Osječki studenti s pravom se mogu nazivati srećkovićima. Ovog ljeta otvoren je novi studentski paviljon s 800 kreveta, po kapacitetu najveći u Hrvatskoj, koji može stati uz bok hotelu s pet zvjezdica.

Fasada koja proizvodi struju

Današnji studentski domovi imaju sasvim drugačije standarde nego oni prije 10ak godina. Tako je novi paviljon u Osijeku, osim zajedničke kuhinje, vježbaonice, praonice, medijateke, ima i garažu za bicikle. Projektanti iz NFO-a razmišljali su zeleno, paviljon je energetskog razreda A+, njegova fasada proizvodi struju, a wc-i se ne ispiru pitkom vodom, nego sakupljenom kišnicom.

Nema sumnje da će studentski dom u Osijeku biti frekventno mjesto, pa je zato odabir kvalitetnih materijala za njegovu izradu bio od vrlo bitnog značaja.

‘Koristili smo otporne, gumene materijale koji su na prirodnoj bazi, tako da dugi niz godina tijekom korištenja taj dom može izgledati onako kako smo zamislili. Gledali smo da koristimo žive boje unutra u sobama. Sobe su ili narančaste ili zelene, što se tiče podne obloge, dok su u javnim prostorima stavljeni terrazzo podovi neutralnih bijelih i sivih tonova’, objašnjava Kata Marunica, koautorica projekta iz NFO-a.

Ključna stvar – izdrživi materijali

Novi osječki studentski paviljon bit će kroz godine jako frekventno mjesto, pa u njemu treba koristiti izdržive materijale. Pod ovim krovom ima mjesta za 796 studenata odjednom, a kroz godine će ih ovuda proći na tisuće. Zato je odabir kvalitetnih materijala jedna od ključnih odluka.

‘Podovi koje smo ovdje stavili su specijalna vrsta podova, koja se sastoji od cementnog veziva u koji se ugrađuju agregati i onda se po fazama brusi da bi se dobio efekt talijanskog, venecijanskog Terazza, to je naš sustav koji se zove Ultratop Terazzo’, pojasnio nam je Nenad Karalija, voditelj odjela tehnike, MAPEI Croatia.

Ultratop Terazzo su podovi na cementnoj osnovi i imaju visok razred otpornosti na požar, odnosno od negorivih su materijala. Upravo se zato mogu primjenjivati u javnim objektima poput škola, vrtića, učeničkih i studentskih domova. 

Osnaživanje lokalnog gospodarstva

Na ovako velikim projektima kao što je studentski dom u Osijeku važno je angažirati i lokalne proizvođače jer se time smanjuje otisak CO2, a ujedno i osnažuje lokalno gospodarstvo.  Tako su sva vrata u novom osječkom studentskom paviljonu proizvedena su u  Hrvatskoj.

‘To su uglavnom bila vrata koja su vrlo jednostavnih linija, moderna, kao i cijeli dizajn cijelog objekta. Radilo se o lakiranom medijapanu sa zvučnom izolacijom s krilima koja su poravnata s maskama iznad krila, tako da to jako moderno izgleda, zgleda kao krilo do stropa’, kaže Ana Jelić, Lignor d.o.o. Osim vrata, hrvatski je proizvođač dijelom opremao i kupaonice ovog studentskog doma.

Posebno se brinulo o uređenju okoliša

Projekti ovog kalibra podrazumijevaju i uređenje okoliša. Biciklističke staze, klupe za odmor i druženje. Sve je to dio novootvorenog studentskog paviljona u Osijeku. Jer projektiranje zgrade ne zaustavlja se na njoj samoj.

Biciklističke staze, klupe za odmor i druženje. Sve je to dio novootvorenog studentskog paviljona u Osijeku. Jer projektiranje zgrade ne zaustavlja se na njoj samoj.

Tulumi – nit vodilja

‘Bilo je interesantno promišljati scenarije ili potencijalne tulume koji će se događati u tom domu, tako da, osim samih soba gdje se tulumi najčešće odvijaju, imamo i veliki trg koji je ispred doma koji ima prostora za sjedenje i za okupljanje studenata, neću reći klinaca, nego okupljanje studenata, tako da se nadam da će taj cijeli trg i zajedno u kombinaciji sa zgradom zaživjeti kao dobar javni prostor’, kaže Kata Marunica.

Kako riješiti navike grijanja i hlađenja kod 800 korisnika?

796 kreveta. To u prijevodu znači gotovo osamsto korisnika koji svatko ima svoje navike vezane uz grijanje i hlađenje, odnosno korištenje takvih sustava. U Daikinu su izuzetno ponosni što su sudjelovali u projektu izgradnje novog studentskog paviljona u Osijeku.

Visoko postavljen zahtjev

‘Za nas je zahtjev bio stavljen dosta visoko, jer se radi o projektu koji je primarno stambeni, s razno raznim dodatnim prostorima, s tehničke strane, taj projekt je zahtijevao i pripremu tople vode i arhitekti kad su razmišljali o cijeloj toj priči, razmišljali su na način kako da pripremiti toplu vodu za jedan studentski dom i napraviti na najučinkovitiji mogući način’, ispričao je Dalibor Borovička, direktor Daikin Hrvatske.

Ljeti se topla voda u paviljonu primarno priprema koristeći Daikin VRV sustav s povratom topline. Solarni paneli su sekundarni sustav. Zimi za toplu vodu u objektu brine gradska toplana.

Mjesto za pamćenje

Nema apsolutni nikakve sumnje da će studenti u Osijeku imati dom kakav su samo sanjati mogli, te mjesto u kojem će stvarati uspomene, a ujedno i raditi na dobrobit cijeloj zajednici.