primjerice jedan uredski prostor, možda nismo svjesni da mi u tom uredskom prostoru provodimo veliku većinu svog budnog vremena. Da li je taj prostor prilagođen onome što mi tamo radimo, da li se mi u njemu osjećamo dobro, da li sa srećom idemo u taj prostor kada idemo na radno mjesto ili idemo zato što moramo negdje raditi. To je razlika u tome što on može utjecati na naše ponašanje i na tom radnom mjestu i nakon njega.

Uređujete i uredske prostore. Zašto više nije dovoljno imati običan ured? Kakva je budućnost uredskog prostora?
Bitno je naći balans između toga da li se u uredskom prostoru osjećamo motivirano, ugodno, ali prikladno onome za što smo tamo a to je naš posao. I da li nam ostavlja dovoljno vremena za ono drugo vrijeme a to je privatno vrijeme koje provodimo negdje drugdje.“
Uredski prostor mora bit motivirajuć, mora odgovoriti na sve potrebe koje zaposlenici sa navikama prije i poslije Covid pandemije imaju, a ne služiti kao mjesto koje će ih zadržati maksimalno moguće vrijeme na ovom svijetu. Hibridni rad je rad budućnosti, a on uključuje rad sa jedne, dvije, 5 ili 25 lokacija.

Uredili ste puno komercijalnih prostora. Često su ljudi zapanjeni izgledom trgovinama na otvorenju. Ali što je s doživljejem tih prostora poslije?
Trgovina se ne vrednuje na otvorenju. Na otvorenju je sve super kao što ste rekli. Sve sjaji, sve je divno i to može trajati mjesec, dva možda i tri. Međutim onda će doći onaj dan u kojem trgovina mora počet zarađivat. I to je užasno izazovno za nas i mi te projekte shvaćamo kao puno širi izazov u kojem je uspjeh trgovine, uspjeh projekta.

Arhitektura i dizajn
Hotel Pinija: nova transformacija polustoljetnog hotela

Smješten na prirodnom poluotoku, okružen borovom šumom i morem, hotel Pinija desetljećima je emocionalno uporište brojnih gostiju. No, posljednjom obnovom predvorja, ovaj zadarski hotel dobio je ne samo osvježeni prostor, već i novu arhitektonsku priču – onu koja se doživljava svim osjetilima.
Hotel je sagrađen 1970. godine na prirodnom poluotoku, u borovoj šumi po kojoj je dobio i ime – Pinija. Zbog kvalitete ponude hotelskih sadržaja i plaže, ubrzo postaje prepoznat među domaćim i stranim gostima. Lokalnom stanovništvu u ljetnim mjesecima predstavlja jedno od najomiljenijih kupališta u regiji.


Emocije koje počinju u predvorju
“Hoteli su za mene prilika da ispričam priču i izazovem emociju,” kaže arhitektica Edita Geci Salapić, autorica novog dizajna predvorja hotela Pinija. Za razliku od privatnih kuća, hotelski prostori zahtijevaju dozu scenografije – i upravo tu je pronašla svoju punu slobodu.
U novom konceptu predvorja kreirano je više mikrolokacija: recepcija, bar i prostori za povlačenje i tišinu. Umjesto jednolične kolonade, prostor sada nudi slojevitost – vizualno skraćen volumen i dubinu postignutu “petom fasadom”, odnosno inox stropom koji reflektira svjetlost i priziva osjećaj mora.



Dizajn koji izražava lokaciju
Zbog nemogućnosti fizičkog otvaranja prema moru na pojedinim dijelovima, dizajnerica je koristila teksture, obloge i tehnografike s motivima mora. Rezultat? Gosti osjećaju prisutnost mora čak i kad ga ne vide. Kružne i organske forme dodatno pojačavaju dojam protočnosti i smirenosti – savršeno usklađene s atmosferom lokacije.
Namještaj je pomno biran u suradnji s tvrtkom Intermod. Umjesto šarenila, prevladava unificirani, jednostavni dizajn u neutralnim tonovima – kontrapunkt bogatoj arhitektonskoj pozadini. “Prostor je već dovoljno dekorativan, zato je namještaj trebao samo podržati, a ne nadglasati atmosferu.”, kaže Edita.

Hotel Pinija proširuje ponudu – novi kongresni centar
Uspješna suradnja rezultirala je i novim projektom – uređenjem kongresnog centra na lokaciji nekadašnjeg Maxi bara. “Zadarska županija zaslužuje ovakav prostor, a za nas je to način da produžimo sezonu i ojačamo poslovni segment,” pojašnjava direktor hotela Ante Kovačević.
Kongresni centar, s pogledom na more i stropnim ljuskama koje podsjećaju na školjke, već je pokazao svoj potencijal – u travnju je bio gotovo u potpunosti popunjen. Prostor je fleksibilan, suvremen i promišljeno dizajniran za vjenčanja, kongrese i poslovna okupljanja.


Hotel Pinija pokazuje kako se pažljivim arhitektonskim pristupom može stvoriti prostor koji ne samo da funkcionira – već komunicira, osjeća i ostaje u sjećanju. Predvorje koje reflektira more, recepcija kao skulptura i dizajn koji poštuje lokaciju, zajedno s novim kongresnim centrom, pozicioniraju Piniju kao destinaciju u kojoj se dizajn, tradicija i doživljaj stapaju u jedno.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Od mozaika do Monte Carla: Alex Knapić o stvaranju u više dimenzija
Pionir 3D vizualizacija u Hrvatskoj, svojim radom briše granice između prostora, materijala i emocije

Alex Knapić jedno je od onih imena koje nije lako svrstati u jednu kategoriju. Umjetnik, arhitekt, dizajner interijera i pionir 3D vizualizacija u Hrvatskoj, svojim radom već desetljećima briše granice između prostora, materijala i emocije.
“Sve što je plošno mi je dosadno,” kaže bez zadrške – i upravo to definira njegov pristup, bilo da stvara skulpture za prestižne galerije ili dizajnira interijere s istarskom dušom.

“Prva ljubav mi je 3D – i od nje ne mogu pobjeći”
Knapićevi počeci sežu u rane ’90-e, kada je na tadašnjim računalima s nekoliko megabajta RAM-a počeo izrađivati prve 3D vizualizacije.
“Mogu reći da sam među prvima u Hrvatskoj koji su radili 3D prikaze prostora. Kad sam nešto renderirao, ostavio bih računalo da radi danima. Vratio bih se nakon par dana i dobio – dva reda zida.”
Danas, uz moćnije alate, proces je brži, ali strast prema oblikovanju prostora ostala je ista.

Umjetnost koja izlazi iz ekrana
Iako tehnički potkovan, Alex ne robuje softveru. Njegovi radovi često zavaraju oko – 3D vizual postaje toliko realan da se doima poput slike.
“To mi je i cilj. Da gledatelj ni ne zna je li to stvarnost ili render.”
Ipak, najviše ga ispunjava kada se makne od ekrana i zavuče u atelje.
“Tu brusim, varim, pilim. To je moj relaks, bijeg od vanjskog svijeta. Umjetnost je moja zona tišine.”

Inspiracija u Istri – spoj tradicije i suvremenosti
Alex Knapić dolazi iz grada mozaika, a upravo je mozaik ostao trajna inspiracija u njegovu radu. Još kao dijete izrađivao ih je u školi, ali danas ih podiže u treću dimenziju.
“Volim vidjeti igru svjetla i sjene. To mi je uzbudljivo, dinamično.”
U dizajnu interijera uvijek kombinira autohtone istarske materijale s modernim detaljima.
“Moramo poštivati kraj iz kojeg dolazimo. Dva-tri moderna akcenta mogu osvježiti prostor, ali tradicija ostaje temelj.”

“Filter između arhitekta i investitora”
Kao dizajner interijera, Knapić često ima ulogu medijatora.
“Arhitekt osmisli prostor, investitor ima želje, a ja balansiram između njih. Klijenti mi vjeruju jer iza mene stoje godine rada, ali nikad ne ignoriram prvotnu ideju arhitekta.”
I dok ga većina angažira zbog estetike, ono što najviše cijeni je povjerenje koje klijenti daju njegovoj viziji.



Izložbe, skulpture i… Lorenzo Quinn
Alexove skulpture rijetko završavaju u prostorima koje uređuje – čuva ih za posebne prilike. “Jedna instalacija mi uzme mjesece rada. Neke sam prodao, neke poklonio, ali najbolje čuvam za izložbe. Prošle godine sam imao izložbu u Monte Carlu, u prestižnoj Galeriji Espace,
da bi se u devetom mjesecu, znači, preselio u London.”
Njegova najznačajnija izložba dogodila se u Londonu, u društvu renomiranih umjetnika poput Lorenza Quinna i Petera Combea.
“London mi je dao vjetar u leđa. No i dalje – 3D ostaje prva ljubav.”
Alex Knapić ne staje u jednu definiciju. Njegov rad je spoj tehnologije, tradicije i duboke osobne ekspresije. Bilo da stvara vizualizacije, dizajnira prostore ili oblikuje kamen, uvijek ga vodi ista ideja: stvarati nešto što ima dušu – i dimenziju više.
You must be logged in to post a comment Login