Povežimo se

Arhitektura

Novi studentski paviljon u Osijeku parira hotelu s pet zvjezdica

S gotovo 800 kreveta najveći je u Hrvatskoj

Bili smo u Osijeku gdje je početkom ljetnog semestra otvoren novi studentski paviljon. S gotovo 800 kreveta najveći je u Hrvatskoj, a na njemu su primijenjena najnovija čuda tehnologije.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Čak 17.000 studenata – broj je koji je u Osijeku zadnjih desetak godina konstanta. A s obzirom na depopulaciju baš tog dijela Hrvatske, važno je da tako i ostane. Potreba za novim paviljonom studenskog doma pojavila se još prije pet godina, a kada je Europska unija odobrila i sredstva za gradnju, sve je bilo jednostavnije. Na natječaj su stigla 34 rada – prvu nagradu je osvojio studio NFO.

Komunikacija sa studentima

‘Za nas je bio poseban izazov što se radi o studentskom domu baš zato što je unutar našeg tima koji je projektirao bilo je ili netom izašlih mladih arhitekata s fakulteta, čak je bilo i nešto studenata koji su radili i bila je zanimljiva komunikacija s njima, kako su oni zamišljali svoj život u nekom budućem domu’, kaže Kata Marunica, koautorica projekta iz NFO-a.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Prostor za novi paviljon bio je prethodno definiran, te se radilo o vrlo izduženoj čestici na koju je trebalo smjestiti velik broj soba i dodatnih sadržaja. Uz to, izazov je predstavljala i drevna prošlost.  

‘Ono što je ograničavajući faktor bio prilikom projektiranja ovog objekta je zapravo da se mi nalazimo nastarim ostacima Murse. Mi nismo mogli zgradu zapravo proširiti van one markice koja je ostala arheološki istražena, kako bi uklopili novu zgradu s postojećim paviljonima, korpus zgrade dijelimo na četiri manja dijela, između kojih su ovi stakleni javni prostori’, pojasnio je Goran Rukavina, koautor projekta, NFO.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Drugačiji standardi

Današnji studentski domovi imaju drugačije standarde nego oni prije dvadesetak godina.  

‘Tako naš dom, osim samih soba, ima i zajedničke kuhinje, ima vježbaonicu, praonicu, mediateku, prostor za dnevne boravke, itd., a posebno interesantno, pogotovo u Osijeku to što ima veliku garažu koja nije za automobile, već je za bicikle’, dodala je Kata.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Pri njegovu projektiranju, trebalo je razmišljati zeleno. Paviljon je energetskog razreda A+, a njegova fasada proizvodi struju. I ne samo to.

Koristi se kišnica

‘Također, projektirano je i korištenje takozvane sive vode, dakle, wc-i se ne ispiru s čistom pitkom vodom, već sa sanitarnom vodom koja je skupljena od kišnice’, istakla je Kata.

Paviljon trenutno nije popunjen jer je otvoren usred akademske godine, ali rektor vjeruje da će njegovu kvalitetu prepoznati i budući i sadašnji studenti.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

‘Iskoristit ću priliku i pozvati sve, ne samo brucoše koji će od jeseni biti naši studenti, studenti Osječkoga sveučilišta, nego i studente viših godina da se jave na natječaj koji ide u lipnju i da iskoriste mogućnost zaista velikih kapaciteta koje sveučilište nudi i da za male novce žive u praktički hotelu sa pet zvjezdica’, rekao je prof. dr.sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Projektanti testirali dom

Projektanti su svojih ruku djelo već testirali. ‘Ono što je nama bilo posebno interesantno da smo neposredno nakon otvorenja doma držali neko predavanje isto u Osijeku, i onda smo zamolili da možemo prespavati u studentskom domu. Tako da smo mi kao projektanti zapravo i testirali taj dom jednim noćenjem i bilo je posebno interesantno’, dodaje Kata Marunica.

A tek kad studentima proradi mašta očekujemo da će u ovom studentskom domu biti još interesantnije.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

‘Tako da je sama lokacija studentskog paviljona u centru kampusa po sebi izuzetno dobro rješenje, budući da su u kampusu locirani gotovo svi fakulteti izuzev tri, i sve na jednom mjestu, tako da studenti tu ne moraju praktički izaći iz kampusa i sve je na dohvat ruke, tu je studentski restoran, i zaokružena čitava jedna cjelina’, istakao je rektor Guberac. Jer u svakom gradu živahna studentska populacija je pozitivan pomak. Za to im samo treba omogućiti uvjete. Novi studentski paviljon u Osijeku korak je u tom smjeru.

Arhitektura

Najljepši stanovi s pogledom na Zagreb

Mjesto koje donosi savršenu ravnotežu između urbanog i prirode. Mjesto gdje održiva gradnja jamči beskonačne mogućnosti. Mjesto koje će nekima postati savršen dom. Ovaj impresivan projekt u dovršenju predstavlja nam Eurovilla.

Idealna lokacija

Točno iznad centra grada odabrano je mjesto za ovaj projekt. Kutak zelenila u podsljemenskoj zoni u naselju Bijenik, gdje se pruža pogled koji oduzima dah. Dovoljno daleko od gradske buke, i dovoljno blizu svih sadržaja.

Razgovarali smo sa Zenanom Pavićem, konzultantom za nekretnine koji nam je predstavio projekt. Ecotectura Townhouse Residence je projekt s pet stambenih zgrada i 10 etažnih stanova minimalne kvadrature 150 i više m2. Sastoji se od Garden Residenca s vrtovima od 200 do 400 kvadrata i Penthouse Residencea s krovnim terasama.

Zeleni krov čini ga posebnim

Sama odlika Penthouse Residencea je ta što ima zeleni krov i neprohodni dio terase koji se nastavlja na prohodni dio terase. Zeleni krov je napravljen na način da ne iziskuje potrebu za održavanjem, a ispod samog krova se nalazi premaz za toplinsku izolaciju i premaz protiv truljenja biljaka da slučajno ne bi došlo do problema u prostoru ispod.

Jedna od najvažnijih karakteristika ove gradnje je održivost. Korišteni su prirodni materijali, napredni sustavi, zeleni krovovi, zeleni zidovi, sustavi grijanja i hlađenja. Što se tiče same održivosti u ovom projektu postoji jedna specifičnost, a to je da je riječ o zgradi nulte kategorije, u prijevodu, donosi do 75% uštede energije na grijanju.

U prostoru postoji potencijalna mogućnost i za ugradnju kamina. Iznad samog stana Penthouse Residencea ima mogućnost stavljanja fotonaponskih panela.

Stablo spaja donju i gornju etažu

U donjoj etaži je smješten spavaći dio koji se sastoji od tri spavaće sobe i dvije kupaonice, a tu se nalazi i atrij koji spaja prvi i drugu etažu stablom. Sve je zamišljeno kao jedna zelena priča, a drvo je ovdje glavni konstrukcijski element.

Sama tehnologija koja je ovdje upotrijebljena je CLT,  tj. kombinacija sa CLT drvom. Radi se o tome da je drvo kao građevni materijal beton budućnosti s obzirom na svoja svojstva.

Otporne su na potrese, požare i vodu

U slučaju požara neće izgorjeti, a otporne su i na potrese. Ove zgrade su dva, tri puta lakše od klasične armiramo-betonske konstrukcije i posve su sigurne. Dodatna posebnost je i ventilirana fasada sa završnom oblogom od paljene smreke.

Svakoj zgradi pripadaju i četiri parkirna mjesta.

Završetak ovog projekta predviđa se početkom 2023. godine, neki objekti i krajem 2022., a svaki od potencijalnih kupaca, ovisno o samoj situaciji sa konkretnom zgradom, može birati i završne materijale. Zajedno kreirati mjesto s tehnologijama budućnosti, visoke estetike i praktičnosti. Mjesto bezbrižnog življenja iznad oblaka.

Nastavite čitati

Arhitektura

Zanimljiv život u amsterdamskom stanu

Poznat kao Venecija sjevera, arhitektonski potpuno jedinstven, Amsterdam skriva puno stambenih izazova za njegove stanovnike, posebno ako se odluče živjeti u starom centru grada. Otkrivamo vam kako se se prilagođavaju životu u zgradama čiji stupovi propadaju, selidbi po uskim stepenicama i suživotu u limitiranom prostoru.

Zaljubljenici u arthitekturu obožavaju Amsterdam

Impresvine i šarene kuće uz preko 100 kilometara kanala koji prolaze kroz sam grad, čine Amsterdam neponovljivim mjestom za sve zaljubljenike u arhitekturu i inovativna rješenja na području gradnje i dizajna. Sa 160 kanala Amsterdam je s razlogom poznat kao Venecija sjevera. Osim toga, jedan je od prvih urbanistički planiranih gradova sjeverne Europe.

Baš kao i Venecija, i Amsterdam je  građen na stupovima, na pješčanom tlu. Nekoliko stoljeća kasnije stupovi nažalost propadaju, pa je dodatna fascinacija u šarenom gradu činjenica da kuće djeluju kao da im se netko poigrao s ravnotežom, dok su još jedna specifičnost gradnje i iznimno uska i visoka stubišta unutar kuća odnosno zgrada.

Stan koji je zapravo bio spremište

Konstantno velika potražnja za stanovima pretvara svaki neiskorišten dio zgrade u stambenu jedinicu, a kako to izgleda u praksi s nama je podijelio Bojan Gazibara, marketing menadžer, koji je rodnu Hrvatsku zamijenio Amsterdamom.

Ovaj stan zapravo je bio spremište. U Amsterdamu nemaju podrume jer bi inače sve bilo potopljeno, stoga se njihova spremišta nalaze na tavanu. Stan ima otprilike 35 kvadrata, sa kosinama oko 40. u Tako malom stanu većina stvari napravljena je funkcionalno, odnosno bitno je iskoristiti svaki centimetar prostora.

Kuće i zgrade nisu na ravnom tlu

Bojan nam je otkrio kako se on i drugi stanovnici grada nose s činjenicom da kuće i zgrade u centru nisu nužno na ravnom tlu, te koje je on ima izazove zbog toga. 

“Teško je cijelu zgradu srušiti pa ponovno graditi, stoga većina zamijeni stupove na kojima stoje, drugi pak odrežu noge od stola pa naprave da je stol zapravo ravan, jer je inače cijeli pod na koso, ali većina stanova u centru zapravo jesu na koso, moj je malo, ali ne osjećam to previše, mogu pojesti juhu na stolu”, sa osmijehom govori Bojan.

Cijeli stan je zapravo na drvenim gredama koje su negdje odrezane da bi se napravile prostorije, ali drvene grede su i u podu.

Stanovi netipični za naše podneblje

Krenete li u iznajmljivanje stana u Amsterdamu, mogla bi vas dočekati potpuno drugačija situacija nego kod većine stanova u našoj zemlji.

“Kulturni šok koji me dočekao kod iznajmljivanja stana je da stan nije namješten i jako ih se rijetko može naći namještene. Stanovi su prazni i često su bez poda. Jedina stvar koju u stanu dobiješ je kuhinja i wc. Pod možeš otkupiti od nekog tko je živio prije tebe, naravno ako se dogovorite za cijenu ili ga u protivnom sam stavljaš.” Bojan je imao sreću da je dobio i pod i kuhinju, ali ništa drugo, za sve ostalo morao se pobrinuti sam.

Kreativnost je ključna

Upravo u ovakvim stanovima najviše do izražaja dolazi kreativnost njihovih stanovnika, pa su recimo potpuno oduševljenje stari bubnjevi pretvoreni u policu s knjigama koji na taj način štede prostor i čine stan još zanimljivijim. Specifičnost u rasporedu amsterdamskih stanova su i odvojene prostorije za wc od onih za tušranje, gotovo svi stanovi imaju sistem s dvije kupaonice, jer im upravo to donosi više bodova kod prodaje stanova.

Iako malen i tavanski, stan zapravo ima dva kata, dok je drugi napravljen kao galerija koja služi kao spavaća soba. Ono što je tipično za stanove u Amsterdamu je pogled na krovove susjednih zgrada.

Ovaj stan ima svoje minuse, no živjeti u centru Amsterdama je predivno, zaključuje naš sugovornik.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice