Arhitekti i arhitektonski projekti
Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Arhitekt Damjan Geber u svom radu spaja analitiku i intuiciju, psihologiju i dizajn
Kada je Damjan Geber upisao arhitekturu, nije znao da će ga taj put odvesti do jednog od najutjecajnijih i najnagrađivanijih studija za prostorni dizajn u regiji – Brigade.
Danas, više od desetljeća kasnije, Brigada stoji iza nekih od najprepoznatljivijih projekata u Hrvatskoj – od Branimir Mingle Mall-a i Centra Kaptol, do međunarodnih koncepata.
Njihov rad prepoznat je brojnim međunarodnim priznanjima, među kojima su German Design Award, BIG SEE Interior Design Award i Architecture MasterPrize.
Kombinacija strukture i slobode
„Kad sam upisivao arhitekturu, nisam znao čim ću se baviti u životu i zato sam je upisao – jer mi je u tom trenutku zvučala kao nešto što će mi dati najveću širinu“, prisjeća se Damjan Geber.
„Volim racionalnost, strukturu, red, a u isto vrijeme volim i potpunu slobodu koja ima umjetnost.“
Taj spoj razuma i intuicije postao je temelj svega što danas radi.
Prije nego što je postao glavni direktor Brigade, Geber je radio različite poslove – bio je stjuard, turistički vodič i novinar.
„Apsolutno bilo kakav posao koji bi mi se pružio, priliku sam uzimao i radio. Osim što volim raditi, ti su mi poslovi dali iskustvo u onome što danas radim.“
Kako sam kaže, upravo su ga ta iskustva naučila razumjeti ljude – njihove potrebe, navike i ponašanja. Upravo to danas smatra ključem svakog uspješnog dizajna.
Psihologija prostora i moć intuicije
Nakon nekoliko godina rada u tradicionalnim arhitektonskim uredima, shvatio je da mu nedostaje ono što ga najviše zanima – psihologija čovjeka u prostoru.
„Nedostajalo mi je razumijevanje ljudi i integracija njihovih potreba, navika i intuicije u prostor koji oblikujemo za njih.“
Prekretnica se dogodila na studijskom putovanju u Japan s organizacijom Arhitekti bez granica. Tamo je, zajedno s kolegama, analizirao zašto neke arhitekture aktiviraju zajednicu, a druge ne.
„Tamo su mi se otvorile oči“, kaže Geber.
U Japanu se educirao kod velikog trgovca, a tamo je i otkrio što znači strategijski pristup dizajnu trgovine – kako analizirati prostor, kretanje i ponašanje kupaca te na temelju toga oblikovati iskustvo.
Prostor koji uči iz ponašanja
„Ništa u trgovini nije slučajno“, objašnjava Geber. „Ona se bori za naš fokus. Ona se bori za našu pažnju. Ona mora biti intuitivna, jer apsolutno sve što radimo mi kao ljudi prvenstveno je bazirano na našoj intuiciji.“
U Brigadi su zato razvili metodu kojom analiziraju kretanje korisnika u prostoru.
„Kad uđemo u bilo koji tip trgovine, provedemo nekoliko dana i praćenjem kretanja korisnika koji su potpuno anonimni dobijemo uzorke“, objašnjava.
„Možemo, primjerice, vidjeti da je polica A posjećena 80 posto, dok je polica B samo 20. Ali s police B se možda proda 80 artikala, a s police A samo 20. Tada možemo doći i reći da, ako je cilj da se bolje prodaje voće i povrće, možda trebamo promijeniti poziciju, dizajn ili dodati dvije lampe više.“
Njegovu filozofiju najbolje opisuje primjer koji spominje:
„Postoji priča kada su nizozemski pejzažni arhitekti napravili park i stavili puteljke, a onda su vidjeli da ljudi ne idu po njima, nego ih sijeku dijagonalno. Umjesto da se bore protiv njih, napravili su dijagonalne puteljke. Prihvatili su navike ljudi.“
Upravo to – razumijevanje i prihvaćanje ljudske intuicije i ponašanja – postalo je srž Brigadinog pristupa.
Centar Kaptol – prostor koji živi
Jedan od brojnih Brigadinih projekata je renovacija Centra Kaptol u Zagrebu.
Od zastarjelog trgovačkog centra stvorili su suvremeni urbani prostor koji spaja trgovine, urede, gastronomiju i kulturu.
„Naš cilj nije bio samo estetska obnova, već stvaranje mjesta koje živi. Prostor koji poziva, ne samo da prodaje.“
Upravo se u Centru Kaptol danas nalazi i ured Brigade, što čini projekt simbolično zaokruženim.
„Da bismo napravili svoj ured, morali smo proći apsolutno isti proces koji prolazimo s bilo kojim projektom koji dobijemo“, kaže Geber.
„Napravili smo interne analize, radionice, sami sebe analizirali, što je malo izazovno jer trebaš biti sam sebi psiholog i razumjeti što zapravo mi kao tim želimo.“
Za taj je prostor Brigada osvojila Architecture MasterPrize Grand Prix, i to u konkurenciji s projektima svjetskih korporacija.
„Bitno je da prostor odražava identitet ljudi koji u njemu rade“, naglašava Geber.
Showroom koji spaja dizajn i emociju
Sastavni dio Brigadinog ureda u Centru Kaptol je eksperimentalni showroom – prostor u kojem se izmjenjuju umjetničke i dizajnerske instalacije koje potpisuju članovi Brigade i gostujući kreativci.
Showroom funkcionira kao laboratorij za istraživanje prostornog doživljaja – kako prostor može aktivirati tijelo, emociju i memoriju.
Na Zagreb Design Weeku 2025. Brigada je ondje predstavila izložbu “Dizajn Karusel”, analognu, interaktivnu instalaciju koja vodi posjetitelje kroz povijest dizajna.
Na karuselu se nalazi pet kultnih stolica: Thonet No. 14 (1859), Zig Zag (1934), Tulip (1956), Mezzadro (1957) i Panton (1967).
Svaka od njih nosi duh svog vremena, ali sve dijele istu svrhu – biti mjesto odmora, sjedenja i razmišljanja.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna
Od trgovina do svemira
Tijekom karijere, Damjan Geber i Brigada oblikovali su niz projekata – od trgovina i ureda, do javnih prostora i izložbi.
Radili su na preuređenju Branimir Mingle Mall-a, razvoju međunarodnog koncepta Muzeja iluzija, uređenju Tele2 i bio&bio trgovina, Addiko banke, Karla butika, odvjetničkih ureda i privatnih prostora.
Njihovi projekti uvijek polaze od istog pitanja – kako prostor može utjecati na ponašanje, emociju i iskustvo korisnika.
I dok je svoj profesionalni put oblikovao kroz arhitekturu, dizajn i istraživanje ljudske percepcije, jedan mu je san još uvijek neostvaren:
„Volio bih raditi u svemiru“, zaključio je Damjan Geber.
Radio je na raznim projektima – od trgovina i ureda, preko urbanih centara i muzeja, do eksperimentalnih instalacija – ali u svemiru još nije bio.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zaha Hadid Architects projektiraju najveću zračnu luku u Africi: započela izgradnja Bishoftu International Airporta u Etiopiji
Izgradnja Bishoftu International Airporta (BIA), buduće najveće zračne luke na afričkom kontinentu, službeno je započela u siječnju 2026. godine. Smješten približno 40 kilometara južno od Addis Abebe, u gradu Bishoftu, ovaj ambiciozni infrastrukturni projekt predstavlja ključni korak u pozicioniranju Etiopije kao globalnog prometnog čvorišta između Afrike, Azije i Bliskog istoka.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Zračnu luku projektira Zaha Hadid Architects (ZHA) za Ethiopian Airlines Group, najvećeg afričkog zrakoplovnog prijevoznika, u suradnji s glavnim konzultantom DAR (Dar Al-Handasah). Ukupna vrijednost investicije iznosi 12,5 milijardi američkih dolara, a projekt je osmišljen kako bi odgovorio na dugoročne prognoze rasta zračnog prometa prema podacima IATA-e.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Arhitektonski koncept inspiriran etiopskim krajolikom
Arhitektonsko rješenje terminala crpi inspiraciju iz Velike rasjedne doline (Great Rift Valley) koja prolazi u blizini Bishoftua. Taj prirodni fenomen pretočen je u prostornu organizaciju zračne luke kroz jedinstvenu središnju “kralježnicu” koja povezuje sve sadržaje terminala i putničke gatove. Ovakva konfiguracija značajno skraćuje udaljenosti za transfer putnika i omogućuje intuitivnu orijentaciju unutar kompleksa.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Svaki putnički gat oblikovan je s različitom paletom boja i materijala, reflektirajući kulturnu i geografsku raznolikost etiopskih regija. Dizajn interijera naglašava osjećaj mjesta, istovremeno nudeći suvremeno i fluidno prostorno iskustvo karakteristično za rad Zaha Hadid Architects.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Globalno čvorište s naglaskom na transferne putnike
BIA je prvenstveno osmišljen kao transferna zračna luka, s procjenom da će čak 80 % putnika biti u tranzitu. Kako bi se odgovorilo na takav operativni model, terminal uključuje bogat spektar sadržaja:
- airside hotel s 350 soba,
- raznovrsne restorane i prostore za zabavu,
- unutarnje i vanjske vrtove te dvorišta za odmor putnika.
U prvoj fazi, predviđenoj za otvaranje 2030. godine, zračna luka će imati dva paralelna neovisna uzletno-sletna pravca (Code 4E) i 660.000 m² terminalskog prostora, s kapacitetom od 60 milijuna putnika godišnje. U kasnijim fazama, BIA će se proširiti na četiri piste, kapacitet od 110 milijuna putnika godišnje i parkiranje za 270 zrakoplova.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Održivost i lokalni resursi
Smješten u suptropskoj visoravni regije Oromia, terminal je projektiran za postizanje LEED Gold certifikata. Arhitektura uključuje:
- prirodnu ventilaciju i učinkovitu zaštitu od sunca,
- poluotvorene prostore i vanjske površine prilagođene blagoj klimi,
- modularnu gradnju radi fleksibilnosti i troškovne učinkovitosti.
Građevinski materijali – beton, agregati i čelik – u velikoj će mjeri biti lokalno proizvedeni ili reciklirani u području Bishoftua. Sustavi upravljanja oborinskim vodama usmjeravat će vodu s pista i krovova u novostvorene močvare i biokanale, čime se potiče ponovna upotreba vode i povećava lokalna bioraznolikost.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Projekt također uključuje fotonaponske sustave za proizvodnju energije na licu mjesta, kao i pejzažno uređenje s autohtonim, suši otpornim biljem. Parkovn u javnom dijelu zračne luke bit će dostupne lokalnom stanovništvu, dok će vrtovi u sigurnosno-operativnom djelu služiti putnicima.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Infrastrukturni i urbani katalizator
Nova zračna luka bit će povezana s Addis Abebom i postojećom zračnom lukom Bole putem brze željezničke veze, čime postaje okosnica novog regionalnog prometnog sustava. Zahvaljujući lokaciji koja omogućuje 24-satne operacije bez policijskog sata, BIA će podržati kontinuirani rast Ethiopian Airlinesa.
Uz zračnu luku razvija se i Airport City – mješoviti urbani kompleks koji će otvoriti nova radna mjesta za oko 80.000 stanovnika. Projekt izravno podupire strategiju “Vision 2035” Ethiopian Airlines Groupa, čiji je cilj razvoj u vodeću globalnu zrakoplovnu grupu s naglaskom na tehnologiju, učinkovitost i održavanje (MRO).
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Vizija kontinentalnog značaja
„Bishoftu International Airport je vizionarski projekt za Etiopiju i Afriku u cjelini. Zračne luke povezuju ljude i brišu nacionalne granice,“ izjavio je Cristiano Ceccato de Sabata, direktor zrakoplovnih projekata u Zaha Hadid Architects. „ZHA je počašćen što sudjeluje u stvaranju afričkog globalnog zračnog čvorišta.“
BIA nije samo infrastrukturni projekt – on predstavlja arhitektonski, urbanistički i gospodarski iskorak, simbol nove faze afričke povezanosti sa svijetom.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Drago Galić: Arhitekt moderne svakodnevice
Arhitektura koja stavlja svakodnevni život ispred forme i ostaje relevantna desetljećima
Drago Galić (1907.–1963.) jedan je od ključnih arhitekata hrvatske moderne i jedan od najdosljednijih predstavnika zagrebačke arhitektonske škole. Njegov opus, iako relativno kratak, ostavio je snažan trag u oblikovanju zagrebačke stambene arhitekture sredine 20. stoljeća te i danas služi kao referentna točka za razumijevanje funkcionalizma i humanističkog pristupa stanovanju.
Obrazovanje i utjecaji
Galić je studirao arhitekturu u Zagrebu, gdje je djelovao u okruženju snažno obilježenom modernističkim idejama. Poseban utjecaj na njegov rad imao je Drago Ibler, jedan od najvažnijih promotora moderne arhitekture u Hrvatskoj. Kao i drugi pripadnici zagrebačke škole, Galić je prihvatio načela funkcionalizma, ali ih je razvio u vlastitom, suzdržanom i racionalnom izrazu. Za njega arhitektura nije bila sredstvo reprezentacije, već alat za poboljšanje kvalitete svakodnevnog života.
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
Arhitektonski pristup i stil
Arhitektonski pristup Drage Galića temelji se na jasnoći i racionalnosti prostorne organizacije, uz snažan naglasak na funkcionalnost i svakodnevnu uporabljivost prostora. Njegove zgrade odlikuju čiste, nenametljive fasade i pažljivo oblikovani stambeni sklopovi u kojima balkoni, lođe i veliki prozorski otvori imaju važnu ulogu u osiguravanju prirodnog svjetla i kvalitetnog odnosa interijera i eksterijera. Galić je arhitekturu promatrao u stalnom dijalogu s gradom, vodeći računa o urbanom kontekstu i ulozi zgrade unutar šireg prostora.
U svom radu dosljedno je izbjegavao dekorativnost i monumentalnost, usmjeravajući se prema arhitekturi prilagođenoj čovjeku, njegovim potrebama i mjeri svakodnevnog života. Horizontalne linije, ritam pročelja i odmjereni volumeni stvaraju prepoznatljiv, ali suzdržan arhitektonski izraz u kojem konstrukcija i funkcija čine temelj estetske vrijednosti, a arhitektura ostaje trajna upravo zbog svoje jednostavnosti i promišljenosti.
Dražen Arbutina: Arhitekt koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Stambena arhitektura kao glavni doprinos
Najveći dio opusa Drage Galića čine stambene zgrade, osobito one nastale nakon Drugog svjetskog rata, u razdoblju intenzivne urbanizacije Zagreba, kada je pitanje kvalitetnog stanovanja postalo jedno od ključnih društvenih tema. Upravo je u tom segmentu arhitekture Galić ostvario svoj najznačajniji doprinos, razvijajući modele stanovanja koji su odgovarali stvarnim potrebama svojih korisnika.
Među njegovim najpoznatijim djelima ističe se stambena zgrada u Vukovarskoj ulici, često nazivana Galićeva zgrada, koja se smatra jednim od najuspjelijih primjera hrvatske stambene moderne. Vrijednost tog ostvarenja leži u promišljenoj organizaciji stanova, jasnom razgraničenju privatnih i zajedničkih prostora te arhitektonskom izrazu koji je u vrijeme nastanka bio suvremen, ali se pokazao trajnim i dugoročno održivim. Činjenica da zgrada i danas funkcionira kao kvalitetan stambeni prostor potvrđuje relevantnost i dugovječnost Galićeva arhitektonskog pristupa.
Društvena odgovornost arhitekture
Za Dragu Galića arhitektura je imala društvenu ulogu. Smatrao je da arhitekt mora razumjeti potrebe korisnika i širi društveni kontekst u kojem gradi. Njegove zgrade nisu zamišljene kao izolirani objekti, već kao dio urbanog tkiva koji doprinosi kvaliteti grada. U tom smislu, Galićev rad može se čitati kao tiha, ali jasna kritika arhitekture koja zanemaruje svakodnevnog korisnika u korist forme ili prestiža.
Iako nije ostavio golem opus, Drago Galić zauzima važno mjesto u povijesti hrvatske arhitekture. Njegova djela često se spominju u stručnim analizama moderne, a sve češće i u raspravama o održivosti, kvaliteti stanovanja i dugovječnosti arhitektonskih rješenja. U vremenu kada se arhitektura često svodi na vizualni efekt, Galićev rad podsjeća na vrijednost promišljenog, skromnog i odgovornog projektiranja — arhitekture koja traje jer je nastala iz stvarne potrebe.
