Bilje
Pet znakova koji otkrivaju da vaše biljke pate od toplinskog stresa
Ekstremne ljetne temperature ponekad mogu nanijeti više štete biljkama nego koristi. Evo što trebate znati o toplinskom stresu biljaka

Ekstremne ljetne temperature mogu nanijeti više štete biljkama nego koristi. Toplinski stres kod biljaka javlja se kada su izložene vrlo visokim temperaturama, što smanjuje njihov rast, slabi vitalnost i negativno utječe na izgled. Srećom, biljke će pokazati jasne znakove toplinskog stresa prije nego što bude prekasno za njihovo spašavanje.
1. Uvenuli cvjetovi
Baš kao što ljudi osjećaju žeđ na visokim temperaturama, biljke mogu dehidrirati tijekom ekstremne vrućine. Kod cvjetnih grmova, vrtnih ili sobnih biljaka to često dovodi do uvenuća cvjetova jer vlaga iz tla i same biljke brže isparava, pa biljka ne uspijeva apsorbirati dovoljno vode za podršku cvjetovima.
Iako će se zdrave biljke oporaviti kad temperature padnu, uvenuće je jasan znak da im treba voda i da pate zbog vrućine. Redovito zalijevanje u jutarnjim ili večernjim satima može pomoći u sprječavanju dehidracije.
Toplinski stres odnosi se na situaciju kada je biljka izložena ekstremno visokim temperaturama, što smanjuje njezinu sposobnost rasta i često šteti njezinom izgledu. No, vaša biljka će vam početi pokazivati znakove toplinskog stresa mnogo prije nego što bude prekasno za njezino spašavanje.
10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

2. Žuto lišće
Bez obzira na to imate li sobne ili vanjske biljke, sve su pod rizikom od žućenja lišća tijekom toplinskih valova. Poput uvenuća, diskoloracija lišća upućuje na nedostatak vlage i nemogućnost korijena da upije nutrijente potrebne za zdrav rast.
Sobne biljke – kako ih pravilno odabrati, njegovati i uklopiti u prostor?
Biljke za rast trebaju vodu koja prenosi hranjive tvari iz tla. Kada toplina prebrzo suši tlo, korijenje ne može upiti dovoljno vode, što rezultira žutim listovima, suhim vrhovima i općim slabljenjem biljke. Zato je pravilno zalijevanje biljaka ljeti ključno za njihovo zdravlje i očuvanje zelene boje lišća.

3. Spaljeno lišće
Vrlo visoke temperature i prekomjerna izloženost suncu mogu uzrokovati opekline na listovima biljaka. Spaljeno lišće prepoznaje se po smeđim ili suhim rubovima, bijelim flekama ili prozirnim dijelovima na listu.
Osim izravne sunčeve svjetlosti, nepravilno zalijevanje – poput prskanja lišća vodom po jakom suncu – može uzrokovati dodatna oštećenja jer kapljice djeluju poput povećala i pojačavaju sunčeve zrake. Najbolje je izbjegavati zalijevanje po listovima tijekom najtoplijeg dijela dana te biljke zaštititi pomicanjem u sjenu ili korištenjem sjenila.

4. Opadanje voća i cvjetova: Toplinski stres u punom zamahz
Ako uzgajate voćke ili biljke koje cvjetaju, možda ćete primijetiti prerano opadanje cvjetova i plodova tijekom toplinskog vala. Kada su biljke pod stresom zbog vrućine, svu dostupnu energiju i vlagu koriste za osnovne funkcije preživljavanja, a ne za održavanje cvatnje i dozrijevanje plodova.
Kao rezultat, cvjetovi i voće otpadaju prije nego što sazriju, što smanjuje urod i može dovesti do slabijeg cvjetanja i sljedeće godine. Redovito zalijevanje i malčiranje tla pomaže zadržavanju vlage i očuvanju cvjetova i plodova na biljci.

5. Nema novog rasta
Toplinski stres sprječava biljke da rastu normalno. Ako primijetite da vaše biljke ne razvijaju nove izdanke ili listove tijekom ljeta, to je znak da ne podnose visoke temperature i da su ušle u “način preživljavanja”.
Biljke pod toplinskim stresom prestaju usmjeravati energiju u novi rast, pa je razvoj novih izdanaka ili listova minimalan ili potpuno izostaje. Osim visokih temperatura, na to mogu utjecati i druge pogreške u njezi, poput prekomjernog gnojenja ljeti, što može izazvati opekline korijena i dodatno oslabiti biljku.
8 znakova koji otkrivaju da je vaša biljka bolesna – evo kako je spasiti

Bilje
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Menta nije rezervirana samo za mojito – otkrijte sve njezine blagodati i načine kako je koristiti svaki dan

Menta (Mentha piperita), metvica ili nana jedna je od najpoznatijih i najkorištenijih biljaka na svijetu. Njezin prepoznatljiv, osvježavajući miris budi osjetila, dok blagotvorna svojstva djeluju na tijelo i um. Bilo da je koristite u čaju, jelima, desertima ili kao ukras u vrtu, menta je biljka koja pruža mnogo više od okusa.
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Botanički opis i porijeklo
Menta pripada porodici usnača (Lamiaceae) i poznata je po svojim karakterističnim tamnozelenim, nazubljenim listovima i uspravnim stabljikama koje mogu narasti do 60 centimetara visine.
Cvjetovi su sitni, ljubičaste do ružičaste boje, skupljeni u klasaste cvatove na vrhu stabljike. Porijeklom je iz Europe i Azije, a danas se uzgaja gotovo u cijelom svijetu zbog svojih ljekovitih i kulinarskih svojstava.
U prirodi raste na vlažnim livadama, uz potoke i rubove šuma, ali se vrlo lako prilagodila uzgoju u vrtovima i teglama.
Gdje se i kako može uzgajati menta?
Menta je iznimno jednostavna za uzgoj, zbog čega je omiljena među vrtlarima početnicima. Može se uzgajati na otvorenom u vrtu, gdje se vrlo brzo širi, pa je preporučljivo posaditi je u kontroliranom prostoru, primjerice u saksiji ukopanoj u zemlju, kako ne bi preuzela cijelu gredicu.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
Uspijeva i u teglama na balkonu ili prozoru, gdje joj je potrebno mnogo svjetla, ali treba biti zaštićena od izravnog podnevnog sunca. Idealna je i za kuhinjski prozor jer je uvijek pri ruci za čaj ili jela. Voli vlažno, ali dobro drenirano tlo i redovito zalijevanje, a povremeno ju je dobro prihraniti organskim gnojivom. Kako bi se potaknuo gušći rast, potrebno je redovito obrezivati vrhove.

Razmnožavanje
Menta se najlakše razmnožava vegetativnim putem, odnosno dijeljenjem korijena ili reznicama. U proljeće ili jesen, dio korijena s izdancima jednostavno se presadi na novo mjesto. Također, reznice mente mogu se odrezati i staviti u čašu vode, a nakon što razviju korijenčiće, posaditi u teglu ili vrt. Ova metoda osigurava brzi rast i zdravu novu biljku.
Gdje se sve koristi menta?
Menta ima široku primjenu, kako u kulinarstvu, tako i u medicini i domu.
1. U kulinarstvu
Najčešće se koristi svježa ili sušena za pripremu čajeva koji smiruju želudac i olakšavaju probavu. Dodaje se u salate, umake i preljeve, kojima daje posebnu svježinu i aromu. Neizostavan je sastojak mnogih deserata poput sladoleda, čokolada i kolača, a koristi se i u pripremi koktela, poput popularnog mojita. U mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji rado se dodaje jelima s mesom i povrćem, posebice s janjetinom.
2. U medicini i aromaterapiji
Poznata je po svojim ljekovitim svojstvima. Čaj od mente smiruje probavne smetnje, grčeve i nadutost te ublažava mučninu, uključujući i onu kod putovanja. Menta osvježava dah i sastojak je mnogih prirodnih pasti za zube. Eterično ulje mente koristi se za ublažavanje glavobolje tako da se nekoliko kapi nanese na sljepoočnice i lagano umasira. Njezin miris bistri um i poboljšava koncentraciju, pa se često koristi u aromaterapiji za osvježenje prostora i jačanje fokusa.
3. U vrtu i domu
Osim kulinarske i ljekovite primjene, menta je idealna i za vrt ili dom. Svojim svježim zelenim listovima uljepšava svaki prostor, a snažan miris odbija mnoge insekte, poput komaraca i muha, pa se koristi kao prirodni repelent. Može se koristiti i za pripremu mirisnih vodica i sprejeva za osvježavanje prostorija, dok sušeni listići mente služe kao odličan dodatak mirisnim vrećicama za ormare i ladice, ostavljajući odjeću mirisnom i svježom.

Zašto je menta dobra za vas?
Menta nije samo aromatičan dodatak jelima i pićima, već i prava mala kućna ljekarna. Potiče probavu, smiruje želudac, osvježava dah i bistri um. Redovito uživanje u čaju od mente može smanjiti osjećaj napetosti i umora, dok eterično ulje mente pruža trenutnu svježinu i energiju, osobito tijekom napornih radnih dana.
Ako tražite biljku koja je korisna, ljekovita, dekorativna i jednostavna za uzgoj, menta je pravi izbor. Posadite je u vrtu, tegli na balkonu ili kuhinjskom prozoru i uživajte u svim blagodatima koje pruža – od okusa i mirisa do zdravlja i ljepšeg, svježeg doma.
Bilje
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju

Kako temperature rastu, s njima bujaju vrtovi i balkoni puni cvijeća, povrća i začinskog bilja. No, ljeto sa sobom donosi i dosadne kukce – od komaraca do muha i mrava. Umjesto da posegnete za kemijskim sredstvima, stručnjakinja za hortikulturu Milica Sekulić otkriva kako se prirodno možete zaštititi – uz pomoć biljaka koje su i estetski privlačne i funkcionalne.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika dugoročno je uvijek bolja nego posezanje za raznim štetnim kemikalijama.
Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: mirisne biljke koje čuvaju vaš vrt
„Postoje repelentne biljke,“ potvrđuje Milica Sekulić, bacc. ing. agr. „Dovoljno je pogledati sastav brojnih insekticida – mnogi su bazirani na uljima upravo tih biljaka.“ Komarci, muhe, mravi i drugi ljetni napasnici osjetljivi su na jake arome i eterična ulja koja ove biljke sadrže.
Ako želite izbjegnuti kemikalije i stvoriti zdraviji okoliš za svoju obitelj, prirodna zaštita od komaraca i štetnika putem biljaka je jednostavno i učinkovito rješenje.
Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Koje biljke posaditi?
Na balkone, prozorske daske ili rubove vrtova idealno je zasaditi:
- Limunsku travu – sadrži citronelu, prirodni repelent, a istovremeno listove možete koristiti za pripremu limunade i aromatizirane vode. Što više biljaka imate, to će djelovanje biti učinkovitije.
- Bosiljak – odlično uspijeva u tegli, odbija komarce, a koristit će vam i u kuhinji.
- Kadulju, timijan i lavandu – mirisne, dekorativne i učinkovite protiv insekata. Njihova eterična ulja odbijaju komarce i muhe, osobito kad protrljate listove.
- Ružmarin – zimzelen i otporan, tjera mrave i komarce, ali privlači pčele i ose pa ga pažljivo pozicionirajte.
Biljke kao saveznici u povrtnjaku
U organskom vrtu neizostavne su:
- Kadifice (tagetes) – čiste tlo od nematoda i drugih podzemnih štetnika.
- Neven – djeluje repelentno i ukrasno.
- Bosiljak, timijan, kadulja – štite povrće, a istovremeno ga oplemenjuju aromom i mirisom.
Kombiniranjem funkcionalnih i dekorativnih vrsta postiže se dvostruki učinak – estetski privlačan prostor i prirodna zaštita od komaraca i štetnika tijekom cijelog ljeta.

Bez pesticida i bez brige
Sadnjom pravilno odabranih biljaka stvorit ćete oku ugodan, mirisan i funkcionalan prostor. Osim što doprinose bioraznolikosti i privlače korisne insekte poput pčela, ove biljke smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima i čine vaš vanjski prostor ugodnijim za boravak – osobito u toplim ljetnim večerima.