Bilje
10 začinskih i ljekovitih biljaka koje je dobro imati u vrtu
Ublažavaju simptome raznih bolesti i jačaju otpornost organizma, što je u ovom trenutku od izuzetne važnosti

Mnoge biljne vrste, koje poznajemo kao ukrasno bilje, davno su dospjele u vrtove zahvaljujući ljekovitim i aromatskim svojstvima. Zbog njih su dobile mjesto i u tradicionalnim kuhinjama. Također, mnogi suvremeni lijekovi sadržavaju ekstrakte ljekovitog bilja. To bilje nas samo po sebi neće izliječiti, ali će nam pomoći ublažavanjem simptoma bolesti kao i jačanjem otpornosti organizma, od izuzetne važnosti u ovoj pandemiji. Zbog toga ga je dobro uzgajati u vrtu, kako bi nam bilo pri ruci kada god nam to zatreba, za očuvanje zdravlja i kao dodatak jelima.
Kadulja

Kadulja ili žalfija spada u čajne vrste. To je samoniklo mediteransko grmoliko bilje, koje se može uzgojiti i u kontinentalnim predjelima. Voli sunčana mjesta, a osjetljiva je na vjetar i hladnoću. U doba cvatnje, u svibnju i lipnju, kada sadržava najviše eteričnih ulja, sakupljaju se listovi i vršni dijelovi biljke.
Kadulja pročišćava krv, poboljšava apetit i liječi upale želuca, crijeva i mokraćnih putova. Listovi ublažavaju iritaciju kože nakon uboda insekata, a med od kadulje jedan je od najcjenjenijih na svijetu.
Metvica

Metvica je odlična u salatama, te u osvježavajućim pićima i desertima. Razmnožava se isključivo vegetativno. Osjetljiva je na sušu i niske temperature, ali dobro uspijeva i u loncu na balkonu gdje može i prezimiti. Kao začin koriste se svježi listići metvice koje nakon branja treba zamrznuti. Listovi se beru u srpnju i kolovozu te se suše za čaj koji smiruje živce, ali djeluje i kao diuretik.
Timijan

Timijan ili majčina dušica je gusti zimzeleni polugrm ili puzavica, drvenastog donjeg dijela stabljike. Raste samoniklo ili se uzgaja, a voli osunčani položaj te rahlo i propusno tlo. Tijekom ljeta ju treba podrezivati te zimi zaštititi od hladnoće. Eterično ulje majčine dušice ima snažno antiseptičko djelovanje.
Neven

Neven je odličan za liječenje kožnih bolesti, poput akni, bradavica i osipa, opeklina od sunca i kožnih infekcija. Osim toga pobuđuje cirkulaciju te pospješuje obnovu kože kod liječenja rana. Neven se sije od travnja do lipnja, a cvjeta tijekom ljeta, pa čak i do studenog.
Bijeli sljez

Bijeli sljez se sije na otvorenom kada temperatura zemlje dostigne 20 stupnjeva. Zasijanu površinu potrebno je dobro zaliti i prekriti prozirnom plastičnom folijom do nicanja. Na površinu gdje će rasti, treba ga presaditi godinu nakon sjetve. Sakuplja se list, a nakon druge godine vadi se i korijen, koji se guli, reže i suši. Čaj od bijelog sljeza povoljno djeluje kod kašlja, bronhitisa i plućnog katara. Koristan je i u liječenju bolesti probavnog trakta.
Lavanda

Lavanda umiruje, opušta i ublažava bolove, pa tako i glavobolju. Esencijalna ulja lavande imaju antiseptična i protuupalna svojstva pa su dobra za modrice, ogrebotine, opekline te ugrize insekata. Ova mediteranska biljka godinama se koristila kao lijek, ali i kao začin. Upotrebljava se njen sušeni cvijet, bogat esencijalnim uljima, a mogu i sušeni listići. U toplim, mediteranskim podnebljima uspijeva u svakom vrtu, dok se kontinentalna lavanda može saditi u loncima. Potrebno joj je puno sunca i redovito zalijevanje.
Ružmarin

Ružmarin je odlična zamjena za aspirin! Smiruje živčani sustav i jača probavu. Odličan je u varivima, juhama i povrću te kao začin mediteranskim jelima od ribe i mesa na žaru ili u marinadama. Bogat je jakim eteričnim uljem koje potiče koncentraciju, a kupka osvježava iscrpljeni organizam i ublažava simptome prehlade.
Lovor

Lovor je biljka cijenjena još iz vremena antike. Listovi sadrže eterično ulje te se koriste kao začin kod pripremanja juha, variva i marinada, kao i u medicini. Lovorov list poboljšava probavu, a ulje iz svježih plodova koristi se za liječenje kožnih osipa, bolnih mišića, te pospješuje prokrvljenost i dezinficira. Lovor je nisko zimzeleno drvo ili žbun, koji cvjeta u travnju i svibnju, a može narasti i do 9 m.
Bosiljak

Bosiljak je tipična začinska biljka mediteranskog podneblja poznata po aromi i ljepoti listova. Cvjetovi su mu sitni bijeli, ružičasti ili purpurni. Koristi se u salatama, juhama, tjestenini i u kombinacijama s rajčicom. Bosiljak raste na sunčanim mjestima, potrebno mu je dosta vode i osjetljiv je na zimu. Zbog toga se najčešće uzgaja u lončanicama koje je potrebno obilno zalijevati i držati na izravnom svjetlu. Pomaže protiv prehlada, potiče apetit i služi za smirenje.
Vlasac

Vlasac je višegodišnja biljka koja se sastoji od lukovice i gustih, cjevastih listova plavozelene boje i blagog okusa koji podsjeća na luk. Od svibnja do srpnja ima ljubičasto-crvenkaste loptaste cvjetove. Kao začin se upotrebljavaju svježe i sitno nasjeckani listovi. Bogat je vitaminima A, C i željezom, a ima blagotvorne učinke na poboljšanje cirkulacije i za rješavanje problema nadutosti.

Začinsko i ljekovito bilje može se uzgajati u zatvorenom prostoru ili u malom začinskom vrtu u dvorištu. Za uspješan uzgoj potrebno mu je dosta svjetlosti i redovito, ne preobilno zalijevanje, plijevljenje i prihrana prirodnim gnojivima poput otopine češnjaka, sitno nasjeckane kore banane ili ljuske jajeta. Primjena kemijskih sredstava kod uzgoja ljekovitog i začinskog bilja nije dopuštena. Stoga, uzgoju začinskog i ljekovitog bilja u svom korisnom vrtu pristupajte s ljubavlju, koju će vam biljke sigurno i uzvratiti.
Bilje
Šest sobnih biljaka za pročišćavanje zraka
Saznajte koje vam biljke mogu pomoći da postignete zdravije okruženje u domu za sebe i svoju obitelj!

Prijetnje našem zdravlju ne dolaze samo izvana. Velik je broj alergena, štetnih plinova i zračenja koji se razvijaju i šire unutar doma. U sprječavanju njihova razvoja ponekad nam ne mogu pomoći ni najbolja sredstva. Spas nude sobne biljke koje će vam pomoći u čišćenju. Ne samo da su praktičnije od usisavača, nego još i vašem domu daju posebni ugođaj te vam pružaju ugodniji san.
1. Kaučukovo drvo

Osim što daje dramatičan akcent u sobi, kaučukovo drvo miče iz zraka toksine, te je inače dobro u borbi protiv tropskih bolesti i parazita. Istraživanja su pokazala sposobnost ove biljke da uklanja formaldehide iz zraka, koji se inače često nalaze u sredstvima za čišćenje i ponekad u namještaju. Preporuka je često brisati listove biljke sa vlažnim papirnatim ručnicima kako bi pore ostale otvorene za optimalno pročišćavanje zraka.
2. Paprat

Paprat je odlična za uklanjanje uobičajenih onečišćujućih tvari u zraku – kao što su formaldehid, ksilen i toluen – za koje se smatra da uzorkuju glavobolje, poteškoće u disanju i rast kancerogenih stanica. Također, ove biljke su dobre za borbu protiv zimske suhoće zraka u domovima, tako što podižu razinu vlažnosti.
3. Areca palma

Američka svemirska agencija NASA je 1989. godine objavila da je Areca palma najsnažniji pročišćivać zraka među biljkama, osobito zbog svoje osobine uklanjanja formaldehida iz unutrašnjosti naših domova.
4. Mirni ljiljan

Ne samo da je predivan, mirni ljiljan se zna zvati “elektranom” za pročišćavanje zraka. Istraživanja NASA-e pokazuju da ljiljan može filtrirati benzen, formaldehid, tri-kloroetilen (TCE), ksilen, toluen i amonijak iz zraka. Ovi toksini mogu uzrokovati glavobolju, respiratorne probleme i povećani rizik obolijevanja od raka. Ovaj ljiljan čak može ukloniti plijesan u zraku koji pojačava simptome alergija i astme. Također se preporuča postavljanje ljiljana u kupaonicu kako bi se smanjilo nakupljanje plijesni.
5. Svekrvin jezik

Takozvani, svekrvin jezik je biljka koja uklanja širok spektar zagađivača iz zraka, uključujući benzen, formaldehid, tri-kloroetilen (TCE), ksilen, i toluen. Ova biljka nije teška za održavanje, a poznato je da se kuhanjem njenih listova dobiva lijek koji pomaže kod boli i iritacija kada se nanese direktno na kožu. Važno je znati da se ova biljka nikako ne smije jesti zbog svojih otrovnih svojstava!
6. Filodendron

Filodendroni su iznimno laki za održavanje, čiste zrak od formaldehida i ksilena, toksina koje nalazimo u ljepilima i koži.
Bilje
Egzotika u domu – bromelija
Saznajte kako ju njegovati i na što sve pripaziti kako bi što duže krasila vaš dom.

Neobična građa cvijeta i intenzivna crvena boja pricvjetnih listova, bromeliju čine jednom od najpopularnijih egzotičnih biljaka. Prirodno su joj stanište tropska i suptropska područja Sjeverne i Južne Amerike te savane i polupustinje od Teksasa pa sve do Patagonije. Danas razlikujemo preko 2000 vrsta ovog cvijeta od kojih većina pripada epifitima (vrstama koje rastu na drugim biljkama) dok ostatak čine terestričke vrste.

Kao sobne biljke najčešće se uzgajaju na kori drveta, mahovini ili plutu. Većina vrsta ima oblik rozete. Sredina rozete najčešće je ljevkastog oblika u koji biljka sprema vodu i hranjive tvari, koje se zatim odvode po cijeloj biljci.
Baš kao i kod božićne zvijezde, glavni ukras bromelije nisu cvjetovi već pricvjetni listovi – brakteje. Do pojave cvata potrebno je i nekoliko godina, a nakon cvatnje biljka propada, ostavljajući nekoliko mladica za sobom.

Bromelije vole indirektno svjetlo, stoga ih je preporučljivo smjestiti na južnu stranu kuće. Ne podnose bakar, stoga izbjegavajte uporabu bakrenih kantica za zalijevanje, kao i svaki drugi doticaj biljke s tim metalom. Koristite gnojivo s manjim postotkom bakra.

Supstrat biljke mora biti ravnomjerno vlažan, ali ga umjereno zalijevajte i ne dopustite da korijen biljke stoji u vodi. Korijenov sistem će adekvatno apsorbirati vodu, no ukoliko bromelija ima ljevkasto spremište za pohranu hranjivih tvari, vodu je preporučljivo uliti u spremnik. Možete koristiti vodu iz slavine, no još bolje ih je zalijevati kišnicom. Učestalo je izmjenjujte kako cvijet ne bi istruno. Bromelije u pravilu podnose široki raspon temperature, iako im najbolje odgovara temperatura zraka od 13 do 29 ºC.