Arhitektura i dizajn
Razgovarali smo s glavnim projektantom Pelješkog mosta
Jedna od pozitivnih stvari koja se prošle godine dogodila u građevinskom sektoru svakako je dovršetak Pelješkog mosta i spajanje hrvatskog sjevera i juga. Zato smo razgovarali s glavnim projektantom tog mosta i otkrili zašto kaže da mu je najdraži među stotinama drugih izgrađenih.
Projektirao je više od dvjesto mostova i vijadukata u Europi i izvan nje. Njegov je posao spajanje ljudi i regija. Kod nas je najpoznatiji kao glavni projektant Pelješkog mosta. On je Marjan Pipenbaher, slovenski inženjer koji svojim životnim djelom smatra upravo Pelješki most.
„Meni je Hrvatska jako draga, imam isto kuću na Lošinju, drugo je ovaj krajolik, znate. Toplina Jadrana, kad se spustiš, kad pogledate ovaj krajolik u području Stona, ovo mirno, ova brda, ovo sunce koje zalazi, onda ideja dođe, znate, ideja dođe sama, onda ovu ideju treba prenesti na papir, a to treba na kraju i realizirati“, kazao je u razgovoru za Dom na kvadrat glavni projektant Pelješkog mosta.
Zahtjevnost Pelješkog mosta
Pelješki je most, kaže Pipenbaher , jako zahtjevan, ne samo u arhitekturnom, nego i u konstrukcijskom smislu. Svrstava ga među pet najvećih mostova izgrađenih u 21.stoljeću.
„Meni je jako drago, ja sam puno razmišljao, kako bih rekao, o konceptu ovog mosta jer ovaj most, kako sad vidite, on stvarno, on nije prepotentan u tom prostoru, on nekako je linearan, ono što je funkcija cesta je linearna stvar, i most je linearan“, objasnio je slovenski inženjer.
Kinezi su vrhunski odradili posao
Dobra priprema je jako važna, a brzini gradnje sigurno je pridonijelo i to da nije bilo promjena glavnog projekta u konstrukciji, dimenzijama, rasponima. Ne treba zaboraviti ni agilne izvođače.
„Kinezi su došli jako dobro pripremljeni. Samo, npr. ako pogledate ove plovne kranove, sve to je nosivost 1000 tona, mi smo to računali da će to biti možda izvođač iz Europe koji će doći sa plovnim kranovima od 500 tona. Znači, isto smo razmišljali da ćemo možda pilote morati raditi u dva segmenta, Kinezi su predložili da rade u jednom komadu“, istaknuo je projektant.
Projekt je predviđao montažu konstrukcije dva po dva pilona zajedno, ali Kinezi su imali bržu metodu. „Ne, oni su imali šet parova, znači dvanaest para o derrick kranu, znači, oni su radili zajedno i tu se stvar ja bih rekao jako ubrzala“, naglasio je Pipenbaher.
Izazova je bilo puno
Najupečatljiviji izazov kojeg pamti glavni projektant Pelješkog mosta je 130-metarski pilon koji se spušta na svoje mjesto.
„350 tona i onda spusti pilot i pilot ide samo pada i prodire 80 metara i se ne zaustavlja. Gledaš, čekaš, čovječe, stoj, stoj. Ali, znate, tu su jako meka tla, piloti su ovako bili izdizajnirani kao nož da režu i to se stvarno se dogodilo. Drugo je vjetar u fazi gradnje. Mostovi su najosjetljiviji u fazi gradnje što se tiče kolapsa ili rušenja ili nestabilnosti. Moramo isto, samo da vas podsjetim, za vrijeme građenja bilo je u radijusu od 100 km 42 potresa. Tako da građenje ovakvih mostova nije šala, treba biti jako jako pažljiv“, istaknuo je.
Pelješki most primjer za buduće generacije
Možda se zbog brzine gradnje činilo da je most napravljen kao od šale, ali ipak nije bilo tako. Na primjeru njegove gradnje zasigurno će učiti i buduće generacije.
„Znate, meni mostovi stvarno imaju funkciju, Stvarno imaju funkciju. Andrić je jako lijepo napisao, uvijek su tamo gdje su najviše potrebni, od njih nema ničeg zla, svetiji su nego hramovi i stvarno je tako. Ja mislim, meni je jako veliko zadovoljstvo i bi rekao hvala nekako Hrvatskoj da mi je bila dana ta možnost postaviti jedan, nadam se, prelepi most u taj prelijepi prostor“, istaknuo je Marjan Pipenbaher.
A u tom graditeljskom pothvatu sudjelovala je i tvrtka ACO. Odvodnja 2.4 km mosta Pelješac riješena je ACO slivnicima – ugrađena su 352 ACO HSD 2 mostna slivnika.
Taj model slivnika posebno je konstruiran za spajanje na masivne čelične mostne konstrukcije, te je njegova glavna karakteristika izuzetno robusno tijelo. ACO slivnici uklopili su se u kompletnu mostnu konstrukciju te u ACO-u vjeruju da će uz primjerenu anti korozijsku zaštitu ostati sastavni dio mosta za cijelo vrijeme njegova korištenja.
Urbanizam
Kat po kat nestaje simbol Zagreba: Evo dokle je stiglo rušenje Vjesnika
Donosimo pregled rušenja Vjesnika, zašto se zgrada uklanja kat po kat i kada bi radovi trebali završiti
Vjesnik je desetljećima bio dio zagrebačke vizure, prepoznatljiv neboder uz Slavonsku aveniju simbolizirao je važno razdoblje domaće medijske i arhitektonske povijesti. Za mnoge Zagrepčane bio je više od poslovne zgrade: bio je orijentir u gradu i simbol vremena u kojem je tiskani medij imao golemu moć.
Danas se njegova silueta polako briše, doslovno kat po kat.
Nakon velikog požara krajem 2025. godine, koji je zahvatio više etaža i ozbiljno oštetio konstrukciju, donesena je odluka da sanacija više nije moguća. Umjesto obnove, krenulo je potpuno uklanjanje zgrade koja je desetljećima bila jedno od najprepoznatljivijih obilježja poslovnog Zagreba.
Iako se u početku očekivalo da će radovi završiti brže, proces rušenja Vjesnika pokazao se znatno složenijim nego što se pretpostavljalo.
Dejan Kljun intervju u njegovom ateljeu u Vjesniku
Požar je zapečatio sudbinu zgrade
Veliki požar izbio je krajem studenoga 2025. godine i zahvatio više katova te krovnu konstrukciju nebodera. Nakon višednevnih procjena statičara zaključeno je da je konstrukcija ozbiljno kompromitirana te da bi obnova bila preskupa i sigurnosno rizična.
Time je donesena odluka o rušenju objekta koji je godinama bio sjedište jedne od najvažnijih medijskih kuća u Hrvatskoj.
Zašto je Vjesnik bio važan za Zagreb?
Vjesnik nije bio samo uredski kompleks. Desetljećima je predstavljao simbol hrvatskog novinarstva, izdavaštva i modernističkog razvoja grada.
Njegova lokacija učinila ga je dijelom svakodnevice tisuća građana, a njegova prepoznatljiva silueta postala je važan dio urbanog identiteta Zagreba.
Rušenjem Vjesnika grad ne gubi samo staru zgradu — gubi dio vlastite povijesti.
Kada su počeli radovi?
Početkom 2026. odabrana je tvrtka zadužena za uklanjanje objekta, a krajem veljače na lokaciju su stigli prvi strojevi.
Prva faza uključivala je uklanjanje pomoćnih objekata, osiguravanje okolnog prostora i pripremu za glavno rušenje nebodera. Od početka je bilo jasno da se ovakav objekt ne može uklanjati klasičnim metodama.
Procjenjuje se da će nakon završetka ostati tisuće tona građevinskog otpada koje će trebati zbrinuti.
Zašto se Vjesnik ruši od vrha prema dnu?
Mnogi su se pitali zašto zgrada nije jednostavno srušena miniranjem, no stručnjaci su odabrali potpuno drugačiji pristup.
Vjesnik ruši se metodom kontroliranog strojnog uklanjanja od vrha prema dnu — i to prvenstveno zbog sigurnosti.
Neboder se nalazi uz vrlo prometnu Slavonsku aveniju, u blizini drugih poslovnih objekata, prometne infrastrukture i instalacija, zbog čega miniranje nije bilo opcija.
Takav način rušenja mogao bi ugroziti okolne objekte i izazvati dodatnu štetu.
Osim toga, požar je već oslabio dijelove konstrukcije pa je bilo nužno postupno skidati katove kako bi se rasteretili niži dijelovi zgrade i spriječilo nekontrolirano urušavanje.
Proces je sporiji, ali znatno sigurniji za ovako kompleksan objekt smješten usred aktivne gradske zone.
Azbest je dodatno usporio rušenje
Kada se činilo da radovi napreduju prema planu, pojavio se novi problem — tijekom radova na višim etažama pronađen je azbest.
Zbog posebnih sigurnosnih protokola dio radova morao je biti privremeno zaustavljen, a izvođači su nastavili raditi samo na nižim dijelovima kompleksa i okolnim strukturama.
To je značajno produljilo rokove i pokazalo koliko rušenje ovakvih zgrada može biti zahtjevno.
Kada završava rušenje Vjesnika?
Prema posljednjim dostupnim informacijama, potpuno uklanjanje zgrade trebalo bi završiti do početka srpnja 2026. godine, ako ne dođe do novih komplikacija.
To znači da bi Zagreb ovog ljeta mogao ostati bez jedne od svojih najprepoznatljivijih silueta.
Što dolazi nakon Vjesnika?
To pitanje zasad nema službeni odgovor.
Lokacija uz Slavonsku aveniju godinama se spominje kao potencijalna zona velikog razvoja, a raniji planovi uključivali su novi poslovno-stambeni kompleks pa čak i mogućnost izgradnje novog tornja.
Za sada nema potvrđenih projekata, no jasno je da će prostor na kojem se nalazio Vjesnik building postati jedna od zanimljivijih razvojnih lokacija u gradu.
Dok strojevi uklanjaju posljednje katove, ostaje otvoreno pitanje hoće li ono što nastane na toj adresi imati jednaku težinu u kolektivnoj memoriji Zagreba kao što ju je imao Vjesnik.
Arhitektura i dizajn
Od Milana do Londona: Najvažnija svjetska događanja za arhitekte i dizajnere u 2026.
Festivali, sajmovi i konferencije koji svake godine prvi otkrivaju što dolazi u arhitekturi, dizajnu interijera i urbanizmu. Ovo je globalni kalendar koji vrijedi zabilježiti
Nakon pregleda najvažnijih domaćih događanja, vrijeme je za globalnu scenu. Tijekom godine održavaju se festivali, sajmovi i konferencije koji definiraju trendove u arhitekturi, dizajnu interijera, urbanizmu i kreativnim industrijama.
Od predstavljanja novih kolekcija namještaja do rasprava o budućnosti gradova, ova događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. okupljaju vodeća imena industrije i često postavljaju smjerove koje kasnije pratimo i na domaćem tržištu.
Milan Design Week i Salone del Mobile — sezona je otvorena
Od 21. do 26. travnja Milano je, kao i svake godine, bio središte globalne dizajnerske scene. Milan Design Week i Salone del Mobile donijeli su nove kolekcije namještaja, rasvjete i materijala, a instalacije razasute diljem grada i ovog su puta postale pravi generator trendova. Naša je ekipa bila ondje i detaljan izvještaj s dojmovima, fotografijama i trendovima koje smo uočili uskoro stiže na portal.
Salone del Mobile Milano 2026: Budućnost dizajna i grad kao pozornica
High Point Market okuplja industriju namještaja
Od 25. do 29. travnja u Sjevernoj Karolini održava se High Point Market, jedan od najvećih svjetskih sajmova namještaja. Dolaze proizvođači, dizajneri interijera, trgovci i developeri u potrazi za novim kolekcijama, materijalima i poslovnim partnerstvima.
BIG SEE Festival — prozor regije prema svijetu
Od 21. do 22. svibnja u Portorožu održava se BIG SEE Festival, vodeća platforma za arhitekturu i dizajn u jugoistočnoj Europi. Festival nije klasični sajam ni konferencija nego koncentrično okruženje u kojemu se ideje, materijali i ljudi susreću s ciljem. Program je strukturiran kroz tri međusobno povezana sloja: konferenciju, nagrade i trade show.
Konferencija je prostor za razmišljanje i debatu o mjeri, relevantnosti i smislu u arhitekturi i dizajnu. Nagrade prepoznaju izuzetne projekte i pružaju im međunarodnu vidljivost, a trade show donosi pažljivo odabrane materijale, proizvode i tehnologije koje arhitekti zaista trebaju u svakodnevnoj praksi.
Festival svake godine privlači više od 3.000 posjetitelja iz više od 21 zemlje i okuplja arhitekte, dizajnere, brendove i donositelje odluka koji ne dolaze samo proći pokraj izložaka, nego razgovarati, povezati se i oblikovati projekte koji dolaze.
World Urban Forum stavlja fokus na budućnost gradova
Od 17. do 22. svibnja u Bakuu, Azerbajdžan, održava se World Urban Forum. Urbanisti, arhitekti, političari i stručnjaci za razvoj gradova ostavlja temu forme i interijera po strani i okreće se većim pitanjima: stanovanju, klimatskim izazovima, javnom prostoru i mobilnosti. Upravo ovdje često nastaju rasprave koje potom oblikuju urbanistička rješenja na globalnoj razini.
Bread & Heart Festival spaja kreativne industrije
Od 3. do 5. lipnja u Tirani se održava Bread & Heart Festival. Uz struku se ovdje okupljaju i umjetnici i kreativci iz različitih područja, a radionice, predavanja i izložbe istražuju dodirne točke dizajna, arhitekture i novih poslovnih modela.
NeoCon donosi budućnost komercijalnih interijera
Od 8. do 10. lipnja u Chicagu, NeoCon donosi inovacije za urede budućnosti, hospitality industriju i zdravstvene prostore, tipologije koje sve više određuju kako dizajniramo prostore u kojima radimo i boravimo.
3daysofdesign slavi skandinavski pristup
Od 10. do 12. lipnja Kopenhagen postaje poprište 3daysofdesign festivala. Skandinavski minimalizam, pažnja prema materijalima i inovacije u produkt dizajnu privlače posjetitelje u showroomove i izložbene prostore diljem grada.
AIA Conference okuplja arhitektonsku struku
Od 10. do 13. lipnja u San Diegu, AIA Conference on Architecture & Design jedan je od najvećih profesionalnih skupova za arhitekte u SAD-u. Predavanja, radionice i rasprave o novim tehnologijama redovito donose uvide relevantne i za europski kontekst.
London Festival of Architecture pretvara grad u izložbeni prostor
Cijeli lipanj, od 1. do 30. lipnja, London postaje poprište London Festival of Architecture. Jedno je od rijetkih događanja za arhitekte i dizajnere koje nadilazi profesionalni krug. Instalacije, izložbe i vođene ture otvorene su javnosti diljem grada i čine arhitekturu dostupnom temom za sve.
UIA World Congress of Architects kao veliko finale
Od 28. lipnja do 2. srpnja u Barceloni se održava UIA World Congress of Architects, jedno od najvažnijih globalnih događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. Vodeća imena struke, akademska zajednica i institucije ovdje raspravljaju o klimatskoj krizi, budućnosti gradova i ulozi arhitekture u njima.
Događanja koja definiraju trendove
Ova događanja često su prva mjesta na kojima se naziru trendovi koje potom pratimo u arhitekturi, interijerima i urbanizmu diljem svijeta. Za sve koji žele biti korak ispred, globalni kalendar ove godine nudi posebno bogat program.
You must be logged in to post a comment Login