Gradnja doma
STUDENTSKI PAVILJON U OSIJEKU Spoj dizajna, inovativnih rješenja i zelenih odluka
Novi paviljon građen je po najmodernijim načelima i može parirati hotelu s pet zvjezdica
Osječki studenti s pravom se mogu nazivati srećkovićima. Ovog ljeta otvoren je novi studentski paviljon s 800 kreveta, po kapacitetu najveći u Hrvatskoj, koji može stati uz bok hotelu s pet zvjezdica.
Današnji studentski domovi imaju sasvim drugačije standarde nego oni prije 10ak godina. Tako je novi paviljon u Osijeku, osim zajedničke kuhinje, vježbaonice, praonice, medijateke, ima i garažu za bicikle. Projektanti iz NFO-a razmišljali su zeleno, paviljon je energetskog razreda A+, njegova fasada proizvodi struju, a wc-i se ne ispiru pitkom vodom, nego sakupljenom kišnicom.
Nema sumnje da će studentski dom u Osijeku biti frekventno mjesto, pa je zato odabir kvalitetnih materijala za njegovu izradu bio od vrlo bitnog značaja.
‘Koristili smo otporne, gumene materijale koji su na prirodnoj bazi, tako da dugi niz godina tijekom korištenja taj dom može izgledati onako kako smo zamislili. Gledali smo da koristimo žive boje unutra u sobama. Sobe su ili narančaste ili zelene, što se tiče podne obloge, dok su u javnim prostorima stavljeni terrazzo podovi neutralnih bijelih i sivih tonova’, objašnjava Kata Marunica, koautorica projekta iz NFO-a.
Ključna stvar – izdrživi materijali
Novi osječki studentski paviljon bit će kroz godine jako frekventno mjesto, pa u njemu treba koristiti izdržive materijale. Pod ovim krovom ima mjesta za 796 studenata odjednom, a kroz godine će ih ovuda proći na tisuće. Zato je odabir kvalitetnih materijala jedna od ključnih odluka.
‘Podovi koje smo ovdje stavili su specijalna vrsta podova, koja se sastoji od cementnog veziva u koji se ugrađuju agregati i onda se po fazama brusi da bi se dobio efekt talijanskog, venecijanskog Terazza, to je naš sustav koji se zove Ultratop Terazzo’, pojasnio nam je Nenad Karalija, voditelj odjela tehnike, MAPEI Croatia.
Ultratop Terazzo su podovi na cementnoj osnovi i imaju visok razred otpornosti na požar, odnosno od negorivih su materijala. Upravo se zato mogu primjenjivati u javnim objektima poput škola, vrtića, učeničkih i studentskih domova.
Osnaživanje lokalnog gospodarstva
Na ovako velikim projektima kao što je studentski dom u Osijeku važno je angažirati i lokalne proizvođače jer se time smanjuje otisak CO2, a ujedno i osnažuje lokalno gospodarstvo. Tako su sva vrata u novom osječkom studentskom paviljonu proizvedena su u Hrvatskoj.
‘To su uglavnom bila vrata koja su vrlo jednostavnih linija, moderna, kao i cijeli dizajn cijelog objekta. Radilo se o lakiranom medijapanu sa zvučnom izolacijom s krilima koja su poravnata s maskama iznad krila, tako da to jako moderno izgleda, zgleda kao krilo do stropa’, kaže Ana Jelić, Lignor d.o.o. Osim vrata, hrvatski je proizvođač dijelom opremao i kupaonice ovog studentskog doma.
Posebno se brinulo o uređenju okoliša
Projekti ovog kalibra podrazumijevaju i uređenje okoliša. Biciklističke staze, klupe za odmor i druženje. Sve je to dio novootvorenog studentskog paviljona u Osijeku. Jer projektiranje zgrade ne zaustavlja se na njoj samoj.
Biciklističke staze, klupe za odmor i druženje. Sve je to dio novootvorenog studentskog paviljona u Osijeku. Jer projektiranje zgrade ne zaustavlja se na njoj samoj.
Tulumi – nit vodilja
‘Bilo je interesantno promišljati scenarije ili potencijalne tulume koji će se događati u tom domu, tako da, osim samih soba gdje se tulumi najčešće odvijaju, imamo i veliki trg koji je ispred doma koji ima prostora za sjedenje i za okupljanje studenata, neću reći klinaca, nego okupljanje studenata, tako da se nadam da će taj cijeli trg i zajedno u kombinaciji sa zgradom zaživjeti kao dobar javni prostor’, kaže Kata Marunica.
Kako riješiti navike grijanja i hlađenja kod 800 korisnika?
796 kreveta. To u prijevodu znači gotovo osamsto korisnika koji svatko ima svoje navike vezane uz grijanje i hlađenje, odnosno korištenje takvih sustava. U Daikinu su izuzetno ponosni što su sudjelovali u projektu izgradnje novog studentskog paviljona u Osijeku.
Visoko postavljen zahtjev
‘Za nas je zahtjev bio stavljen dosta visoko, jer se radi o projektu koji je primarno stambeni, s razno raznim dodatnim prostorima, s tehničke strane, taj projekt je zahtijevao i pripremu tople vode i arhitekti kad su razmišljali o cijeloj toj priči, razmišljali su na način kako da pripremiti toplu vodu za jedan studentski dom i napraviti na najučinkovitiji mogući način’, ispričao je Dalibor Borovička, direktor Daikin Hrvatske.
Ljeti se topla voda u paviljonu primarno priprema koristeći Daikin VRV sustav s povratom topline. Solarni paneli su sekundarni sustav. Zimi za toplu vodu u objektu brine gradska toplana.
Mjesto za pamćenje
Nema apsolutni nikakve sumnje da će studenti u Osijeku imati dom kakav su samo sanjati mogli, te mjesto u kojem će stvarati uspomene, a ujedno i raditi na dobrobit cijeloj zajednici.
Gradnja doma
5 situacija u kojima vam geodet može uštedjeti tisuće eura
U cijeloj priči oko kupnje nekretnine ili gradnje kuće, geodet je onaj kojeg nitko ne poziva na vrijeme, a svi požele da jesu
Geodeta se gotovo uvijek gleda kao trošak. Još jedan stručnjak, još jedan elaborat, još jedna stavka u ionako napuhanom budžetu za gradnju ili kupnju nekretnine. No u praksi je često obrnuto: pravi trenutak za geodeta nije trošak, nego ulaganje. A krivi trenutak, ili njegovo potpuno izostavljanje, može vas koštati višestruko više.
Problem je što geodet nije struka koja se sama reklamira. Arhitekt vam pokaže vizualizaciju, građevinar donese ponudu po kvadratu, banka objasni uvjete kredita — a geodet jednostavno čeka da ga netko pozove. Većina ljudi ga pozove prekasno, u trenutku kada je problem već nastao i kada su opcije puno skuplje nego što su bile na početku.
Dobra vijest je da se to može izbjeći. Dovoljno je znati u kojim fazama procesa geodet postaje ključan — i zašto ga isplati angažirati prije nego što situacija to počne sama zahtijevati.
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
U kojoj fazi kupnje nekretnine je geodet potreban?
Kratki odgovor: ranije nego što mislite.
Kod kupnje zemljišta, geodet bi idealno trebao izaći na teren još prije nego što potpišete predugovor. U toj fazi njegova uloga je preventivna — provjerava podudaraju li se katastarski podaci sa stvarnim stanjem na terenu, jesu li međe jasne i neosporne, i nema li nikakvih odstupanja koja bi mogla otežati gradnju ili buduću prodaju. Više o tome što sve trebate provjeriti prije kupnje pišemo u tekstu Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta.
Kod gradnje kuće geodet ulazi u igru dva puta: prvi put prije početka radova, kada iskolčuje građevinu na terenu, i drugi put kada je gradnja završena, kada snima izvedeno stanje za upis u katastar. Bez prvog koraka ne možete legalno početi graditi, bez drugog ne možete dobiti uporabnu dozvolu.
Kod legalizacije postojećeg objekta geodetski snimak jedan je od temeljnih dokumenata u cijelom postupku — bez njega zahtjev ne može ni krenuti u proceduru.
Kod prodaje nekretnine geodet nije formalno obavezan, ali neuređeni katastarski podaci redovito blokiraju transakciju u zadnji čas — najčešće kada kupac već ima odobren kredit i sve strane čekaju samo na potpis.
5 situacija u kojima geodet može napraviti stvarnu razliku
1. Otkrijete da kupujete manje nego što mislite
Oglas kaže 800 kvadrata. Katastar kaže 800 kvadrata. Ali stvarna izmjera na terenu pokaže 720 — jer je susjed godinama pomicao ogradu ili je stara međa jednostavno pogrešno ucrtana. Razlika od 80 kvadrata na građevinskom zemljištu u okolici većeg grada može lako značiti desetke tisuća eura. Geodet to otkriva prije potpisivanja ugovora. Bez njega, plaćate za nešto što ne dobivate i to s kamatama ako ste uzeli kredit.
2. Spriječite gradnju na krivom mjestu
Iskolčenje građevine zvuči kao formalnost. U stvarnosti je to trenutak u kojem apstraktni nacrt postaje fizička stvarnost na terenu — i jedina prigoda da se uhvate eventualne pogreške prije nego što je ikad previše kasno. Kuća koja završi preblizu susjedovoj međi, preblizu cesti ili izvan građevinske zone mora se ili rušiti ili skupo prilagođavati. Ispraviti takvu grešku nakon što su temelji izliveni košta višestruko više od geodetskog elaborata koji je trebalo napraviti na početku.
3. Izbjegnete dugogodišnji spor sa susjedom
Granični sporovi između susjeda jedni su od najskupljih i najdugovječnijih vrsta imovinskih sporova. Odvjetnici, sudski vještaci, godine čekanja na pravomoćnu presudu — i sve to samo zato što granica između dviju parcela nikad nije formalno utvrđena. Geodetski elaborat o uređenju međe, potpisan od svih strana, taj problem rješava jednom zauvijek. Cijena takvog elaborata višestruko je manja od prvog odvjetničkog honorara.
4. Uspješno prodate nekretninu bez zadnjih prepreka
Pronašli ste kupca, dogovorena je cijena, a onda se ispostavi da kuća nije uredno upisana u katastar, da se podaci ne podudaraju sa zemljišnom knjigom ili da objekt formalno ne postoji kao stambeni. Banka kupcu neće odobriti kredit. Posao propada. Kupac odustaje. Sve što je trebalo napraviti — geodetski snimak i upis — koštalo bi djelić izgubljene vrijednosti ili propale transakcije. Kad se radi o nekretninama, papirnati red nije birokracija, nego novac.
5. Ubrzate cijeli proces gradnje i dozvola
Svaki korak u gradnji – od lokacijske informacije do uporabne dozvole – pretpostavlja urednu geodetsku podlogu. Kad su ti dokumenti na svom mjestu od samog početka, postupci teku brže, nadležni uredi nemaju razloga za vraćanje zahtjeva, a vi ne gubite tjedne ili mjesece na ispravke i dopune. A u gradnji, svaki izgubljeni tjedan ima svoju cijenu: produženi najam, kamate na kredit, pomicanje useljenja. Geodet koji je uređen od prvog dana nije usporavač procesa — on je jedan od rijetkih koji ga stvarno ubrzava.
Na kraju, pitanje nije hoćete li trebati geodeta – nego kada
Većina ljudi koji su prošli kroz gradnju ili kupnju nekretnine s osmijehom kažu isto: da su znali ranije, pozvali bi ga odmah. Ne zato što je neophodan u svakom trenutku, nego zato što u pravim trenucima radi razliku koju je teško nadoknaditi naknadno.
Ako ste tek na početku procesa — bilo da razmišljate o kupnji zemljišta, gradnji kuće ili sređivanju papira za postojeći objekt — pravi trenutak za razgovor s geodetom je upravo sada, dok su opcije još otvorene i dok greške još nisu napravljene.
Gradnja doma
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
Saznajte što točno radi geodet, kada ga morate angažirati i kako vam njegove usluge mogu uštedjeti vrijeme, novac i brojne probleme
Kada ljudi planiraju gradnju ili kupnju nekretnine, u glavi im se vrte arhitekti, građevinci, odvjetnici i banke. Geodet najčešće uopće ne dolazi na radar sve dok se negdje ne zakomplicira. A kad se zakomplicira, obično već kasni.
Zato je vrijedno jednom zauvijek razjasniti tko je geodet, čime se bavi i zašto bez njega mnogi projekti jednostavno ne mogu krenuti s mjesta.
5 situacija u kojima vam geodet može uštedjeti tisuće eura
Razlog je donekle razumljiv. Geodet je struka koja radi tiho, u pozadini, bez dramatičnih nacrta i uzbudljivih vizualizacija. Nitko ne gleda YouTube videe o geodetskim elaboratima. Nitko ne pita prijatelje jesu li zadovoljni svojim geodetom. A onda jednog dana stigne poziv susjeda koji tvrdi da mu je ograda na njegovoj parceli, ili se ispostavi da kuća stoji nekoliko metara dalje nego što bi trebala, ili banka odbija kredit jer papiri nisu čisti i odjednom svi žele znati tko je geodet i zašto ih nitko nije na vrijeme upozorio.
Geodet nije samo “onaj koji mjeri zemljište”
Ovlašteni geodet bavi se svime što ima veze s preciznim položajem u prostoru: izmjerom zemljišta, određivanjem granica parcela i izradom geodetskih elaborata koji su zakonski preduvjet za cijeli niz postupaka. On je taj koji iskolčuje građevinu na terenu prije nego što bageri uđu u akciju, koji snima izvedeno stanje objekta za upis u katastar i koji izrađuje parcelacijski elaborat kada se neka čestica dijeli ili spaja.
Ukratko: geodet radi s prostorom kakav stvarno jest, a ne kakav bi netko volio da je.
Kada vam konkretno treba geodet?
Prije kupnje zemljišta. Granice parcele u katastru i stvarno stanje na terenu ponekad se ne podudaraju. Stare međe, neoznačeni stupići, parcele koje su godinama “otišle” na susjedovo — sve se to otkriva tek kad geodet izađe na teren. Provjera prije kupnje može uštediti velik novac i godine nerviranja. Više o tome što sve trebate provjeriti prije potpisivanja ugovora pišemo u tekstu Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta.
Prije gradnje kuće. Nakon što dobijete građevinsku dozvolu, a prije nego što krene gradnja, geodet mora iskolčiti građevinu. Bez toga nije moguće legalno započeti radove.
Kod legalizacije objekta. Geodetski snimak jedan je od ključnih dokumenata u postupku legalizacije bespravno izgrađenih objekata. Geodet dolazi na teren, snima stvarno stanje i izrađuje elaborat koji se predaje uz zahtjev.
Kod parcelacije i spajanja čestica. Želite prodati samo dio svog zemljišta? Ili spojiti dvije susjedne parcele u jednu? U oba slučaja potreban je parcelacijski elaborat koji izrađuje geodet, a tek potom promjene ulaze u katastar i zemljišne knjige.
Kod upisa kuće u katastar. Kad je gradnja gotova, kuća ne postoji “na papiru” dok je netko ne evidentira. Geodet snima objekt i izrađuje elaborat za upis — bez toga nema uporabne dozvole, nema prijave prebivališta, nema hipoteke.
Geodet, arhitekt, građevinar – tko je tko?
Ovo je pitanje koje zbunjuje gotovo svakoga. Razlika je u biti jednostavna: arhitekt projektira – crta tlocrte, osmišljava izgled i raspored prostora, ishodi dozvole. Građevinar gradi – realizira projekt na terenu. Geodet mjeri i evidentira – radi s granicama, koordinatama i katastarskim podacima.
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
Postoji jedna zamka: etažiranje, primjerice, mnogi pogrešno pripisuju geodetu. Etažni elaborat najčešće izrađuju arhitekti ili građevinari jer on sadrži tlocrte unutrašnjosti zgrade, dok geodeti rade usklađenje katastra i zemljišne knjige — dakle, povezivanje zgrade s česticom. Te dvije uloge se često miješaju, a rezultat je gubljenje vremena i novca na pogrešnog stručnjaka.
Što se dogodi ako preskočite geodeta?
Posljedice rijetko dolaze odmah. Češće se nakupljaju tiho, a onda eksplodiraju u najgorem trenutku.
Gradnja na krivom položaju jedan je od bolnijih scenarija: kuća je podignuta, a tek se potom ispostavlja da je temelj preblizu međi ili čak djelomično na susjedovoj parceli. Sporovi sa susjedima zbog neoznačenih ili spornih granica redovita su pojava kada nitko nije pozvao geodeta da ih formalno utvrdi.
Problemi s dozvolama i upisom znaju blokirati cijeli projekt: bez urednog geodetskog elaborata nema upisa u katastar, bez upisa u katastar nema uporabne dozvole, bez uporabne dozvole nema prijave priključaka. Ako vlasnik planira prodaju, bez čistih papira banke često neće odobriti stambeni kredit potencijalnom kupcu — što efektivno znači da je nekretnina neprodiva po tržišnoj cijeni.
Kupnja doma bez stresa? ZABA centar stambenih kredita nudi sve na jednom mjestu
Koliko košta angažman geodeta?
Nema jedinstvene tarife jer cijena ovisi o vrsti elaborata, veličini i konfiguraciji parcele, lokaciji te o tome je li međa sporna ili jednostavna. Prosječna cijena geodetskog snimka za legalizaciju kreće se oko 590 eura, a parcelacija u prosjeku iznosi oko 840 eura, uz napomenu da rasponi mogu biti i širi ovisno o specifičnostima situacije. Konfiguracija terena igra ulogu: nije isto mjeriti ravnu livadu u Slavoniji i nepristupačnu šumu na Velebitu. Ako susjedi odbijaju potpisati među, postupak se komplicira i skuplja.
Dobra vijest: u usporedbi s troškovima koji nastaju kada se propusti pravi trenutak, sudski sporovi, rušenja, prepravke projekta, geodetski elaborat gotovo uvijek ispadne jeftinom ulaganjem.
