Ono što je počelo prije 120 godina s tri zaposlenika u Schiltachu u Schwarzwaldu sada je Hansgrohe grupa, međunarodni stručnjak za opremu i tuševe s oko 4700 zaposlenika.

Hansgrohe se smatra jednim od vodećih svjetskih proizvođača slavina i tuševa. Tvrtka prodaje visokokvalitetne proizvode pod svojim markama AXOR i hansgrohe, od kojih se većina proizvodi u Njemačkoj, u svom sjedištu u Schiltachu i obližnjem Offenburgu. Također ima inozemne proizvodne kapacitete u Francuskoj, Kini i SAD-u. U svijetu, sanitarni stručnjak upravlja s 32 tvrtke i 22 prodajna ureda i opskrbljuje slavine i tuševe u više od 146 zemalja širom svijeta.

120-godišnja povijest tvrtke obilježena je inovacijama, kao što su prvi ručni tuš s više vrsta spreja, prva kuhinjska  slavina na izvlačenje i prva zidna šipka koja drži ručni tuš.

Hansgrohe Grupa, njezini brendovi i proizvodi osvojili su brojne nagrade, uključujući više od 600 dizajnerskih nagrada od 1974. godine. Osim što se zalažu za dugotrajne i kvalitetne proizvode, Hangrohe grupa zalaže se i za odgovornost prema ljudima i okolišu.

Hansgrohe d.o.o. Hrvatska slavi 12. godina

Uz veliki jubilej Hansgrohe Grupe, tvrtka Hansgorhe d.o.o. Hrvatska slavi 12. godina postojanja ureda i izložbenog salona u Zagrebu, zaduženog za tržišta Hrvatske i Slovenije. „Neprekidan rast prometa i broja zaposlenih u našem uredu, uz vrhunsku podršku našim korisnicima samo je jedan mali dokaz uspješnog nastupa tvrtke Hansgrohe. Zbog izvrsnih dosadašnjih poslovnih rezultata, u 2022 godini zaduženja se šire i na ostale zemlje u regiji jugoistočne Europe pa se uskoro vidimo u novom, većem izložbenom salonu i uredu tvrtke Hansgrohe d.o.o.  Hansgrohe je više od slavina i tuševa. Mi smo 12(0) godina strasti prema vodi, ljudima, inovacijama i stalnoj težnji za savršenstvom“, objašnjava Jessica Trejo, direktorica u Hansgrohe d.o.o. Hrvatska.

POVIJEST HANSGROHE GRUPE

Pravi instinkt

Bez sumnje, to je bio hrabar korak koji je Hans Grohe napravio dvije godine nakon prelaska iz Luckenwaldea u Schiltach. U to je vrijeme okrenuo leđa tkanju i otkrio proizvodnju metalnih proizvoda kao što su mjedene tave, dijelovi sata ili rozete od štednjaka za sebe. Od samog početka, tuševi od lima također su bili dio asortimana male tvrtke Hansa Grohea. Izumitelj je imao pravi instinkt: početkom 20. stoljeća u modu je došla privatna kućna kupaonica, a Hans Grohe ubrzo se u potpunosti specijalizirao za metalnu robu za sanitarni sektor.

U desetljećima koja su slijedila, strastveno se posvetio daljnjem razvoju svojih tuševa i brzo napredovao da postane stručnjak za tuširanje u njemačkoj sanitarnoj industriji. Sa svojim idejama odigrao je odlučujuću ulogu u oblikovanju Hansgroheove korporativne povijesti i budućnosti kulture tuširanja. Od 1928. godine, njegov ručni tuš razvio se u udobnu alternativu nadglavnom tušu koji je u to vrijeme bio uobičajen.

Njegove ideje nastavile su oblikovati stil moderne tehnologije tuširanja već desetljećima. Čak i u dobi od 82 godine, osnivač tvrtke postigao je potez sanitarnog genija: Izumio je šipku za tuš , na kojem se ručni tuš mogao namjestiti na bilo kojoj visini – danas standard u kupaonicama diljem svijeta.

Neobuzdana vožnja

Uz osnivača tvrtke Hansa Grohea, koji je vodio posao 54 godine, prije svega njegov najmlađi sin Klaus imao je odlučujući utjecaj na razvoj sanitarnog stručnjaka. Pridružio se očevoj tvrtki 1968. godine i vodio je 33 godine od 1975. nadalje, razvijajući Hansgrohea od njemačkog stručnjaka za odvod u jednog od vodećih svjetskih proizvođača slavina i tuševa. Hansgrohe Grupu ne treba miješati s Groheom: Friedrich Grohe, drugi najstariji sin osnivača Hansa Grohea, napustio je Schiltach i dvije godine kasnije preuzeo tvornicu slavina u Hemeru, u sjeverozapadnom dijelu Njemačke. Ova tvrtka danas je poznata kao Grohe i upravlja se kao brand japanske korporacije Lixil. U Hansgroheu u Schiltachu Klaus Grohe preuzeo je dužnost 1977. godine i iste godine predstavio ime marke Hansgrohe.

Prvi put je zaštitu okoliša i održivost učinio problemom u sanitarnoj industriji, potaknuo razvoj proizvoda koji štede energiju i vodu te obratio pozornost na ekološki prihvatljivu proizvodnju koja štedi resurse. Lansiranjem marke AXOR 1993. godine Klaus Grohe postavio je temelje za stvaranje kultnih objekata za luksuzne kupaonice i kuhinje. Od tada, u suradnji sa svjetski poznatim arhitektima i dizajnerima, slavine, tuševi i pribor stvoreni su u širokom rasponu stilova i prema najvišim standardima kvalitete.

Ovi prepoznatljivi dizajnerski objekti još su jedan izraz strasti prema savršenstvu koju je Klaus Grohe usadio u tvrtku. Njegov stil upravljanja karakterizirao je njegov pragmatičan pristup i energičan nagon, ali i prizemni karakter. Njegov moto kao perfekcionista bio je: “Dobro je neprijatelj boljeg.” Predsjedao je Nadzornim odborom Hansgrohea od 2008. do 2015. godine i sada je njegov počasni predsjednik.

Od obiteljske tvrtke do globalne korporacije

Dva najstarija sina Klausa Grohea nastavila su obiteljsku tradiciju u operativnom poslu. Richard Grohe bio je zamjenik predsjednika Izvršnog odbora od 2008. do 2016. godine. Razvio je hansgrohe u svjetski poznati premium brand s brojnim inovacijama. Njegov brat Philippe vodio je dizajnerski brand AXOR od 2001. do 2016. godine. U svom mandatu surađivao je s mnogim renomiranim dizajnerima kao što su Philippe Starck, Antonio Citterio ili Patricia Urquiola i pomogao brandu da postigne svoj međunarodni nastup.

Oba brata dala su značajan doprinos uspjehu Hansgroheove korporativne povijesti u novom tisućljeću i postavila temelje za transformaciju Hansgrohe grupe iz obiteljskog u srednju korporaciju. Braća su odstupila s izvršnih dužnosti 2016. Od tada je osnivačka obitelj pratila tvrtku iz perspektive dioničara.

Od svibnja 2018. sin Klausa Grohea Richard član je Nadzornog odbora Hansgrohe grupe, koja se vodi kao europsko javno društvo s ograničenom odgovornošću, ali nije uvrštena na burzu. Dva glavna dioničara su američka korporacija Masco Corporation (68 posto dionica) i obitelj Grohe putem Syngroh Verwaltungs- und Beteiligungs-GmbH (32 posto dionica).

Napredak sa strukturnim promjenama

Hans Juergen Kalmbach vodi tvrtku kao predsjednik Izvršnog odbora od 1. kolovoza 2018. Diplomirao je poslovnu administraciju, a karijeru je započeo u Hansgrohe Grupi 1998. godine. Od tada je obnašao nekoliko nacionalnih i međunarodnih rukovodećih pozicija, od kojih je nedavno bio odgovoran za međunarodnu prodaju kao član Izvršnog odbora.

“Potičemo strukturne promjene kroz učinkovite procese, ciljanu strategiju rasta i daljnji razvoj naše korporativne filozofije. Čineći to, danas imamo koristi, i imali smo koristi u prošlosti,
od kvaliteta koje su razlikovale Hansgrohe i učinile ga jakim 120 godina”, kaže Hans Juergen Kalmbach.

“Prvo, iz kulture kvalitetno orijentiranih inovacija koja je rasla i prakticira se u svim područjima tvrtke; drugo, od dosljednog međunarodnog uzgoja na tržištu, čija jezgra datira još iz 1907. godine s početkom izvoznog poslovanja Hansa Grohea. I treće, od izuzetno visoke razine predanosti i velike fleksibilnosti naših zaposlenika, na koje se uvijek možemo osloniti. Čak i kao globalno aktivna grupa, nikada nismo zaboravili svoje korijene kao obiteljski posao srednje veličine. Strast, inovativnost i potraga za savršenstvom imaju dugu tradiciju s nama. I tako, u budućnosti možemo nastaviti graditi svoju snagu na osnovnim temeljima našeg uspjeha: kontinuiranim inovacijama, beskompromisnoj kvaliteti i dizajnu te odgovornosti prema društvu i okolišu.”

Kugle od puhanog stakla u kojima se raspršuje svjetlost lampica,  svakom će prostoru donijeti dojam elegancije i prozračnosti. Svaki događaj, bio on ljetni ili zimski, s ovakvom dekoracijom može postati bajkovit.

Vještna koja se prenosi s koljena na koljeno

Krajem godine staklopuhačica Martina Šimunković najviše vremena provodi u radioni izrađujući božićne verzije staklenog nakita. Puhanje stakla je vještina koja se ne uči u školi, već prenosi s koljena na koljeno.

„Ne postoji formalno obrazovanje za staklopuhača. To su isključivo vještine koje se prenose uživo i zapravo spadaju u domenu nematerijalne kulturne baštine“, objašnjava Martina. Osnovna sirovina je šuplja staklena cijev. Od nje, iznad plamenika starog 60 godina, nastaju staklene kugle, baš kako su ih radili Martinin otac i djed. 

„Prva ta faza je taljenje šuplje cijevi iz koje se dobivaju ampule. Nakon što dobijem ampulu, zagrijavam ju i upuhujem zrak koji onda ostaje, formira se kao balon“, govori dalje Martina.

Proizvodnjom kuglica bavio se nekad cijeli stenjevački kraj u Zagrebu. Martinina obitelj Križanić ostala je posljednja koja se bavila ovim obrtom. Zbog neisplativosti, 2000-te godine prestaju s izradom. Prije osam godina Martina je obnovila tradiciju svoga kraja i obitelji.

„Ovo je jedan način prenošenja znanja s koljena na koljeno. Moj djed je počeo, naučio je mog oca i moj otac je naučio mene“, kaže Martina.

Kako je po zanimanju povjesničarka umjetnosti i etnologinja, važno joj je bilo da se kulturna baština i način izrade sačuva, ali svoje je kugle ipak osuvremenila.

„One su drukčije od tatinih prvo zato što radim sa puno čvršćim staklom, a radim sa čvršćim staklom zato što sam izbjegla proces srebrenja i izbjegla sam proces bojanja kugli. Dakle ja sam željela kuglu ostaviti prozirnom i transparentnom upravo da se vidi da je to staklo i da je to takav materijal kojeg nije potrebno sakrivati. Unijela sam samo svoju neku estetiku i poimanje toga kako bih ja htjela da nekakav božićni nakit izgleda. U tom smislu sam se odmakla od tradicije, a sve ostalo je ostalo isto kao i pred 60 godina“, objašnjava Martina.

Svaka kugla od puhanog stakla je svijet za sebe

Koliko uživa u puhanju stakla, toliko je veseli i dekoriranje kugli. Kao na malim prozirnim pozornicama redaju se najrazličitiji bajkoviti prizori. Svaku kuglu koju radi je zapravo unikat i je svijet za sebe. Izbor materijala i motiva s kojima se pune staklene opne je nepregledan, ali svima je zajedničko da moraju biti ekološki i prirodni. 

„Dosta upotrebljavam predmeta koji su rađeni od drveta ili od neke tkanine koje je kasnije moguće reciklirati i sama berem i skupljam materijale po prirodi kao što su bobice, mahovina, češeri i tako dalje“, objašnjava.

Otkad je oživjela obiteljsku tradiciju Martini se javljaju ljudi koji i po 40 godina čuvaju kuglice nastale u ovoj radioni. Nada se da će i ove koje ona sprema za nadolazeći Božić doživjeti barem toliko.