Arhitektura i dizajn
Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća
Dvorac Bračak u blizini Zaboka sagradila je obitelj Kulmer 1889. godine. Od 1947. do 2007. godine služio je kao bolnica, a nakon toga je propadao sve do 2011., kada je započela obnova. Danas je dvorac Bračak primjer energetske obnove uz poštivanje svih konzervatorskih zahtjeva.
“Dvorac Bračak, dvorac je obitelji Kulmer, sagrađen u 19. stoljeću. Bio je gospodarsko stambeni objekt. Obitelj Kulmer je ovdje imala stoku, ovdje je bio mlin, a sagrađen je ovdje jer je ovdje pruga između Zagreba i Budimpešte. Na stanice pruge su se stoka, roba i njihovi proizvodi slali na tržišta, ovdje su oni živjeli i proizvodili do 1947. Tada je zadnji grof Ferdinand Kulmer planirao dvorac za dječju bolnicu. Sljedećih pedesetak godina, ovdje je bila bolnica dok nije sagrađena nova, moderna bolnica ovdje u Zaboku. Ta bolnica je također živjela ovdje sa lokalnim ljudima.” za Dom na kvadrat ispričao je dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e.
Put od napuštenog dvorca do Energentskog centra Bračak
Dvorac je propadao sve do 2012. godine kada je počela njegova obnova. Uz financijsku potporu EU putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a koristeći znanje REGEA-e, Krapinsko – zagorska županija još je tijekom 2012. godine izradila potrebnu tehničku dokumentaciju za obnovu objekta ruševnog i napuštenog dvorca Bračak. Bio je to početak priče o Energetskom centru Bračak.
“Dvorac je, kad smo ga mi zatekli, bio četiri godine napušten. Prazan, bez prozora, bez metalnih elemenata, strgani parketi, kako već izgleda napuštena zgrada, jedna ruševina u pravom smislu te riječi”, rekao je Domac.
Priprema projekta trajala je 6 godina, a radovi tek 18 mjeseci. Energetskoj obnovi građevine od gotovo 1600 četvornih metara prethodila je statička rekonstrukcija . Temelji su bili gotovo nepostojeći, u pitanju je bila statika kule – ona se nagnula, sve su grede u podu bile trule. Bilo je puno izazova, ali na sreću tim je bio u to doba već kapacitetom i strukom dovoljno jak da je mogao odgovoriti na te izazove.
Postavljena je toplinska izolacija, obnovljena je kompletna ovojnica grijanog prostora zgrade i ugrađene su moderne tehnologije. Postignuta je visoka energetska učinkovitost koristeći čak 88 posto udjela iz obnovljivih izvora energije.
Bračak – dvorac izvana, moderna zgrada iznutra
“Naša zgrada, energetski centar Bračak troši energije kao malo veća obiteljska kuća. Ona je izolirana iznutra, zadovoljava sve zahtjeve konzervatorske zaštite, što je ponekad izazovno. Možda ni nema smisla obnavljati zgradu u 21. stoljeću onako kako se ona gradila tamo negdje sredinom 19. stoljeća. Međutim, mi smo napravili ovdje sve nove tehnologije, dizalice topline, kotlovnicu na pelete, meteorološku stanicu na krovu, skupljanje kišnice radi ispiranja toaleta, mikrokogeneraciju na prirodni plin kako bismo pokazali da takve stare zgrade svejedno mogu biti energetski učinkovite i da mogu biti vrlo ugodne za život i rad.” , nastavlja ravnatelj REGEA-e.
Prozori su drveni, s vanjske strane su izvorne, kako su nekad građeni, po zahtjevima konzervatora, jednostruki prozori. S unutrašnje strane su troslojni, također drveni, ali troslojni, staklo punjeno plinom, najsuvremeniji prozori sa najvišim koeficijentom zadržavanja topline.
“Ovdje postoje takozvani SNUS. SNUS je centralni nadzor upravljački sustav koji mjeri sve parametre. Temperaturu, pomoću meteorološke stanice uspoređuje sjevernu stranu zgradu, južnu, osunčanost, različito se onda griju različiti dijelovi dvorca. Gleda se jutro, prati kada je više ljudi, večer, noć, različiti režimi rada, ljeto, zima. Minimalno se troši energija, a maksimalno se ugodnost i kvaliteta zraka, temperatura prilagođava korisnicima.”
Pionirski podhvat
Rekonstrukcija pročelja, oslika i arhitektonske plastike rađena je pod budnim okom konzervatora.
“Pa to je bio jedan zanimljiv odnos, uvijek je zanimljiv odnos kad se različite struke susretnu. To je bio i danas je zapravo jedan pionirski pothvat i obnova stare građevine na moderan način, tako da su učili konzervatori od nas i mi od njih. Bilo je zanimljivih scena, naravno, kada smo eto, radili krovište, pa dođite na gradilište, pa nema pola krovišta jer je konzervator zamislio malo drugačije… Nismo se možda dogovorili na vrijeme, bilo je tu nesporazuma, bilo je nadmetanja, dogovaranja, ali eto, konačan rezultat mislim da je dobar i da je konzervatorska struka jednako zadovoljna kao i inženjerska. To je smisao zapravo posla i to je uspjeh kada multidisciplinarno dođemo do rezultata koji je onda dobar.”, ispričao je Domac.
Dvorac Bračak primjer je dobre prakse energetske obnove povijesnih zgrada i u potpunosti prenosi poruku svojih korisnika.
“Cijela priča mora imati jasnu poruku. Dakle, mi ne možemo samo na papiru ili na riječima nešto propagirati, održivost mi ovdje živimo i pokazujemo. Pčele, važan dio ekosustava također stanuju u našem perivoju, šest košnica. Proizvodimo onda vlastiti med koji dijelimo poslovnim partnerima kako bismo tu poruku slali. Hotel za kukce, također, nema prirode bez kukaca, pokazujemo to, kišnicu koju skupljamo, ne služimo ovdje gazirana pića, služimo prirodne sokove lokalnih OPG-ova, hrana mora dolaziti u krugu od 30 kilometara, ne možeš zaista raditi nešto uspješno ako ne vjeruješ u to i ne živiš to.” za kraj je ispričao Julije Domac.
Raspored i planiranje prostorija
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu
Evo kako je raspored prostora ključ ugodnog doma
Raspored prostora često doživljavamo kao tehničko pitanje – gdje će stajati sofa, stol ili krevet. No način na koji je prostor organiziran ima puno veći utjecaj na našu svakodnevicu nego što mislimo.
Jeste li se ikada zapitali zašto se u nekim domovima osjećamo smireno i opušteno čim zakoračimo unutra, dok nas drugi – iako estetski lijepo uređeni – brzo počnu zamarati? Razlika često nije u kvadraturi, stilu ili cijeni namještaja, već u tome kako je prostor organiziran.
Kada organizacija doma prati naše stvarne navike i potrebe, prostor nas podržava. U suprotnom, čak i najatraktivniji interijer može postati izvor frustracije i mentalnog opterećenja.
Predstavljamo dom naše urednice: Pogledajte kako je stan izgledao prije i poslije
Ako raspored ne odgovara našim stvarnim navikama, prostor s vremenom može postati izvor frustracije, umora i napetosti.
Organizacija prostora kao temelj ugodnog doma
Dom je mjesto u kojem tražimo ravnotežu, kontrolu i osjećaj pripadnosti. Dobro osmišljen raspored prostora omogućuje jasno razdvajanje zona za rad, odmor, druženje i povlačenje u mir. Ako je prostor nefunkcionalan, loše zoniran ili pretrpan, svakodnevne radnje postaju naporne, a osjećaj nelagode se postupno gomila.
S druge strane, preveliki i prazni prostori mogu djelovati hladno i neosobno. Upravo zato dobra organizacija nije pitanje količine, već odnosa između elemenata i načina na koji se prostor koristi.
Raspored namještaja u malom dnevnom boravku
U manjim dnevnim boravcima raspored prostora ima presudnu ulogu u stvaranju osjećaja ugode.
Ključ je u omogućavanju nesmetanog kretanja i vizualne prozračnosti. Sofa se najčešće postavlja uz zid, čime se oslobađa središnji dio prostorije i stvara osjećaj većeg prostora.
Položaj prozora treba uzeti kao polazišnu točku – visoki ormari ili police ne bi smjeli zaklanjati prirodno svjetlo. Manji klub stolići ili vitrine koji se lako pomiču te višenamjenski komadi poput taburea s pohranom omogućuju fleksibilnost i lakšu prilagodbu prostora svakodnevnim potrebama.
Jasno definirane zone, čak i u malim gabaritima, sprječavaju osjećaj kaosa i prenatrpanosti.
Kako organizirati veliki dnevni boravak
Veliki dnevni boravci često ostavljaju dojam slobode, no bez jasnog plana mogu djelovati hladno i neosobno.
Umjesto razmještaja namještaja uz zidove, preporučuje se razbijanje prostora na više funkcionalnih cjelina. Sjedeća garnitura može formirati zatvorenu zonu za razgovor, dok se ostatak prostora koristi za čitanje, rad ili opuštanje.
Tepisi, rasvjeta i tekstili pomažu u vizualnom definiranju zona, dok položaj prozora može naglasiti pojedine dijelove prostora.
Cilj dobrog rasporeda prostora u velikom dnevnom boravku jest zadržati osjećaj prostranosti, ali istovremeno stvoriti intimnije, ljudske proporcije.
Raspored kreveta u spavaćoj sobi i utjecaj na san
Spavaća soba zahtijeva posebno promišljen raspored prostora jer izravno utječe na kvalitetu sna i opuštanja. Položaj kreveta pritom ima ključnu ulogu.
Mislite da je vašem madracu “istekao rok”? 7 znakova da je vrijeme za novi
Idealno je da uzglavlje bude postavljeno uz puni zid, čime se stvara osjećaj stabilnosti i sigurnosti.
Ako veličina sobe dopušta, krevet je najbolje postaviti tako da nije izravno ispod prozora, jer takav položaj može djelovati nesigurno i ometati san.
U manjim spavaćim sobama često su potrebna kompromisna rješenja – tada je važno osigurati barem jednu slobodnu stranu kreveta za nesmetano kretanje te ne zatrpavati prostor viškom namještaja.
Ormari ne bi smjeli blokirati prirodno svjetlo ni otežavati pristup prozoru.
Ravjeta igra veliku ulogu u prostoru. Mekša rasvjeta i umjerena količina tekstila dodatno pridonose osjećaju mira.
Hodnik i ulazni prostor kao prijelazna zona
Hodnik je često zanemaren, iako predstavlja prvi kontakt s domom.
Loše organiziran ulaz može otežati prijelaz iz vanjskog svijeta u privatni prostor i stvoriti osjećaj napetosti već pri dolasku kući.
Dobar raspored prostora u hodniku podrazumijeva jasno definirana mjesta za odlaganje cipela, jakni i torbi.
Plitki ormari, klupe s pohranom i otvorene vješalice omogućuju funkcionalnost bez gušenja prostora. U hodnicima bez prirodnog svjetla ogledala i kvalitetna rasvjeta stvaraju osjećaj širine i svjetline, dok minimalizam u dekoraciji sprječava vizualni nered.
Kako raspored utječe na akustiku doma
Raspored prostora ne oblikuje samo vizualni dojam, već i zvučnu atmosferu doma.
Velike, gole površine i tvrdi materijali pojačavaju jeku, što dugoročno može uzrokovati nelagodu i mentalni zamor.
Tapecirani namještaj, zavjese i tepisi pomažu u upijanju zvuka, dok police s knjigama ili otvoreni regali razbijaju zvučne valove i poboljšavaju akustiku.
Umjesto praznih zidnih ploha, preporučuje se uvođenje dekorativnih elemenata koji istovremeno imaju i funkcionalnu ulogu.
Ne postoji jedan ispravan raspored prostora
Važno je naglasiti da ne postoji univerzalno rješenje koje odgovara svima. Nekima minimalizam donosi mir, dok drugima slojevit, osoban interijer stvara osjećaj doma. Ključ uspješne organizacije leži u prilagodbi životnom stilu, navikama i ritmu svakodnevnice.
Kada prostor počne raditi za vas
Dobar raspored prostora ne mora značiti renovaciju ili velika ulaganja. Ponekad je dovoljno pomaknuti namještaj, osloboditi prolaze ili drugačije zonirati prostor. Kada interijer počne pratiti vaš način života, promjena se osjeti – u raspoloženju, koncentraciji i svakodnevnom osjećaju ugode.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
