Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Razgovarali smo s glavnim projektantom Pelješkog mosta

Jedna od pozitivnih stvari koja se prošle godine dogodila u građevinskom sektoru svakako je dovršetak Pelješkog mosta i spajanje hrvatskog sjevera i juga. Zato smo razgovarali s glavnim projektantom tog mosta i otkrili zašto kaže da mu je najdraži među stotinama drugih izgrađenih.

Projektirao je više od dvjesto mostova i vijadukata u Europi i izvan nje. Njegov je posao spajanje ljudi i regija. Kod nas je najpoznatiji kao glavni projektant Pelješkog mosta. On je Marjan Pipenbaher, slovenski inženjer koji svojim životnim djelom smatra upravo Pelješki most.

marjan-pipenbaher-dom-na-kvadrat
Marjan Pipenbaher, glavni projektant Pelješkog mosta

„Meni je Hrvatska jako draga, imam isto kuću na Lošinju, drugo je ovaj krajolik, znate. Toplina Jadrana, kad se spustiš, kad pogledate ovaj krajolik u području Stona, ovo mirno, ova brda, ovo sunce koje zalazi, onda ideja dođe, znate, ideja dođe sama, onda ovu ideju treba prenesti na papir, a to treba na kraju i realizirati“, kazao je u razgovoru za Dom na kvadrat glavni projektant Pelješkog mosta.

Zahtjevnost Pelješkog mosta

Pelješki je most, kaže Pipenbaher , jako zahtjevan, ne samo u arhitekturnom, nego i u konstrukcijskom smislu. Svrstava ga među pet najvećih mostova izgrađenih u 21.stoljeću.

pelješki-most-gradnja

„Meni je jako drago, ja sam puno razmišljao, kako bih rekao, o konceptu ovog mosta jer ovaj most, kako sad vidite, on stvarno, on nije prepotentan u tom prostoru, on nekako je linearan, ono što je funkcija cesta je linearna stvar, i most je linearan“, objasnio je slovenski inženjer.

Kinezi su vrhunski odradili posao

Dobra priprema je jako važna, a brzini gradnje sigurno je pridonijelo i to da nije bilo promjena glavnog projekta u konstrukciji, dimenzijama, rasponima. Ne treba zaboraviti ni agilne izvođače.

pelješki-most-gradnja-kinezi

„Kinezi su došli jako dobro pripremljeni. Samo, npr. ako pogledate ove plovne kranove, sve to je nosivost 1000 tona, mi smo to računali da će to biti možda izvođač iz Europe koji će doći sa plovnim kranovima od 500 tona. Znači, isto smo razmišljali da ćemo možda pilote morati raditi u dva segmenta, Kinezi su predložili da rade u jednom komadu“, istaknuo je projektant.

Projekt je predviđao montažu konstrukcije dva po dva pilona zajedno, ali Kinezi su imali bržu metodu. „Ne, oni su imali šet parova, znači dvanaest para o derrick kranu, znači, oni su radili zajedno i tu se stvar ja bih rekao jako ubrzala“, naglasio je Pipenbaher.

Izazova je bilo puno

Najupečatljiviji izazov kojeg pamti glavni projektant Pelješkog mosta je 130-metarski pilon koji se spušta na svoje mjesto.

pelješki-most-pilon.

„350 tona i onda spusti pilot i pilot ide samo pada i prodire 80 metara i se ne zaustavlja. Gledaš, čekaš, čovječe, stoj, stoj. Ali, znate, tu su jako meka tla, piloti su ovako bili izdizajnirani kao nož da režu i to se stvarno se dogodilo. Drugo je vjetar u fazi gradnje. Mostovi su najosjetljiviji u fazi gradnje što se tiče kolapsa ili rušenja ili nestabilnosti. Moramo isto, samo da vas podsjetim, za vrijeme građenja bilo je u radijusu od 100 km 42 potresa. Tako da građenje ovakvih mostova nije šala, treba biti jako jako pažljiv“, istaknuo je.

Pelješki most primjer za buduće generacije

Možda se zbog brzine gradnje činilo da je most napravljen kao od šale, ali ipak nije bilo tako. Na primjeru njegove gradnje zasigurno će učiti i buduće generacije.

pelješki-most

„Znate, meni mostovi stvarno imaju funkciju, Stvarno imaju funkciju. Andrić je jako lijepo napisao, uvijek su tamo gdje su najviše potrebni, od njih nema ničeg zla, svetiji su nego hramovi i stvarno je tako. Ja mislim, meni je jako veliko zadovoljstvo i bi rekao hvala nekako Hrvatskoj da mi je bila dana ta možnost postaviti jedan, nadam se, prelepi most u taj prelijepi prostor“, istaknuo je Marjan Pipenbaher.

A u tom graditeljskom pothvatu sudjelovala je i tvrtka ACO. Odvodnja 2.4 km mosta Pelješac riješena je ACO slivnicima – ugrađena su 352 ACO HSD 2 mostna slivnika.

slivnik-aco-pelješki-most.j

Taj model slivnika posebno je konstruiran za spajanje na masivne čelične mostne konstrukcije, te je njegova glavna karakteristika izuzetno robusno tijelo. ACO slivnici uklopili su se u kompletnu mostnu konstrukciju te u ACO-u vjeruju da će uz primjerenu anti korozijsku zaštitu ostati sastavni dio mosta za cijelo vrijeme njegova korištenja.

aco-logo

www.aco.hr

Dani Orisa

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitekti i arhitektonski projekti

Architecture MasterPrize 2024:Najbolji svjetski projekti i uspjeh hrvatskog Studija Brigada

Interior, University, Open space, architecture award

Studio Brigada je 2023. godine osvojio čak dvije nagrade prestižnog priznanja Architecture MasterPrize: nagradu Best of the Best u kategoriji Workplaces Interior, te Special Mention u kategoriji Conceptual Interior, obje za uređenje vlastitog hibridnog ureda i showrooma u Kaptol Centru. Ovim uspjehom Brigada se svrstala među ugledne dobitnike jednog od najcjenjenijih međunarodnih arhitektonskih priznanja. Veliki uspjeh nastavljen je i 2024. godine, kada je studio ušao u uži izbor za nagradu The Firm of the Year.

I dok stručni žiri odlučuje o ovogodišnjim pobjednicima donosimo pregled projekata nagrađenih prošle godine.

Ured u trgovačkom centru! Izazov kojem nisu mogli odoljeti

Zašto je Brigadin novi ured sakriven iza trgovine u shopping centru?

Nagrada Architecture MasterPrize 2024: pregled i značenje

Nagrada Architecture MasterPrize 2024 još je jednom potvrdila važnost inovativnog pristupa u suvremenoj arhitekturi, unutarnjem uređenju i krajobraznom oblikovanju. Prošlogodišnje izdanje naglasilo je kako se struka sve snažnije usmjerava prema rješenjima koja odgovaraju aktualnim društvenim, ekološkim i estetskim izazovima. Prema riječima organizatora, nagrađeni projekti „ističu se svojom inovativnošću, ambicijom i sposobnošću postavljanja novih mjerila onoga što arhitektura može postići“.

Istaknuti nagrađeni projekti „Architecture MasterPrize“ 2024. 

Hopkins University Bloomberg Center, Washington D.C: – Arhitektonski projekt godine

Najprestižniju nagradu, Architectural Design of the Year, osvojio je Bloomberg Center na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu (SAD), čiji su autori Rockwell Group u suradnji s Ennead Architects i SmithGroup. Johns Hopkins University Bloomberg Center okuplja odjele Sveučilišta iz Baltimorea i Washingtona pod jednim krovom. Nastao prenamjenom i obnovom nekadašnjeg muzeja, projekt je nagrađen zbog iznimne sposobnosti spajanja konteksta, programa i inovacije: zgrada unutar kampusa povezuje prostore za učenje i javnost te je u kratkom roku postala nova gradska znamenitost.

54 Social Housing in Inca (Mallorca, Španjolska) – Projekt s društvenim utjecajem godine
Photo by: Jose Havia

Jedna od ključnih novosti izdanja 2024. jest uvođenje kategorije Social Impact Project of the Year, kojom se naglašava društvena odgovornost arhitekture. Nagrada je pripala projektu 54 Social Housing in Inca, Mallorca arhitekata Fortuny-Alventosa, Morell Arquitectes (F-AM Arquitectes). Projekt se bavi temom pristupačnog stanovanja, s naglaskom na zajednicu i uklapanje u lokalni kontekst, potvrđujući da arhitektura može istodobno biti estetska, funkcionalna i društveno angažirana.

Nobu (Meksiko) – Interijer godine
Photo by: Zaickz

U kategoriji unutarnjeg uređenja nagradu je osvojio projekt renovacije terase restorana Nobu  u Meksiku, autora studija Cuaik CDS. Nobu potvrđuje da AMP ne nagrađuje samo monumentalne građevine, već i prostorne doživljaje. Promišljenim odabirom namještaja, izloženih umjetničkih djela i rasvjete stvorena je nova, osvježena slika prostora jedinstvenog ugođaja.  

Qin Lake Park (Kina) – Krajobrazni projekt godine

Nagradu Landscape Architecture of the Year osvojio je projekt Qin Lake Park: From Culture to Nature studija Grasp Earth Architecture & Landscape Design Co., Ltd. Park pokazuje kako krajobrazna arhitektura može povezati kulturu, prirodu i dizajn – stvarajući prostore identiteta, refleksije i ekološke osviještenosti.

Arhitektura kao društvena i kulturna odgovornost

Nagrade poput AMP-a ne slave samo lijepe zgrade – one oblikuju razumijevanje o tome što arhitektura danas jest i što bi trebala biti.
Prošlogodišnji izbor naglašava društvenu odgovornost, interdisciplinarni pristup i globalnu razmjenu ideja. Pobjednički projekti pokazuju kako visoki dizajn može istodobno služiti zajednici, okolišu i kulturnom identitetu. Za studente, profesionalce i klijente, AMP pruža dragocjen uvid u aktualne trendove. Čak i bez sudjelovanja u natjecanju, principi koji stoje iza pobjedničkih projekata – održivost, kontekstualnost i društvena relevantnost – postaju univerzalni standardi suvremene arhitekture.


Kako će izgledati kultni pariški muzej nakon renovacije?

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović: Arhitektura kao dijalog, inspiracija i izazov

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn

Arhitekt Damjan Geber u svom radu spaja analitiku i intuiciju, psihologiju i dizajn

Kada je Damjan Geber upisao arhitekturu, nije znao da će ga taj put odvesti do jednog od najutjecajnijih i najnagrađivanijih studija za prostorni dizajn u regiji – Brigade.
Danas, više od desetljeća kasnije, Brigada stoji iza nekih od najprepoznatljivijih projekata u Hrvatskoj – od Branimir Mingle Mall-a i Centra Kaptol, do međunarodnih koncepata.
Njihov rad prepoznat je brojnim međunarodnim priznanjima, među kojima su German Design Award, BIG SEE Interior Design Award i Architecture MasterPrize.

Kombinacija strukture i slobode

„Kad sam upisivao arhitekturu, nisam znao čim ću se baviti u životu i zato sam je upisao – jer mi je u tom trenutku zvučala kao nešto što će mi dati najveću širinu“, prisjeća se Damjan Geber.
„Volim racionalnost, strukturu, red, a u isto vrijeme volim i potpunu slobodu koja ima umjetnost.“

Taj spoj razuma i intuicije postao je temelj svega što danas radi.
Prije nego što je postao glavni direktor Brigade, Geber je radio različite poslove – bio je stjuard, turistički vodič i novinar.
„Apsolutno bilo kakav posao koji bi mi se pružio, priliku sam uzimao i radio. Osim što volim raditi, ti su mi poslovi dali iskustvo u onome što danas radim.“

Kako sam kaže, upravo su ga ta iskustva naučila razumjeti ljude – njihove potrebe, navike i ponašanja. Upravo to danas smatra ključem svakog uspješnog dizajna.

Psihologija prostora i moć intuicije

Nakon nekoliko godina rada u tradicionalnim arhitektonskim uredima, shvatio je da mu nedostaje ono što ga najviše zanima – psihologija čovjeka u prostoru.
„Nedostajalo mi je razumijevanje ljudi i integracija njihovih potreba, navika i intuicije u prostor koji oblikujemo za njih.“

Prekretnica se dogodila na studijskom putovanju u Japan s organizacijom Arhitekti bez granica. Tamo je, zajedno s kolegama, analizirao zašto neke arhitekture aktiviraju zajednicu, a druge ne.
„Tamo su mi se otvorile oči“, kaže Geber.
U Japanu se educirao kod velikog trgovca, a tamo je i otkrio što znači strategijski pristup dizajnu trgovine – kako analizirati prostor, kretanje i ponašanje kupaca te na temelju toga oblikovati iskustvo.

Prostor koji uči iz ponašanja

„Ništa u trgovini nije slučajno“, objašnjava Geber. „Ona se bori za naš fokus. Ona se bori za našu pažnju. Ona mora biti intuitivna, jer apsolutno sve što radimo mi kao ljudi prvenstveno je bazirano na našoj intuiciji.“

U Brigadi su zato razvili metodu kojom analiziraju kretanje korisnika u prostoru.
„Kad uđemo u bilo koji tip trgovine, provedemo nekoliko dana i praćenjem kretanja korisnika koji su potpuno anonimni dobijemo uzorke“, objašnjava.
„Možemo, primjerice, vidjeti da je polica A posjećena 80 posto, dok je polica B samo 20. Ali s police B se možda proda 80 artikala, a s police A samo 20. Tada možemo doći i reći da, ako je cilj da se bolje prodaje voće i povrće, možda trebamo promijeniti poziciju, dizajn ili dodati dvije lampe više.“

Njegovu filozofiju najbolje opisuje primjer koji spominje:
„Postoji priča kada su nizozemski pejzažni arhitekti napravili park i stavili puteljke, a onda su vidjeli da ljudi ne idu po njima, nego ih sijeku dijagonalno. Umjesto da se bore protiv njih, napravili su dijagonalne puteljke. Prihvatili su navike ljudi.“

Upravo to – razumijevanje i prihvaćanje ljudske intuicije i ponašanja – postalo je srž Brigadinog pristupa.

Centar Kaptol – prostor koji živi

Jedan od brojnih Brigadinih projekata je renovacija Centra Kaptol u Zagrebu.
Od zastarjelog trgovačkog centra stvorili su suvremeni urbani prostor koji spaja trgovine, urede, gastronomiju i kulturu.
„Naš cilj nije bio samo estetska obnova, već stvaranje mjesta koje živi. Prostor koji poziva, ne samo da prodaje.“

Upravo se u Centru Kaptol danas nalazi i ured Brigade, što čini projekt simbolično zaokruženim.
„Da bismo napravili svoj ured, morali smo proći apsolutno isti proces koji prolazimo s bilo kojim projektom koji dobijemo“, kaže Geber.
„Napravili smo interne analize, radionice, sami sebe analizirali, što je malo izazovno jer trebaš biti sam sebi psiholog i razumjeti što zapravo mi kao tim želimo.“

Za taj je prostor Brigada osvojila Architecture MasterPrize Grand Prix, i to u konkurenciji s projektima svjetskih korporacija.
„Bitno je da prostor odražava identitet ljudi koji u njemu rade“, naglašava Geber.

Showroom koji spaja dizajn i emociju

Sastavni dio Brigadinog ureda u Centru Kaptol je eksperimentalni showroom – prostor u kojem se izmjenjuju umjetničke i dizajnerske instalacije koje potpisuju članovi Brigade i gostujući kreativci.
Showroom funkcionira kao laboratorij za istraživanje prostornog doživljaja – kako prostor može aktivirati tijelo, emociju i memoriju.

Na Zagreb Design Weeku 2025. Brigada je ondje predstavila izložbu “Dizajn Karusel”, analognu, interaktivnu instalaciju koja vodi posjetitelje kroz povijest dizajna.
Na karuselu se nalazi pet kultnih stolica: Thonet No. 14 (1859), Zig Zag (1934), Tulip (1956), Mezzadro (1957) i Panton (1967).
Svaka od njih nosi duh svog vremena, ali sve dijele istu svrhu – biti mjesto odmora, sjedenja i razmišljanja.

10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna

Od trgovina do svemira

Tijekom karijere, Damjan Geber i Brigada oblikovali su niz projekata – od trgovina i ureda, do javnih prostora i izložbi.
Radili su na preuređenju Branimir Mingle Mall-a, razvoju međunarodnog koncepta Muzeja iluzija, uređenju Tele2 i bio&bio trgovina, Addiko banke, Karla butika, odvjetničkih ureda i privatnih prostora.

Njihovi projekti uvijek polaze od istog pitanja – kako prostor može utjecati na ponašanje, emociju i iskustvo korisnika.
I dok je svoj profesionalni put oblikovao kroz arhitekturu, dizajn i istraživanje ljudske percepcije, jedan mu je san još uvijek neostvaren:
„Volio bih raditi u svemiru“, zaključio je Damjan Geber.

Radio je na raznim projektima – od trgovina i ureda, preko urbanih centara i muzeja, do eksperimentalnih instalacija – ali u svemiru još nije bio.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice