Zakon o upravljanju i održavanju zgrada posljednji je put donesen 1997. godine, što je jedan od razloga zašto mnoge zgrade nisu adekvatno održavane. Novi zakon konačno bi trebao stupiti na snagu u siječnju iduće godine i evo koje promijene donosi.

Novim zakonom o održavanju i upravljanju zgradama želi se stati na kraj nemarnim suvlasnicima zbog kojih su mnoge zgrade zapuštene, a pravni procesi dugi. 

“Mnoge zemlje već imaju od ranije te zakone, starije zemlje članice već imaju te posebne zakone, one su nam bile uzor u pisanju ovog zakona i stvarno puno novina ima. Počevši od toga da zajednica suvlasnika postaje nova pravna osoba u našoj državi, dobiva svoj OIB, registriraju se i to skraćuje uvelike procesne postupke, znači, zgrada protiv pojedinca, pojedinac protiv zgrade, puno je tu odnosa koji su se tu komplicirali, a s ovim postaje puno jednostavnije. “, ističe Željko Uhlir mr. sc., Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Željko Uhlir mr. sc.

Stanari zgrade postaju zajednica suvlasnika

Zdravko Vladanović dipl. pravnik i Predsjednik udruge suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba dodaje kako nije u pitanju zgrada, nego ljudi, suvlasnici, oni postaju zajednica suvlasnika, tako je zakon definiran.

“Dobiva svoj pravni status i nastupa u pravnom prometu kao pravni subjekt, to će uvelike i u bitnome olakšati procedure u sudskim parnicama i upravnim postupcima. Bez toga, jako komplicirano. 

Zgrada nastupa kao jedinstveni pravni subjekt, ima svoj račun, račun zajedničke pričuve, i taj račun nije novac upravitelja, to nije njihov novac, to je novac suvlasnika, suvlasničke zajednice i oni donose odluku kako će s tim novcem raspolagati, samo oni. Nitko drugi.”, pojašnjava.

Zdravko Vladanović dipl. pravnik

Svi suvlasnici obvezuju se na održavanje i upravljanje nekretninom, a uvode se dva programa za pomoć u financiranju. 

Željko Uhlir navodi: “S jedne strane bit će napisan program održavanja fasada u kulturno povijesnim cjelinama naših gradova gdje je zamišljeno da država pomogne s jednom trećinom, lokalna uprava, taj grad u kojem se zgrada nalazi sa drugom trećinom, a treću trećinu pokriju sami suvlasnici. Drugi program je program sufinanciranja ugradnje dizala, tu je zamišljeno da opet država sufinancira s jednom trećinom svojih sredstava, a prepušteno je lokalnoj upravi da sama odredi da li će i sa kojim iznosom pomoć svojim sugrađanima da se ugrade dizala u zgrade koje to nemaju. “

Što se ustvari događa kada se lift zaglavi i imamo li razloga za paniku?

Kućni red kao zakonski akt

Kućni red postaje zakonski akt što mu daje jaču snagu te se uvode sankcije za nepridržavanje.  

“Taj kućni red ima jedan inovativan pristup u samom osiguranju provedbe i s druge strane da postoji onaj dio kućnog reda koji će biti propisan pravilnikom i onaj dio koji se pušta na volju suvlasnicima da mogu sami propisati zbog neke specifičnosti u toj zgradi. Naravno, taj drugi dio mora biti u skladu sa zakonom. “, navodi.

Predstavnik suvlasnika sa zajednicom ostalih suvlasnika donosi, utvrđuje odgovornost i propisuje trostruku sankciju, trostruku kaznu mjesečne pričuve, ističe Zdravko Vladanović;

“Ukoliko bi se dogodilo da to nije postiglo onu svrhu sankcioniranja, postoji institut izvlašten iz zajednice suvlasnika. To je odluka koja je i sad postojala prema zakonu o vlasništvu, no, međutim, sud nije tek tako donijeti odluku nekoga isključiti iz suvlasništva i tako dalje, ali sada ovaj zakon će to lakše omogućiti.”

Odredba vezana za zaštitu pročelja zabranjuje postavljanje klima uređaja na pročelje zgrade, baš kao i antenskih sustava. 

“Sad zakon dolazi i kaže dosta je toga bilo, nema više postavljanja klima uređaja, nismo namjerno napisali novih nego postavljanja klima uređaja, znači svako skidanje stare klime i postavljanje nazad se smatra postavljanjem, jer je cilj maknut te uređaje s naših pročelja, nema postavljanja antenskih sustava, nema postavljanja izvora obnovljive energije, zašto izvor obnovljive energije, zato što se na zapadu isto zakoni ne mogu tako brzo mijenjati kako se mijenja tehnologija, pa je počela biti pojava po gradovima da foto panele ljudi vješaju po prozorima i po balkonima. “, zaključuje Vladanović te očekuje da će se ipak pronaći adekvatno rješenje za ovaj problem i naglašava da je zgrada zajednički krov o kojem svi trebaju brinuti. 

Svestranost staklenih pregrada čini ih vrlo popularnim izborom za pregrađivanje poslovnih prostora. One prostor čine ugodnijim, a za dodatnu sofisticiranost treba izabrati modularne sisteme minimalističkog dizajna. 

Moderno i dinamično odvajanje prostora, osobito u uredima, sve se češće izvodi  staklenim pregradama koje imaju brojne prednosti. 

“Prednosti upotrebe stakla u poslovnim prostorima su to što staklo ipak odvaja prostor, dakle, ima funkciju pregrade, odnosno zida, a s druge strane omogućuje svjetlinu i prozračnost u samim prostorima.”, izjavio je Vladimir Dijan, direktor tvrtke FOM.

Staklene pregrade suvremena su i održiva metoda podjele uredskog prostora, a korištenjem modernih sustava koji omogućuju kombinaciju različitih materijala sugerirati će naprednost tvrtke. To se može postići uz Interfom Autor sisteme. 

“Interfom Autor je dio asortimana koji je u potpunosti razvijen u tvrtki Fom, orijentiran je prije svega na sustave pregradnih stijena i vrata u interijerima. Najviše se koristi staklo i drvo kao materijali, međutim, jednako su tako prisutne i mogućnosti upotrebe drugih materijala.

Drugih pločastih materijala, ako govorimo o pregradama, uz staklo tu je i MDF. Ako govorimo o vratima, primarno su tu drvena ili staklena vrata, ali imamo rješenja i aluminijskih vrata, odnosno aluminijskih vrata sa staklenom ispunom ili aluminijskih vrata sa aluminijskom ispunom, tako zapravo ono što najviše odlikuje taj asortiman je njegova modularnost.”, pojasnio je te dodao i kako to znači da se svi sustavi u tom dijelu asortimana mogu kombinirati jedan s drugim.

Pojašnjava i kako je najčešće korišten sustav njihovog baznog profila u kojem je moguće izvesti i u kojem se izvode i fiksne pregrade i vrata, najčešće su te fiksne pregrade izrađene od stakla, a vrata od drva ili stakla.

“Međutim, moguće je koristiti i druge pločaste materijale za fiksne pregrade, odnosno kad su u pitanja vrata, moguće je koristiti i drvena i staklena i aluminijska vrata, tako da je zapravo moguće kombinirat jedno s drugima. Ono što se najčešće koristi u zadnje vrijeme kod ovakvih interijerskih pregrada su fikseri odnosno fiksne stijene od stakla, a drvena vrata na otvorima. Na taj način se nekako dobiva, odnosno koristi se najbolje od oba materijala.”, ističe.

Staklena pregrada omogućava ulaz prirodnog svjetla te doprinosi prozračnosti prostora, dok drvena vrata osiguravaju privatnost. 

“Drugi aspekt koji je pozitivan kod drvenih vratnih krila je i to što mi u svojim sustavima koristimo isključivo skrivene pante, uz usadnu magnetnu bravu i ugradbenu brtvu, padajuću brtvu na vratima, zapravo postižemo to da na drvenim vratima, osim kvake, ne vidimo okov, dakle, okov je u potpunosti skriven. 

Tako da ta vrata izgledaju dosta elegantno, dok bi se na staklenim vratima to sve nužno vidjelo.”, pojašnjava sugovornik.

Jedna od mogućnosti je postavljanje staklene pregrade s okomitim podjelama. Ovakve pregrade korisne su ako se u budućnosti planiraju preinake prostora kada se staklene pregrade mogu reorganizirati. 

“Ovdje su korištena drvena vrata koja u odnosu na alternativu, odnosno staklena vrata kakva se često nalaze na staklenim pregradama, imaju bolja izolacijska svojstva, bilo da se radi o zvučnoj ili toplinskoj izolaciji. “

Postavljaju li se vrata i pregrade u prostor koji je potrebno zaštititi od mogućih oštećenja, dizajniran je poseban obuhvatni dovratnik. 

“Koristi se prije svega kod frekventnih prolaza gdje je potrebno zaštiti otvor vrata od oštećenja i na njemu se mogu koristiti ista vrata sa skrivenim pantima, sa usadnom magnetnom bravom, sa padajućom brtvom kao što se koriste i na ostalim pregradama. “, zaključio je Dijan.

Staklene pregrade doprinose vizualnom dojmu baš kao i boljoj organizaciji uredskog prostora.