Arhitektura i dizajn
Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća
Dvorac Bračak u blizini Zaboka sagradila je obitelj Kulmer 1889. godine. Od 1947. do 2007. godine služio je kao bolnica, a nakon toga je propadao sve do 2011., kada je započela obnova. Danas je dvorac Bračak primjer energetske obnove uz poštivanje svih konzervatorskih zahtjeva.
“Dvorac Bračak, dvorac je obitelji Kulmer, sagrađen u 19. stoljeću. Bio je gospodarsko stambeni objekt. Obitelj Kulmer je ovdje imala stoku, ovdje je bio mlin, a sagrađen je ovdje jer je ovdje pruga između Zagreba i Budimpešte. Na stanice pruge su se stoka, roba i njihovi proizvodi slali na tržišta, ovdje su oni živjeli i proizvodili do 1947. Tada je zadnji grof Ferdinand Kulmer planirao dvorac za dječju bolnicu. Sljedećih pedesetak godina, ovdje je bila bolnica dok nije sagrađena nova, moderna bolnica ovdje u Zaboku. Ta bolnica je također živjela ovdje sa lokalnim ljudima.” za Dom na kvadrat ispričao je dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e.
Put od napuštenog dvorca do Energentskog centra Bračak
Dvorac je propadao sve do 2012. godine kada je počela njegova obnova. Uz financijsku potporu EU putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a koristeći znanje REGEA-e, Krapinsko – zagorska županija još je tijekom 2012. godine izradila potrebnu tehničku dokumentaciju za obnovu objekta ruševnog i napuštenog dvorca Bračak. Bio je to početak priče o Energetskom centru Bračak.
“Dvorac je, kad smo ga mi zatekli, bio četiri godine napušten. Prazan, bez prozora, bez metalnih elemenata, strgani parketi, kako već izgleda napuštena zgrada, jedna ruševina u pravom smislu te riječi”, rekao je Domac.
Priprema projekta trajala je 6 godina, a radovi tek 18 mjeseci. Energetskoj obnovi građevine od gotovo 1600 četvornih metara prethodila je statička rekonstrukcija . Temelji su bili gotovo nepostojeći, u pitanju je bila statika kule – ona se nagnula, sve su grede u podu bile trule. Bilo je puno izazova, ali na sreću tim je bio u to doba već kapacitetom i strukom dovoljno jak da je mogao odgovoriti na te izazove.
Postavljena je toplinska izolacija, obnovljena je kompletna ovojnica grijanog prostora zgrade i ugrađene su moderne tehnologije. Postignuta je visoka energetska učinkovitost koristeći čak 88 posto udjela iz obnovljivih izvora energije.
Bračak – dvorac izvana, moderna zgrada iznutra
“Naša zgrada, energetski centar Bračak troši energije kao malo veća obiteljska kuća. Ona je izolirana iznutra, zadovoljava sve zahtjeve konzervatorske zaštite, što je ponekad izazovno. Možda ni nema smisla obnavljati zgradu u 21. stoljeću onako kako se ona gradila tamo negdje sredinom 19. stoljeća. Međutim, mi smo napravili ovdje sve nove tehnologije, dizalice topline, kotlovnicu na pelete, meteorološku stanicu na krovu, skupljanje kišnice radi ispiranja toaleta, mikrokogeneraciju na prirodni plin kako bismo pokazali da takve stare zgrade svejedno mogu biti energetski učinkovite i da mogu biti vrlo ugodne za život i rad.” , nastavlja ravnatelj REGEA-e.
Prozori su drveni, s vanjske strane su izvorne, kako su nekad građeni, po zahtjevima konzervatora, jednostruki prozori. S unutrašnje strane su troslojni, također drveni, ali troslojni, staklo punjeno plinom, najsuvremeniji prozori sa najvišim koeficijentom zadržavanja topline.
“Ovdje postoje takozvani SNUS. SNUS je centralni nadzor upravljački sustav koji mjeri sve parametre. Temperaturu, pomoću meteorološke stanice uspoređuje sjevernu stranu zgradu, južnu, osunčanost, različito se onda griju različiti dijelovi dvorca. Gleda se jutro, prati kada je više ljudi, večer, noć, različiti režimi rada, ljeto, zima. Minimalno se troši energija, a maksimalno se ugodnost i kvaliteta zraka, temperatura prilagođava korisnicima.”
Pionirski podhvat
Rekonstrukcija pročelja, oslika i arhitektonske plastike rađena je pod budnim okom konzervatora.
“Pa to je bio jedan zanimljiv odnos, uvijek je zanimljiv odnos kad se različite struke susretnu. To je bio i danas je zapravo jedan pionirski pothvat i obnova stare građevine na moderan način, tako da su učili konzervatori od nas i mi od njih. Bilo je zanimljivih scena, naravno, kada smo eto, radili krovište, pa dođite na gradilište, pa nema pola krovišta jer je konzervator zamislio malo drugačije… Nismo se možda dogovorili na vrijeme, bilo je tu nesporazuma, bilo je nadmetanja, dogovaranja, ali eto, konačan rezultat mislim da je dobar i da je konzervatorska struka jednako zadovoljna kao i inženjerska. To je smisao zapravo posla i to je uspjeh kada multidisciplinarno dođemo do rezultata koji je onda dobar.”, ispričao je Domac.
Dvorac Bračak primjer je dobre prakse energetske obnove povijesnih zgrada i u potpunosti prenosi poruku svojih korisnika.
“Cijela priča mora imati jasnu poruku. Dakle, mi ne možemo samo na papiru ili na riječima nešto propagirati, održivost mi ovdje živimo i pokazujemo. Pčele, važan dio ekosustava također stanuju u našem perivoju, šest košnica. Proizvodimo onda vlastiti med koji dijelimo poslovnim partnerima kako bismo tu poruku slali. Hotel za kukce, također, nema prirode bez kukaca, pokazujemo to, kišnicu koju skupljamo, ne služimo ovdje gazirana pića, služimo prirodne sokove lokalnih OPG-ova, hrana mora dolaziti u krugu od 30 kilometara, ne možeš zaista raditi nešto uspješno ako ne vjeruješ u to i ne živiš to.” za kraj je ispričao Julije Domac.
Arhitektura i dizajn
Ovo su 3 najimpresivnija stadiona Svjetskog prvenstva 2026. godine
Ljubitelji nogometa pratit će najveće zvijezde svijeta, no ljubitelji arhitekture i dizajna imat će jednako dobar razlog za praćenje…
Od povijesnog stadiona na kojem je igrao Pelé do futurističkih arena s pomičnim krovovima i najvećim ekranima na svijetu – donosimo tri stadiona koja će obilježiti Svjetsko prvenstvo 2026.
Svjetsko prvenstvo 2026. bit će najveće u povijesti nogometa. Po prvi put domaćini su tri države, Sjedinjene Američke Države, Kanada i Meksiko, a utakmice će se igrati na stadionima koji predstavljaju vrhunac suvremene arhitekture i tehnologije.
Ljubitelji nogometa pratit će najveće zvijezde svijeta, no ljubitelji arhitekture i dizajna imat će jednako dobar razlog za praćenje: neki od stadiona na kojima će se igrati utakmice već su postali ikone svojih gradova, dok drugi pomiču granice mogućeg u konstrukciji, održivosti i iskustvu gledatelja. Donosimo tri koja se posebno izdvajaju.
1. Estadio Azteca – stadion koji je ispisao povijest nogometa
Malo je sportskih objekata koji nose status kakav uživa Estadio Azteca. Otvoren 1966. godine, ovaj legendarni meksički stadion ugostio je dva finala svjetskih prvenstava i bio pozornica nekih od najupamćenijih trenutaka u povijesti nogometa. Na njegovu travnjaku igrao je Pelé, na njemu je Diego Maradona postigao i “Ruku Božju” i gol stoljeća u četvrtfinalu 1986.
Za SP 2026. Azteca prolazi kroz opsežnu modernizaciju: unapređenje infrastrukture, novi sadržaji za posjetitelje te poboljšanja usmjerena na energetsku učinkovitost i održivost. Taj spoj nasljeđa i suvremenih standarda posebno je zanimljiv jer odražava trend koji se sve češće vidi i u civilnoj gradnji: pitanje zašto se okrećemo održivoj gradnji jednako je relevantno za stambene blokove i za sportske divove.
Azteca će postati prvi stadion u povijesti koji je ugostio utakmice čak tri svjetska prvenstva. Ni jedna arena na svijetu ne može se pohvaliti takvim kontinuitetom.
2. SoFi Stadium – futuristička arena vrijedna milijarde dolara
Kada je otvoren 2020. godine u Inglewood u Kaliforniji, SoFi Stadium odmah je ušao u razgovor o najimpresivnijim sportskim objektima na svijetu. Nije teško razumjeti zašto.
Njegova prepoznatljiva značajka je golemi prozirni krov koji natkriva cijeli kompleks, ali ne i zatvara ga, pa unutra prodire prirodno svjetlo, a gledatelji imaju osjećaj otvorenosti i bez izloženosti vremenskim uvjetima. Iznad terena lebdi jedinstveni ovalni videoboard, jedan od najvećih sportskih zaslona ikad izrađenih, koji omogućuje pogled na teren s gotovo svake strane.
No SoFi nije samo stadion. Kompleks je osmišljen kao dio potpuno novog urbanog središta koje uključuje trgove, javne prostore, komercijalne sadržaje i zelene površine. Upravo u tome leži njegova arhitektonska ambicija: ne biti zatvoreni objekt koji se jednom tjedno probudi, nego živi urbani fragment koji funkcionira neovisno o rasporedu utakmica. Ta logika razmišljanja bliska je onome što arhitekti poput Stefana Boerija zastupaju u civilnom kontekstu, vraćanjem prirode i javnog života u tkivo gradova.
3. AT&T Stadium – dom jednog od najvećih ekrana na svijetu
AT&T Stadium u Arlingtonu u Teksasu poznat je po kombinaciji monumentalne konstrukcije i tehnoloških inovacija koje i danas, godinama nakon otvorenja, ostavljaju dojam.
Pomični krov jedna je od njegovih najvažnijih tehničkih karakteristika: ovisno o vremenskim uvjetima i vrsti događanja, stadion se može u potpunosti otvoriti ili zatvoriti, što ga čini fleksibilnim prostorom za spektakle daleko izvan nogometa. Golemi centralni ekran, koji dominira unutrašnjošću stadiona, postavio je standarde koji su u trenutku otvorenja bili bez presedana.
Sofisticirani sustavi rasvjete, ventilacije i upravljanja događanjima čine ga primjerom onoga što se u arhitekturi sve češće naziva high-tech pristupom, u kojemu tehnološke komponente nisu skrivene, nego postaju dio vizualnog identiteta objekta. Tipovi suvremene arhitekture koji oblikuju današnji prostor upravo na ovakvim primjerima dobivaju najjasniji oblik.
Stadioni više nisu samo mjesta za sport
Gledano zajedno, ova tri stadiona govore nešto važno o smjeru u kojemu ide suvremena gradnja sportskih objekata. Monofunkcionalnost odlazi u prošlost. Današnji stadioni postaju multifunkcionalni kompleksi koji objedinjuju arhitekturu, tehnologiju, urbano planiranje i, sve češće, elemente održivosti.
Slično kao što staklene fasade u civilnoj arhitekturi više nisu samo estetski element, nego dio energetske ovojnice zgrade, i suvremeni stadioni moraju odgovoriti na zahtjeve energetske učinkovitosti, iskustva korisnika i urbanog konteksta u kojemu su smješteni. SP 2026. pokazat će kako izgleda nova generacija takvih objekata, od legendarnih arena koje se transformiraju do futurističkih građevina koje postavljaju nova mjerila. Bez obzira pratite li SP zbog nogometa ili arhitekture, ovi stadioni dokaz su da sportski objekti mogu biti jednako impresivni kao i gradovi oko njih.
Arhitektura i dizajn
Staklene fasade osvajaju suvremenu arhitekturu: Koliko su doista energetski učinkovite?
Zašto sve više zgrada ima staklene fasade i što to znači za vaše račune za struju
Staklene fasade posljednjih su desetljeća postale jedan od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture. Od poslovnih nebodera i hotela do javnih zgrada i pojedinih stambenih projekata, transparentna pročelja sve su češći izbor arhitekata i investitora koji žele više prirodnog svjetla, bolju povezanost unutarnjeg prostora s okolinom i osjećaj veće prostornosti.
No uz rastuću popularnost sve se glasnije postavlja jedno pitanje – koliko su staklene fasade doista energetski učinkovite?
Upravo ta tema bila je u središtu međunarodne znanstvene konferencije održane krajem svibnja u Zagrebu, koja je okupila stručnjake iz Hrvatske i svijeta.
Staklo kao dio energetske ovojnice zgrade
Staklene fasade odavno su prestale biti puki estetski element. One su danas važan dio energetske ovojnice zgrade i izravno utječu na potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg prostora i ugodnost boravka, baš kao što je slučaj i s klasičnim fasadnim sustavima koji su desetljećima bili standard u gradnji.
„Gotovo sve suvremene zgrade koje se danas grade koriste ostakljena pročelja jer iskorištavaju prednosti stakla kao transparentnog dijela ovojnice. Dobivamo više prirodnog svjetla, ali i toplinskih dobitaka koje zatim moramo pažljivo kontrolirati”, objašnjava prof. dr. sc. Zoran Veršić, organizator konferencije
Upravo ta ravnoteža između svjetlosti i topline jedan je od najvećih izazova suvremenog projektiranja.
Gdje se najčešće koriste?
Iako ih mnogi povezuju isključivo s poslovnim neboderima, staklene fasade danas se javljaju na sve većem broju projekata. U uredskim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, kulturnim ustanovama i javnim objektima.
„Staklena pročelja predviđena su uglavnom za poslovne i javne zgrade, manje za obiteljske kuće i višestambene zgrade. Međutim, vidimo da gotovo sve suvremene zgrade koriste prednosti ostakljenih pročelja”, ističe Veršić
Učinkovite — ali pod jednim uvjetom
Odgovor na pitanje o energetskoj učinkovitosti nije jednostavan. Moderna staklena pročelja mogu biti vrlo učinkovita, ali samo ako su projektirana i izvedena prema najvišim standardima.
„Učinkovite su u odnosu na zahtjeve tehničkih propisa. Slabija je učinkovitost u odnosu na klasične fasade, a kod svakog ostakljenog pročelja najslabija točka uvijek je staklo”
To nije drukčije ni kod standardnih prozora i stolarije — i tu je staklo oduvijek bila najizazovnija komponenta s aspekta toplinskih gubitaka.
Što sve danas ide u staklenu fasadu?
Kako bi se toplinski gubici sveli na minimum, a pregrijavanje ljeti stavilo pod kontrolu, industrija je u posljednjih desetak godina napravila značajan iskorak. Danas se u modernim fasadama koriste niskoemisijski (Low-E) premazi, međuprostori punjeni argonom ili kriptonom, napredni sustavi razmaknica i troslojna izolacijska stakla — a posljednja generacija donosi i vakuumsko izolacijsko staklo koje drastično smanjuje masu uz zadržavanje odličnih toplinskih svojstava.
„Najnoviji proizvod je izolacijsko staklo s vakuumom koje drastično smanjuje masu, a pritom zadržava vrlo dobra svojstva trostrukog ostakljenja”, objašnjava Veršić. Za usporedbu, sličan napredak u toplinskoj izolaciji bilježimo i u drugim segmentima gradnje — od krova do zidova.
Tržište se razvija brže nego ikad
Razvoj staklenih fasada danas se ne promatra samo kroz arhitekturu. Sve veći naglasak stavlja se na održivost materijala, smanjenje ugljičnog otiska i mogućnost recikliranja — što je tema o kojoj sve ozbiljnije razgovaraju i sudionici domaćih stručnih skupova o zelenoj gradnji.
„Kao i sve na današnjem tržištu, fasade se razvijaju vrlo brzo. Pojavljuju se novi materijali, novi oblici, složeniji dizajni i sve veći zahtjevi za CO₂ neutralnošću i energetskom učinkovitošću”, kaže Luka Fukat, predavač na konferenciji.
Koji su nedostaci?
Nekvalitetni materijali ili loše projektiran sustav mogu dovesti do povećanih toplinskih gubitaka zimi i pregrijavanja ljeti. Početna investicija viša je nego kod klasičnih fasadnih sustava, osobito kada su u igri vrhunska izolacijska stakla i napredni sustavi sjenjenja.
Ipak, stručnjaci ističu da kvalitetno projektno rješenje dugoročno može donijeti osjetno manju potrošnju energije — i nadoknaditi početni trošak.
Hrvatska prati trendove
„U Hrvatskoj posljednjih godina primjećujemo značajan rast interesa za staklena pročelja. U urbanim sredinama prepoznata je njihova arhitektonska i estetska vrijednost, ali i mogućnost povezivanja unutarnjeg i vanjskog prostora kroz transparentne ovojnice”, ističe Fukat
To je vidljivo ponajviše na novim poslovnim zgradama, hotelima i suvremenim stambenim projektima.
Pametna pročelja kao sljedeći korak
Stakla koja reagiraju na intenzitet sunca, napredni sustavi sjenjenja, vakuumska ostakljenja — sve su to tehnologije koje već sada oblikuju gradove budućnosti. No iza svake od njih stoji isti izazov: pronaći ravnotežu između transparentnosti, ugodnosti boravka i odgovornog korištenja energije.
Hoće li staklene fasade i dalje dominirati gradskim vizurama ovisi upravo o tome koliko uspješno te tehnologije odgovore na taj izazov.
