Gradnja doma

Toplinska izolacija krova ili stropa prema negrijanom tavanu

Gubici topline kroz krov mogu biti i do 30%. U ovisnosti od toga koristi li se potkrovlje za stanovanje ili ne, potrebno je izolirati ili direktno krov ili strop prema negrijanom potkrovlju.

Krov bi trebalo izolirati s 20 cm toplinske izolacije, a troškovi izolacije su oko 100 kn/m2. U ovisnosti o konstrukciji kuće, te njenom stanju očekivani rok povrata investicije je 3-5 godina.

KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA

Iako je krov u ukupnim toplinskim gubicima u kući zastupljen s oko 10-20%, ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja s obzirom da direktno štiti kuću od kiše, snijega, hladnoće i vrućine. Najčešći oblik krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je kosi krov. Prostor ispod krova često se namjenjuje za stanovanje, iako je rijetko adekvatno toplinski izoliran. U tom slučaju, zimi se javljaju veliki toplinski gubici, ali je još veći problem pregrijavanja ljeti. Nije li krov dobro toplinski izoliran, kroz njega može proći i do 30% topline, stoga se preporuča toplinska izolacija krova i to od 20 cm. Naknadna toplinska izolacija nije jednostavna i ekonomski isplativa, jer je period povrata investicije 2-5 godina.

Krovna konstrukcija može bili drvena ili masivna, a izbor krovnog pokrova (crijep, lim, cementne ploče, šindra) ovisi o nagibu krova i klimatskim uvjetima. Krovni pokrovi se u pravilu dijele na tvrde i meke. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni materijali kao što je kamen škriljevac, krovne betonske ploče, proizvodi od cementnih vlakana te nešto rjeđe metalni pokrovi i šindra od tvrde smole. U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku, folije, lijevane izolacijske proizvode, mekano drvo, izopolimere kao i proizvode od trske i slame.

Kako kod ravnih, tako i kod kosih krovova, potrebno je spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranje kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum. Također, važno je spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini. Parna brana se postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije.

Toplinska izolacija krova osigurava ugodne mikroklimatske uvjete boravka u prostorijama te time značajno smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlađenje. Postavlja se između i ispod greda. Radi prekrivanja toplinskih mostova, preporuča se izvesti donji, drugi sloj toplinske izolacije. Kao toplinska izolacija primjenjuje se EKSPANDIRANI POLISTIREN (u tom slučaju nije potrebna brana protiv vjetra).

Sloj za provjetravanje je veoma važan jer kod loše provjetravanih krovova zimi mogu nastati štete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja. Poželjno je imati i rezervnu hidroizolaciju, potkrov ili kišnu branu.

Ugradnjom otprilike 20 cm toplinske izolacije s ukupnim koeficijentom prolaska topline U=0,20-0,25 W/(m2K) možete godišnje uštedjeti 18 litara lož ulja (90 kn/m2) ili 19m3 plina (39 kn/m2) po m2 kuće.

IZOLACIJA STROPA

Kod izolacije stropa postoji nekoliko slučajeva:
Stropne konstrukcije ispod ventiliranih potkrovlja
Stropne konstrukcije iznad negrijanih prostora – podruma
Stropne konstrukcije u mokrim prostorima
Stropne konstrukcije iznad otvorenih prolaza

STROPNE KONSTRUKCIJE ISPOD VENTILIRANIH POTKROVLJA

Masivne konstrukcije koje graniče sa zračenim potkrovljima najbolje je izolirati s gornje strane. Ispod toplinske izolacije (čija je potrebna debljina u ovom slučaju 20 cm) uglavnom nije potrebna ugradnja toplinske brane, ali kod lakih stropnih konstrukcija s lakšim montažnim stropnim oblogama potrebna je parna brana. Bitno je da se taj sloj ugradi potpuno zrakonepropusno. Kod stropnih konstrukcija vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0,35 W/m2K, a za lakše se stropove preporuča do 0,25 W/m2K. Treba naglasiti da sve stropne konstrukcije treba dobro zaštiti od oborina ili drugih voda.

STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD NEGRIJANIH PROSTORA – PODRUMA

Postoji više rješenja. Moguća je toplinska izolacija sastavljena od dva sloja, donjeg koji je tvrđi i gornjeg koji je mekši, kako bi se spriječio prijenos zvuka po konstrukciji. Toplinska izolacija može biti u jednom sloju, ali je bitno da njena stišljivost ne prelazi 5 mm.

Moguća su i rješenja podnih konstrukcija izvedenih ˝suhim˝ postupkom. U tom je slučaju potrebno podnu oblogu odvojiti od donjih slojeva s odgovarajućim razdjelnim slojem.

Toplinska provodljivost kod ovakvih konstrukcija ne bi smjela prelaziti 0,45 W/m2K. Zbog potrebe za većom debljinom toplinske izolacije, visina svih slojeva iznad nosive stropne konstrukcije je od 14 do 16 cm, što se može iskoristiti za polaganje instalacijskih cijevi u stropnu konstrukciju.

STROPNE KONSTRUKCIJE U MOKRIM PROSTORIMA

U sastavu slojeva ove konstrukcije su podna obloga do nosive stropne konstrukcije te obavezni hidroizolacijski i termoizolacijski sloj za zaštitu konstrukcije i obodnih zidova. Osim ovih slojeva, kod ovih konstrukcija postoji i sloj kojim se sprječava prijenos udarnog zvuka po konstrukciji. Pošto je teško dobro izvesti bitumenske hidroizolacije ispod plivajućih estriha, u ovom slučaju se koristi ˝alternativna˝ hidroizolacija koja se iz vodotijesnog tanjeg sloja prevlači po plivajućem estrihu. Taj sloj mora biti vodotijesno spojen na podne proboje (sifone i izljeve) i zidove s posebnom elastičnom brtvenom trakom. Na takav se sloj lijepe keramičke pločice.

STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD OTVORENIH PROLAZA

Stropne konstrukcije koje graniče s vanjskim zrakom zahtijevaju vrlo dobru toplinsku izolaciju, gdje vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0,35 W/m2K. Najbolje je ugraditi toplinsku izolaciju na donjoj strani stropa. Dio toplinske izolacije može poslužiti kao zvučno izolacijski sloj ispod plivajućeg estriha.

Izvor: UNDP Hrvatska/webgradnja.hr

Related Topics:gradnja izolacija krovišta toplinska izolacija

Up Next

Prekrasna vila u Dubrovniku – “Kuća V2”

Ne propustite

Alge i gljivice na fasadama zgrada

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Gradnja doma

Kuće od slame – istina koja će vas iznenaditi

U priči o tri praščića, kuću od slame prvu je otpuhao vuk. No u stvarnosti, kuće od slame daleko su čvršće, otpornije i održivije nego što mnogi misle. Upravo takvu gradnju danas sve više prepoznajemo kao pametan izbor za one koji žele zdrav, prirodan i energetski učinkovit dom.

Slama – materijal budućnosti u gradnji

Tradicija koja se razvija

Gradnja prirodnim materijalima prisutna je stoljećima, osobito u ruralnim krajevima. Razvojem tehnologije, osobito nakon izuma balirki koje su omogućile prešanje slame u kompaktne bale, kuće od slame doživljavaju pravi procvat. Bale slame danas se slažu poput cigli, stvarajući čvrste i stabilne zidove.

“Veliki skok dogodio se kada su se bale počele praviti u pravilnim oblicima. Tako su postale čvrst materijal koji je lako složiti i koji pruža odličnu izolaciju,” objašnjava graditelj prirodnim materijalima Kristijan Perlić.

Prednosti prirodne gradnje

Sve veći interes za kuće od slame dio je šireg trenda prirodne gradnje, koji nudi niz prednosti u odnosu na tradicionalne metode.

Održivi dom: Kako i zašto odabrati ekološki prihvatljiviji način života

Gradnjom prirodnim materijalima smanjuje se upotreba kemikalija i umjetnih izolacija, čime se stvara zdravije životno okruženje. Zidovi od slame i gline prirodno reguliraju vlagu, pružaju vrhunsku toplinsku i zvučnu izolaciju, te osiguravaju optimalnu temperaturu u domu kroz sva godišnja doba.
Uz to, prirodna gradnja smanjuje emisije CO₂, koristi lokalno dostupne resurse i često uključuje reciklirane materijale, čime postaje važan doprinos održivom razvoju.

Tehnologija prirodne gradnje

Danas se za gradnju kuća od slame koriste i moderna pomagala. Primjerice, glinena žbuka može se nanositi automatski, iako mnogi i dalje preferiraju ručne tehnike zbog pristupačnosti i autentičnosti. Alati poput miješalica za ljepilo pokazali su se savršenim za miješanje gline i prilagođavanje novim potrebama prirodne gradnje.

Uz korištenje prirodnih materijala, kuće od slame pružaju brojne prednosti za zdravlje. Za razliku od standardnih građevina koje često sadrže kemikalije i ljepila, prirodni materijali poput gline i slame stvaraju zdravu unutarnju klimu. Glinena žbuka regulira vlagu, upija višak kada ga ima i otpušta kada je zrak suh, čime stvara optimalnu mikroklimu u domu.

Mitovi o slamnatim kućama

Najčešća pitanja o kućama od slame tiču se požara i štetnika. Strah da će slama lako izgorjeti ili da će miševi uništiti zidove potpuno je neutemeljen. Zidovi od tvrdobalirane slame, prekriveni glinenom žbukom, imaju vrlo malo zraka, što onemogućuje lako izgaranje. U slučaju požara, žbuka se pretvara u ciglu, a konstrukcija ostaje stabilna.

Primjeri iz prakse pokazuju da čak i kada dođe do požara, zidovi od slame često ostaju netaknuti, dok gori eventualna drvena konstrukcija.

Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu

Održiva budućnost

U svijetu, a sve više i kod nas, kuće od slame postaju sve češći odabir. U Hrvatskoj ih je već oko dvjestotinjak, a broj stalno raste. Uz klasične kuće, danas postoje i prefabricirani paneli od slame za brzu montažu, što dodatno olakšava cijeli proces.

Štoviše, kuće od slame pružaju izvrsnu toplinsku i zvučnu izolaciju, veliku termalnu masu koja regulira temperaturu, te dugovječnost koja često nadmašuje tradicionalne građevine. Drvene konstrukcije, ako su pravilno zaštićene, s vremenom postaju sve tvrđe i otpornije, što potvrđuju i brojni primjeri starijih kuća.

Kuće koje prkose predrasudama

Kad bi tri praščića danas birala svoj dom, možda bi svi jednoglasno odabrali kuću od slame. Zahvaljujući modernim saznanjima o gradnji i prirodnim materijalima, kuće od slame više nisu simbol slabosti, već pametne, održive i zdrave budućnosti.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Ytong kuća budućnosti: Energetski učinkovita i otporna na potrese

Primjer kuće u kojoj se koristi Ytong porobeton, dovršene u svega devet dana, pokazuje sve prednosti ovog inovativnog sustava koji odgovara na potrebe suvremenog stanovanja.

1. Brzina gradnje uz potpunu funkcionalnost

Kuća investitorice Lidije Mažar površine je 50 četvornih metara i uključuje dnevni boravak s kuhinjom, spavaću sobu, kupaonicu i galeriju pod otvorenim krovom. Cijela nosiva i pregradna konstrukcija izvedena je Ytong elementima, što je omogućilo iznimno brzu realizaciju.

„Sve je počelo savjetom mog arhitekta Nenada Špoljarića, koji mi je predložio gradnju Ytongom. Nisam poznavala taj sustav, ali nakon istraživanja odlučila sam se za njega zbog brzine gradnje, odlične toplinske i zvučne izolacije te dugoročnih ušteda u režijama“, istaknula je investitorica.

2. Što je Ytong porobeton i kako funkcionira sustav gradnje?

Prema riječima Aleksandra Škurića, dipl. ing. aedif. i voditelja projekata u tvrtki Xella, Ytongov porobeton je porasti beton, građevinski materijal koji postoji već više od 100 godina, a u Hrvatskoj se koristi od 1996. godine.

U sustav gradnje ulaze:

blokovi za vanjske, unutarnje i pregradne zidove,
sustavi za izvedbu vertikalnih i horizontalnih serklaža,
montažni nadvoji te
bijeli strop kao međukatna ili krovna konstrukcija.

Ytong elementi lijepe se tankoslojnim ljepilom, a prvi red uvijek se postavlja na produžni mort radi nivelacije. Zahvaljujući preciznim dimenzijama blokova, postiže se brza i čista montaža, bez potrebe za velikim količinama dodatnog materijala.

3. Prednosti koje nudi Ytong kuća

Stručnjaci iz Xelle navode niz tehničkih i funkcionalnih prednosti zbog kojih je Ytong kuća sve češći izbor:

Toplinska izolacija – zahvaljujući velikom udjelu zarobljenog zraka u materijalu, nije potrebna dodatna izolacija.
Zvučna izolacija – odlična zaštita od vanjske buke.
Protu potresnost – zbog male mase, Ytong kuće podnose potrese uz minimalna oštećenja.
Brza gradnja – sustav omogućuje znatno kraće vrijeme izgradnje.
Ekološki materijal – 100% reciklabilan, bez štetnih emisija.
Otpornost na požar – A1 klasifikacija, ne gori i ne stvara dim.
Jednostavna obrada – lagan za rezanje, bušenje i prilagodbu.

4. Energetska učinkovitost bez dodatne izolacije

Ytong blokovi dolaze u dvije debljine, ovisno o klimatskoj zoni:

30 cm – za primorske krajeve (SMART 30, U = 0,31 W/m²K)
40 cm – za kontinentalne krajeve (SMART 40, U = 0,24 W/m²K)

„Sustav 40 zamjenjuje klasičnu zidanu konstrukciju s 15 cm dodatne izolacije, dok sustav 30 pruža optimalnu zaštitu u blažim klimatskim uvjetima“, pojašnjava Škurić. Time se štedi na materijalu, radnim satima i dugoročno na režijama, bez kompromisa u energetskim standardima.

5. Otpornost na potres – ključna sigurnosna značajka

Zahvaljujući maloj masi konstrukcije i integriranim vertikalnim i horizontalnim serklažima, Ytong kuće spadaju u kategoriju zidanih konstrukcija s povećanom otpornošću na potres. Kako naglašava Škurić: „Potres je sila, a sila je masa puta akceleracija. Manja masa znači i manji učinak potresa na objekt.“

Ytong kuća nije samo simbol brze gradnje, već i primjer energetski učinkovite, protupotresne i ekološke arhitekture koja odgovara na sve zahtjeve suvremenog stanovanja. Zahvaljujući sustavnom pristupu gradnji i kvaliteti materijala, Ytong predstavlja rješenje za sve one koji žele funkcionalan, trajan i tehnološki napredan dom u najkraćem mogućem roku.