Povežimo se

Lifestyle

Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj

Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima

Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka, koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa su povremeno nametnici na životinjama (pticama i sisavcima), kojima sišu krv, a iznimno i na čovjeku te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti.

Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.

Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Praktični savjeti za dom bez nametnika

Rizik izloženosti zaraznim bolestima koje prenose krpelji može se umanjiti mjerama koje donosimo u nastavku.

Zaštitite se od krpelja

Preporučene osobne mjere zaštite su:

  • Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  • Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
  • Hodajte obilježenim stazama.
  • Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
  • Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
  • Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
  • Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
  • Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
  • Otuširajte se po povratku iz prirode.

Postupanje kod uboda krpelja

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.

5 načina kako se sigurno riješiti puževa u vrtu

Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Izvor: HZJZ

Oglas

Lifestyle

Kako se riješiti mrava iz vrta bez negativnog utjecaja na biljke? Stručnjaci otkrivaju prirodna rješenja

Kako biste izbjegli štetu u vrtu, važno je na vrijeme reagirati i otjerati mrave

Osim vremenskih neprilika, biljke u vrtu se moraju oduprijeti i raznim nametnicima koji im nanose štetu. Mravi mogu biti jako uporni i naporni i bez obzira na trud, rado se vraćaju u vrt. Neki preparati protiv nametnika mogu oštetiti osjetljive biljke već u korijenu. Ako možete, uvijek posegnite za prirodnim sredstvima koji nisu štetni za vaše biljke. Evo što savjetuju stručnjaci.

Talog kave stavite oko biljke

U borbi protiv mrava je dobro znati da ne vole jake mirise, kava je odličan izbor jer će ih otjerati iz vrta ali će i čuvati vaše biljke.

“Talog kave stavite oko biljke, a jak i kiselkast miris će obijati mrave, ali će i obogatiti tlo kada se razgrađuje”, savjetuje Shannon Harlow-Ellis, etnolog i stručnjak za mrave.

Ulje nima

Važno je mravima ukloniti izvor hrane, a za njih su lisne uši prava poslastica. Stručnjak za suzbijanje insekata, Allan Bossel ističe kako će vam najbolje poslužiti ulje nima koje ćete staviti pokraj biljke koje mravi napadaju. Mrave možete uništiti kombinacijom sapuna, vode i ulja nima. Stručnjak navodi kako je isprobao i kombinaciju šećera i boraksa koja se kuha i stavi na vatu, a mravi će se nahraniti tom otopinom. Ovu soluciju možete koristiti i za kućne biljke.

Neugodnog mirisa iz odvoda možete se riješiti ovim jednostavnim trikom

Kora citrusa

Djeluju slično kao i talog kave – odbijaju mrave svojim intenzivnim mirisom. Darren Muzzy, stručnjak za hortikulturu savjetuje da koristite samo koru ili koru koju ste namakali u vodi. Dobro je znati da će citrusi dobro djelovati i na vaše biljke jer u zemlju otpuštaju fosfor i kalij.

Napravite otopinu od octa

Ocat je često spas u zadnji čas, a može vam pomoći i da se lakše riješite mrava iz vrta. Ne samo da će ih otjerati već mogu spriječiti njihov povratak.

Potrebno je samo pomiješati jednake količine octa i vode i pošpricati tom otopinom po vrtu. Iako ocat neće štetiti okolnom bilju, ipak nije pametno špricati ga po listovima.

Nastavite čitati

Gradnja

Glamping u Istri – savršen odmor pun luksuza i udobnosti

Glamping predstavlja idealan balans avanture i glamura

Glamping je mjesto gdje priroda susreće moderni luksuz. Riječ glamping ujedinjuje glamur i kampiranje, a prvi se put pojavljuje 2006. godine i od tad bilježi sve veću popularnost.

“U Istri se isto se popularizirao u zadnje vrijeme. Počeli su se otvarati i diljem Dalmacije glampinzi, ali naš ipak malo posebniji zato što uglavnom su svi glampinzi i u Istri i u Dalmaciji na samom moru. Mi smo se morali istaknuti u odnosu na njih na neku diverzifikaciju otvoreni smo više prema prirodi.

Ove smo godine tako odlučili da nećemo uopće kositi travnjake tijekom proljeća radi diverzifikacije flore i faune.”, navodi Lara Vlačić Miletić, direktorica Flora Glamping Gardena te dodaje kako su najčešći gosti sa sjevera Europe, uglavnom Nizozemci, Belgijanci, ima dosta Nijemaca, Austrijanaca, Slovenaca, ali i dosta Hrvata.

Komforan smještaj u šatorima

Za razliku od kampa koji podrazumijeva korištenje zajedničkih sanitarnih čvorova i rustikalnije iskustvo ljetovanja, Glamping šatori nude komforniji smještaj.

“Nude tu luksuznost, većina ima dosta dobro opremljenu kuhinju, vlastitu kupaonicu, što nudi dozu privatnosti koje sami kamperi ne pružaju”, navodi sugovornica. Istarski kamp Floria Glamping Garden u kojem su posađene samo autohtone biljke, ima osam glamping šatora s modernom infrastrukturom koja osigurava maksimalno uživanje u privatnosti i odmoru u prirodi.

“Tu su tri različite vrste, jedan ima jacuzzi, četiri su šatora s vlastitim bazenom i s malom kuhinjom i tri su više familijarna šatora koji nemaju ni bazen ni jacuzzi ali zato imaju dosta dobro opremljenu kuhinju i naravno svi imaju svoju kupaonicu, neki imaju čak i tri tuša; dva unutarnja, jedan vanjski.”, ističe Vlačić Miletić.

Kvadratura šatora je 48 kvadrat zajedno sa terasom, šatori nemaju svoju određenu parcelu s okućnicom ali imaju svoju terasu. Neki od većih šatora imaju prostor za pripremu roštilja i za stolice koje se mogu smjestiti van jedinice.

Na zajedničkim prostorijama, poput restorana korištena je aluminijska ABS stolarija visoke energetske učinkovitosti.

Ugrađena je velika staklena stijena s ulaznim vratima antracit boje te podizno klizne stijene bez praga koje povezuju restoran i vanjsku terasu s bazenom, a aluminijski vertikalni stupovi cijelom objektu daju dodatnu vrijednost.

“U sklopu kampa imamo uređeni grill koji mogu koristiti svi gosti glampinga, tu je i veliki bazen, veliko sunčalište… Ujutro gosti mogu konzumirati doručak gdje im nudimo tri vrste doručka, iako se najčešće odluče za naš istarski doručak s domaćim proizvodima s područja Labinštine. Okruženi su s jako puno zelenih površina. Nismo do danas ulazili u ulaganja što se tiče sporta, radili smo malo istraživanja lani među gostima, međutim nije se pokazao poseban interes pa iz tog razloga to još nismo realizirali. Okrenuti smo prema prirodi, prema ekologiji, postavili smo sunčane panele za električnu energiju iz kojih se grije voda, a tu je i punionicu automobila.”, pojašnjava sugovornica.

Ova vrsta ljetovanja istovremeno zadovoljava avanturistički duh, potiče neovisnost i osjećaj slobode uz smještaj u predivnim, glamuroznim šatorima. Glamping predstavlja idealan balans avanture i luksuza, a porastom interesa za eko turizam i održiva putovanja, ovaj će se koncept vjerojatno sve više razvijati.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice