Gradnja doma

Alge i gljivice na fasadama zgrada

Prisutnost gljivica i algi na pročeljima starih zgrada ne iznenađuje, no one mogu pojaviti i na novim objektima. Zašto mikroorganizmi nastaju na fasadama kuća te kako smanjiti rizik njihovog pojavljivanja?

Osnovni preduvjet za razvoj algi i gljivica je vlaga. Alge i gljivice se osobito dobro razvijaju na fasadama koje su kroz duži period izložene temperaturama iznad 20 °C i velikoj količini vlage. Mogućnost razvitka gljivica i algi veći je na kućama koje se nalaze u blizini šume, rijeke, potoka ili u područjima s dugim zadržavanjem magle poput nizina.

Alge su jednostanični ili višestanični mikroorganizmi koji rastu u obliku niti ili pojedinačnih stanica. Najveći su proizvođači kisika na Zemlji. Gljivice su višestanična živa bića koja također rastu u obliku niti ili pojedinačnih stanica. Tijekom vremena alge i gljivice prilagodile su se životu u nepovoljnim uvjetima, a rastu na gotov svim podlogama – metalu, drvetu, plastici, staklu…

Osim oborina, na razvitak algi i gljivica utječe i kondenzirana vlaga koja se stvara na fasadi kada temperatura zraka dosegne temperaturu rosišta odnosno temperaturu na kojoj je zrak zasićen vodenom parom.

Valja obratiti pažnju te zadovoljiti i neke konstrukcijske uvjete poput korektno izvedene nadstrešnice, dobro izvedene odvodnje vode, kvalitetne hidroizolacije i termoizolacije te zabrtvljene priključne dijelove.

Pri izboru završnog zaštitno-dekorativno fasadnog sloja bitne su sljedeće karakteristike: paropropusnost, vodoupojnost, struktura i glatkoća površine, pH-vrijednost, dodaci (biocidi), niska akumulacija topline i nijansa završnog sloja.

Paropropusnost
Lošija paropropusnost završnog sloja uzrokuje sporije isušivanje dijela vlage koja je prodrla u njega
ili se nalazi zarobljena u podlozi.

Vodoupojnost
Na završnim slojevima fasada koji su jače vodoupojni vlaga se zadržava duže pa je i veći rizik od
pojava mikroorganizama.

Karakteristike površine (glatkoća, struktura)
Grube strukture znatno duže zadržavaju vlagu i sklonije su prljanju nego glatke. Posebno nepovoljne su žljebaste strukture s horizontalnim žljebovima.

pH-vrijednost
Završni slojevi nižeg alkaliteta (s organskim vezivom) pogodniji su za rast mikroorganizama od onih s visokim alkalitetom (mineralne i silikatne završno-dekorativne žbuke i premazi).

Dodaci (biocidi)
Završno-dekorativni slojevi s organskim vezivom bez dodataka biocida pogoduju rastu algi i gljivica.

Niska akumulacija topline
Tanki armaturni sloj s manjim toplinskim kapacitetom tijekom dana ostaje duže u zoni rosišta.

Nijansa završnog sloja
Svijetli tonovi s visokim stupnjem refleksije svjetla čine pogodniju podlogu za njihov razvoj. Razlog tomu je što se tamni tonovi brže suše, čime i kraće zadržavaju vlagu.

Sva gore navedena svojstva mogu biti bitna, ali ne i presudna za pojavu mikroorganizama budući da je njihovo stvaranje posljedica utjecaja više čimbenika.

Od konstrukcijskih detalja, veće krovne strehe smanjit će opterećenje fasade oborinama, dok će veliki prepusti (npr. klupčica udaljena minimalno 3 cm od pročelja i u padu minimalno 5%) smanjiti opterećenje i zadržavanje vode na tim dijelovima. Podnožje sa šljunčanim pojasom značajno će smanjiti prskanje oborina na ovom najizloženijem dijelu fasade, a sustav odvodnje oborina udaljit će ih što dalje od objekta..

Odabir završnog sloja

Završni slojevi na ETICS fasadnim sustavima u pravilu su tankoslojne završno-dekorativne žbuke
različitih veziva, granulacija i struktura.

Mineralne žbuke (silikatne i plemenite mineralne)
Iako sadrže i određenu količinu organskog veziva, zbog visoke početne alkaličnosti imaju smanjen
rizik od nastajanja obrasta na fasadi. Tijekom vremena alkalitet opada i mogućnost obrasta je veća. Ove žbuke nisu visoko vodoodbojne, ali su visoko paropropusne pa primljenu količinu vode brzo i otpuste.

Akrilatne žbuke
Zbog visokog postotka organskog veziva predstavljaju hranu za mikroorganizme i unatoč visokoj
vodoodbojnosti, one su najveći rizik za obrast.

Silikonske žbuke
One su visoko vodoodbojne i imaju visoku otpornost na primanje prljavština iz atmosfere pa time i dugotrajnu otpornost protiv zaraze algama i gljivicama.

Nano žbuke
One su visoko otporne i visoko vodoodbojne žbuke s efektom „samočišćenja” te ne zadržavaju
prljavštinu na svojoj površini.

Kod svih gore navedenih žbuka odabirom zrnaste strukture može se smanjiti rizik zaraze. Kako bi se umanjio rizik od zaraze algama i gljivicama, u žbuke se dodaju biocidna sredstva. Osnovne karakteristike biocida su širok spektar djelovanja, optimalna topivost u vodi (kako ne bi došlo do ispiranja s površine fasade) te ekološka prihvatljivost. Biocidno sredstvo se s vremenom ispire s površine fasade pa njegova učinkovitost ima ograničen vijek.

Istraživanja su pokazala da najniži rizik daje sustav u kojem se završno-dekorativna žbuka bilo koje vrste dodatno premazuje premazom s dodatkom biocida. S druge strane, najviši rizik
predstavljaju organske žbuke bez biocida.

Redovitim mjerama održavanja objekta moguće je na najmanju moguću mjeru svesti zadržavanje vlage i prljanje fasade i time smanjiti rizik od pojave algi i gljivica. Te su mjere sljedeće: odvodnja površinskih voda s objekta, redovito čišćenje krovnih žljebova, redovito kontroliranje drenaže, čišćenje snijega i redovito čišćenje fasade (npr. primjenom uređaja za čišćenje vodenom parom pod tlakom).

Učinkovitost konzerviranja završnih slojeva i hidrofobno djelovanje s vremenom opada, zbog
čega je potrebno zaštititi fasadu, tj. periodično izvršiti prebojavanje premazima s dodanim biocidnim sredstvom.

Nikada se ne tretiraju samo površine gdje je zaraza vidljiva, već se tretira čitava ploha. Zaražene površine potrebno je u potpunosti sanirati, pri čemu se mora ukloniti ne samo površinski vidljiva zaraza, već je potrebno i dubinsko tretiranje micelija, nevidljivih dijelova algi i plijesni koji prodiru duboko u podlogu i od životne su važnosti za njihov opstanak. U tu se svrhu koriste biocidna sredstva koja prodiru duboko u podlogu i uništavaju ih.

Unatoč velikoj djelotvornosti biocidnih sredstava, ne može se jamčiti da se zaraza nakon nekog vremena neće ponoviti. Ipak, ispravan postupak sanacije i pridržavanje svih koraka u postupku sanacije jamče dugotrajniju zaštitu.

Sanacija samo biocidnim sredstvom nije dovoljna jer nakon tretiranja ostaju obojenja algama i/ili gljivicama zaraženih površina, stoga se prebojava biocidnim premazom u dva sloja.

Izvor: HUPFAS

Related Topics:briga o domu fasade gljivice

Up Next

Toplinska izolacija krova ili stropa prema negrijanom tavanu

Ne propustite

Pasivne kuće čuvaju okoliš i štede energiju

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Gradnja doma

Kuće od slame – istina koja će vas iznenaditi

U priči o tri praščića, kuću od slame prvu je otpuhao vuk. No u stvarnosti, kuće od slame daleko su čvršće, otpornije i održivije nego što mnogi misle. Upravo takvu gradnju danas sve više prepoznajemo kao pametan izbor za one koji žele zdrav, prirodan i energetski učinkovit dom.

Slama – materijal budućnosti u gradnji

Tradicija koja se razvija

Gradnja prirodnim materijalima prisutna je stoljećima, osobito u ruralnim krajevima. Razvojem tehnologije, osobito nakon izuma balirki koje su omogućile prešanje slame u kompaktne bale, kuće od slame doživljavaju pravi procvat. Bale slame danas se slažu poput cigli, stvarajući čvrste i stabilne zidove.

“Veliki skok dogodio se kada su se bale počele praviti u pravilnim oblicima. Tako su postale čvrst materijal koji je lako složiti i koji pruža odličnu izolaciju,” objašnjava graditelj prirodnim materijalima Kristijan Perlić.

Prednosti prirodne gradnje

Sve veći interes za kuće od slame dio je šireg trenda prirodne gradnje, koji nudi niz prednosti u odnosu na tradicionalne metode.

Održivi dom: Kako i zašto odabrati ekološki prihvatljiviji način života

Gradnjom prirodnim materijalima smanjuje se upotreba kemikalija i umjetnih izolacija, čime se stvara zdravije životno okruženje. Zidovi od slame i gline prirodno reguliraju vlagu, pružaju vrhunsku toplinsku i zvučnu izolaciju, te osiguravaju optimalnu temperaturu u domu kroz sva godišnja doba.
Uz to, prirodna gradnja smanjuje emisije CO₂, koristi lokalno dostupne resurse i često uključuje reciklirane materijale, čime postaje važan doprinos održivom razvoju.

Tehnologija prirodne gradnje

Danas se za gradnju kuća od slame koriste i moderna pomagala. Primjerice, glinena žbuka može se nanositi automatski, iako mnogi i dalje preferiraju ručne tehnike zbog pristupačnosti i autentičnosti. Alati poput miješalica za ljepilo pokazali su se savršenim za miješanje gline i prilagođavanje novim potrebama prirodne gradnje.

Uz korištenje prirodnih materijala, kuće od slame pružaju brojne prednosti za zdravlje. Za razliku od standardnih građevina koje često sadrže kemikalije i ljepila, prirodni materijali poput gline i slame stvaraju zdravu unutarnju klimu. Glinena žbuka regulira vlagu, upija višak kada ga ima i otpušta kada je zrak suh, čime stvara optimalnu mikroklimu u domu.

Mitovi o slamnatim kućama

Najčešća pitanja o kućama od slame tiču se požara i štetnika. Strah da će slama lako izgorjeti ili da će miševi uništiti zidove potpuno je neutemeljen. Zidovi od tvrdobalirane slame, prekriveni glinenom žbukom, imaju vrlo malo zraka, što onemogućuje lako izgaranje. U slučaju požara, žbuka se pretvara u ciglu, a konstrukcija ostaje stabilna.

Primjeri iz prakse pokazuju da čak i kada dođe do požara, zidovi od slame često ostaju netaknuti, dok gori eventualna drvena konstrukcija.

Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu

Održiva budućnost

U svijetu, a sve više i kod nas, kuće od slame postaju sve češći odabir. U Hrvatskoj ih je već oko dvjestotinjak, a broj stalno raste. Uz klasične kuće, danas postoje i prefabricirani paneli od slame za brzu montažu, što dodatno olakšava cijeli proces.

Štoviše, kuće od slame pružaju izvrsnu toplinsku i zvučnu izolaciju, veliku termalnu masu koja regulira temperaturu, te dugovječnost koja često nadmašuje tradicionalne građevine. Drvene konstrukcije, ako su pravilno zaštićene, s vremenom postaju sve tvrđe i otpornije, što potvrđuju i brojni primjeri starijih kuća.

Kuće koje prkose predrasudama

Kad bi tri praščića danas birala svoj dom, možda bi svi jednoglasno odabrali kuću od slame. Zahvaljujući modernim saznanjima o gradnji i prirodnim materijalima, kuće od slame više nisu simbol slabosti, već pametne, održive i zdrave budućnosti.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Ytong kuća budućnosti: Energetski učinkovita i otporna na potrese

Primjer kuće u kojoj se koristi Ytong porobeton, dovršene u svega devet dana, pokazuje sve prednosti ovog inovativnog sustava koji odgovara na potrebe suvremenog stanovanja.

1. Brzina gradnje uz potpunu funkcionalnost

Kuća investitorice Lidije Mažar površine je 50 četvornih metara i uključuje dnevni boravak s kuhinjom, spavaću sobu, kupaonicu i galeriju pod otvorenim krovom. Cijela nosiva i pregradna konstrukcija izvedena je Ytong elementima, što je omogućilo iznimno brzu realizaciju.

„Sve je počelo savjetom mog arhitekta Nenada Špoljarića, koji mi je predložio gradnju Ytongom. Nisam poznavala taj sustav, ali nakon istraživanja odlučila sam se za njega zbog brzine gradnje, odlične toplinske i zvučne izolacije te dugoročnih ušteda u režijama“, istaknula je investitorica.

2. Što je Ytong porobeton i kako funkcionira sustav gradnje?

Prema riječima Aleksandra Škurića, dipl. ing. aedif. i voditelja projekata u tvrtki Xella, Ytongov porobeton je porasti beton, građevinski materijal koji postoji već više od 100 godina, a u Hrvatskoj se koristi od 1996. godine.

U sustav gradnje ulaze:

blokovi za vanjske, unutarnje i pregradne zidove,
sustavi za izvedbu vertikalnih i horizontalnih serklaža,
montažni nadvoji te
bijeli strop kao međukatna ili krovna konstrukcija.

Ytong elementi lijepe se tankoslojnim ljepilom, a prvi red uvijek se postavlja na produžni mort radi nivelacije. Zahvaljujući preciznim dimenzijama blokova, postiže se brza i čista montaža, bez potrebe za velikim količinama dodatnog materijala.

3. Prednosti koje nudi Ytong kuća

Stručnjaci iz Xelle navode niz tehničkih i funkcionalnih prednosti zbog kojih je Ytong kuća sve češći izbor:

Toplinska izolacija – zahvaljujući velikom udjelu zarobljenog zraka u materijalu, nije potrebna dodatna izolacija.
Zvučna izolacija – odlična zaštita od vanjske buke.
Protu potresnost – zbog male mase, Ytong kuće podnose potrese uz minimalna oštećenja.
Brza gradnja – sustav omogućuje znatno kraće vrijeme izgradnje.
Ekološki materijal – 100% reciklabilan, bez štetnih emisija.
Otpornost na požar – A1 klasifikacija, ne gori i ne stvara dim.
Jednostavna obrada – lagan za rezanje, bušenje i prilagodbu.

4. Energetska učinkovitost bez dodatne izolacije

Ytong blokovi dolaze u dvije debljine, ovisno o klimatskoj zoni:

30 cm – za primorske krajeve (SMART 30, U = 0,31 W/m²K)
40 cm – za kontinentalne krajeve (SMART 40, U = 0,24 W/m²K)

„Sustav 40 zamjenjuje klasičnu zidanu konstrukciju s 15 cm dodatne izolacije, dok sustav 30 pruža optimalnu zaštitu u blažim klimatskim uvjetima“, pojašnjava Škurić. Time se štedi na materijalu, radnim satima i dugoročno na režijama, bez kompromisa u energetskim standardima.

5. Otpornost na potres – ključna sigurnosna značajka

Zahvaljujući maloj masi konstrukcije i integriranim vertikalnim i horizontalnim serklažima, Ytong kuće spadaju u kategoriju zidanih konstrukcija s povećanom otpornošću na potres. Kako naglašava Škurić: „Potres je sila, a sila je masa puta akceleracija. Manja masa znači i manji učinak potresa na objekt.“

Ytong kuća nije samo simbol brze gradnje, već i primjer energetski učinkovite, protupotresne i ekološke arhitekture koja odgovara na sve zahtjeve suvremenog stanovanja. Zahvaljujući sustavnom pristupu gradnji i kvaliteti materijala, Ytong predstavlja rješenje za sve one koji žele funkcionalan, trajan i tehnološki napredan dom u najkraćem mogućem roku.