Miris koji podsjeća na ljeto, talijanske specijalitete i svježinu vrta – bosiljak je bez sumnje jedna od najvoljenijih biljaka u svijetu. No osim što nas osvaja aromom i okusom, ova biljka krije mnogo više: povijest, kulturu, zdravlje i ljepotu.

Bosiljak, poznat i pod latinskim imenom Ocimum basilicum, naziva se i kraljevskom biljkom. I ne bez razloga – njegova se vrijednost prepoznaje još od davnina. Obožavali su ga stari Grci i Rimljani, koristio se u ritualima, kao zaštita od zlih duhova, a danas je nezamjenjiv u kuhinji i sve češće – na prozorskoj dasci ili u gredici domaćih vrtova.

U vrtovima je dobrodošao kao dobar susjed mnogih vrtnih biljaka, budući da odbija štetnike. To je biljka koju rado posjećuju pčele, a njeno eterično ulje se koristi u industriji parfema. Na prozorskoj klupčici će dosadne insekte tjerati iz vaše kuhinje.

Kako uzgojiti začinsko bilje kod kuće?

Bosiljak – više od začina

Vrsta, koju najčešće uzgajamo, je obični bosiljak (Ocimum basilicum). Ima veliki broj sorti. Od sorti bosiljka s lišćem, velikim kao dlan (Mamooth, Genovese, Foglia di lattuga), različitih vrsta sa srednje velikim listovima, do vrsta u obliku grma s malim lišćem (O.b. minimum, Piccolo).

Također, boja lišća se kreće u rasponu od tamno zelene do tamno crvenih nijansi (Red rubin, Osmin purple). S veličinom listova, rastom i bojom biljke povezani su i miris i aroma.

Tako se osim vrsta s karakterističnom aromom bosiljka, koja može biti “slađa” kod zelenih i “oporija” kod obojanih verzija, može naći i bosiljak s aromom limuna (citriodorum), cimeta (Cynnamonum) ili anisa (Licorice).

Raspon mogu proširiti i druge vrste bosiljka, kao što su Tulsi ili sveti bosiljak (O. sanctum) i afrički ili plavi bosiljak (O.kilimandscharicum).

Kako izgleda i gdje raste?

Bosiljak je jednogodišnja biljka koja naraste do pola metra visine, ovisno o sorti. Listovi su glatki, ovalni i sjajni, a cvjetovi sitni i bijeli do ljubičasti.

U prirodi dolazi iz toplih krajeva Azije i Afrike, no uspijeva gotovo svugdje – ako mu osigurate dovoljno topline i sunca.

Voli sunčane položaje, toplu zemlju i redovito, ali umjereno zalijevanje.

Previše vode može mu naškoditi, pa je dobro da tlo bude rahlo i propusno. Idealna temperatura za njegov rast je između 20 i 30 °C, a čim temperature padnu ispod 10 °C – za njega postaje prehladno.

Bosiljak je osjetljiv na niske temperature i najesen kad zahladi propada.

Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru

Njega i uvjeti rasta

Bosiljak je zahvalan i brzo raste. Ako ga redovito prikraćujete, potičete bočno grananje i bujniji rast. Zalijevajte ga kad primijetite da se površinski sloj zemlje osušio, a izbjegavajte vlaženje listova. Na otvorenom ga treba štititi od jakog vjetra, dok u kući treba izbjegavati propuh.

Za uzgoj u tegli bit će dovoljna posuda promjera 20-ak centimetara. Presađivanje je jednostavno – kada mu posuda postane premala ili ako ga želite preseliti iz sadnice u vrt. Koristite rahlu zemlju s dodatkom komposta, a svakih nekoliko tjedana možete ga pognojiti blagim organskim gnojivom za lisnato bilje.

Nove biljke – lako i brzo

Bosiljak se vrlo lako razmnožava. Dovoljno je odrezati vršni dio biljke (dužine 8–10 cm), staviti ga u čašu s vodom i već za nekoliko dana pojavit će se bijeli korjenčići. Tada ga možete posaditi u zemlju. Ova metoda posebno je zgodna kad želite podijeliti biljku s prijateljima – jer bosiljka nikad previše.

Uobičajeni problemi i kako ih riješiti

Ako listovi počnu žutjeti, moguće je da ima previše vlage ili premalo svjetla.

Suhi vrhovi listova često su znak suhog zraka ili viška gnojiva.

Od štetnika, u vrtu mu najčešće prijete lisne uši i puževi, dok u zatvorenom prostoru treba paziti na crvene paukove grinje. Redovita provjera listova i povremeno pranje mlakom vodom pomoći će u prevenciji.

Narodna medicina

Bosiljak se koristi za ublažavanje probavnih tegoba, tegoba s dišnim putevima i nesanicom. Trava bosiljka potiče apetit, pospješuje probavu, sprječava nadutost i ublažava bolove i grčeve u probavnom traktu.

Površinski dezinficira i zato se koristi za male rane i ogrebotine. Trave i sjemenke su korisno sredstvo za dezinfekciju u bolestima organa za izlučivanje i kod bijelog iscjetka, a s oparkom ispiremo i aknastu kožu.

Ima blago umirujuće djelovanje te pomaže kod nervoze, nesanice, depresije i iscrpljenosti. Olakšava glavobolje zbog nervoze, migrenu te probleme s gripom, groznicom, hripavcem i plućnim bolestima. Kod upala sluznice usta i lošeg zadaha možemo si pomoći grgljanjem pripravka bosiljka, kao prvu pomoć na mjestu uboda insekata utrljamo svježi sok od lišća bosiljka.

Uljepšavaju vrtove i parkove, kulise su mnogih događanja, opjevane su i u pjesmama i središnji su motiv filmova. Ove stare dame su neumorne i tisućama godina oblače novo ruho u proljeće.

Može živjeti više od 100 godina, a poznajemo preko 200 njezinih vrsta. Vrijeme je njezine cvatnje, a ova ljepotica koja može narasti i do nevjerojatnih 25 metara, je naravno – magnolija.

Najstarija cvjetnica

Magnolija se razvila još u mezozoiku. Jedne su od najprimitivnijih cvjetnica. Cvjetovi su veliki, obojani, veliki su, sastoje se od jedne vrste latica, no to nisu prave latice. Imaju mnogo prašnika u sebi.

Budući da su se javile u vrijeme kada nije bilo oprašivača kao što su pčele i bumbari, oprašuju ih tvrdokrilci. Jedna od najpoznatijih vrsta je magnolija soulangaena, no malo tko zna da se zapravo radi o križancu.

Kultivari cvjetaju prije listanja i cvjetaju jedanput godišnje, no magnolija liliflora sa skromnijim cvjetovima, cvjeta više puta lijekom ljeta. Da bi bile raskošne, magnolijama treba dosta vode.

Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?

No, posljednjih godina klimatske promjene uzimaju svoj danak. “Jednostavno im je postalo prevruće, premalo im je vode i one obolijevaju ili kraće traju”, kaže stručni suradnik u Botaničkom vrtu PMF-a Vanja Stamenković.

Dugotrajnije su zimzelene magnolije koje se mogu vidjeti u mediteranskim zemljama i duž naše obale. Radi se o prekrasnim stablima magnolije grandiflora, takozvane velecvijetne magnolije. Ona potječe iz južnih i toplijih dijelova SAD. Ima velike bijele i mirisne cvjetove i kožaste listove. Vrlo je otporna pa dobro podnosi posolicu, sušu, jako sunce pa čak i zagađeni zrak.

5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu

Njihova kora se koristi i kao lijek u kineskoj tradicionalnoj medicini. No, pogled na ovu lijepu biljku može i sam po sebi biti ljekovit, a u njemu možete, osim u svom vrtu, uživati na brojnim zelenim površinama.