Arhitektura i dizajn
Arhitekti koji su projektirali studentski paviljon koji sjedi i autobusni kolodvor koji lebdi
Projektirali su mnoge škole, vrtiće, studentske domove. Bilo je i drugih hvalevrijednih projekata Vedrana Pedišića i Ericka Velascoa Farrera, hrvatsko-meksičkog dvojca koji u zadnje vrijeme oduševljava hrvatsku javnost. Ovi arhitekti krajem prošle godine, prvi su puta dijelili pozornicu sa svjetski poznatim arhitektima i cijelom svijetu predstavili svoj rad na Danima Orisa.
Arhitekti Vedran Pedišić i Erick Velasco Farrera nedavno su završili projekt studentske kantine i paviljona u Zadru. „Riječ je o jednostavnom, osnovnom pristupu arhitekturi u kojem smo bazu ostavili slobodnu, u potpunosti ostakljenu i onda smo na njezinu vrhu osmislili studentske spavaonice. Odlučili smo se za bijeli kampus, bijelu arhitekturu, vrlo jednostavnu, koja se može povezati s lokacijom, sa Zadrom, odnosno Dalmacijom“, kazao nam je Farrera.
Može se reći da su njihovi projekti konstrukcijski vrlo zahtjevni. Jer, kako i sami kažu, zadarski studentski paviljon sjedi, a novi autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu lebdi.
„Slavonski Brod je nešto sasvim drugo, tu kuća možda više sliči na avionsko krilo, to je kuća koja ima veliki raspon, to je kuća od 15 metara, možemo reći do prvog stupa koja ima pilote koji povezuju, na neki način taj konstruktivni sistem koji je zakopan, a razlog za to je zapravo upravo ta lokacija, lokacija koja je izrazito mala, koja je sužena, koja zapravo ne dopušta nikakve drugačije mogućnosti“, istaknuo je u razgovoru za Dom na kvadrat Vedran Pedišić.
Kako pokrenuti obnovu nakon potresa u Zagrebu?
U Zagrebu je od potresa stradalo mnogo škola, vrtića, zgrada pa smo ih pitali kako pokrenuti obnovu. “Kad bi se pojačao interes, kad bi kuća koja je u nizu, u bloku, visine dva kata, a pokraj nje su četverokatnice dobila mogućnost da dođe na četiri kata, dobila mogućnost da dobije, ukoliko na neki način, podržano, naravno, od strane struke, može zadržati tu vanjsku opnu, ali s druge strane da konstruktivni sistem, da ta dva, možemo reći, nadodana kata, za koje ima mogućnost, s obzirom na lokaciju, može napraviti dodatan sadržaj”, objasnio je arhitekt Pedišić.
Jer dodatan sadržaj donosi investicije. A tada ne bi trebao biti problem okupiti različite struke i krenuti naprijed. Potresi, čak i oni puno jači od zagrebačkog, pogađaju i druge dijelove svijeta. Mexico City je, primjerice, 2017. pogodio potres magnitude 7.1. „Ono što je zanimljivo je da, godinu dana kasnije, najmanje polovica ljudi koja je izgubila svoje kuće ili zgrade, odnosno domove, dobili su novac i krenuli su graditi. Vlada je reagirala brzo i pročitao sam da je 17.000 škola obnovljeno“, istaknuo je meksički arhitekt Erick Velasco Farrera.
Ytong sustav korišten je pri gradnji studentskog doma koji sjedi
U nekima od njih, poput zadarskog studentskog doma i kantine korišten je YTONG sustav gradnje na vanjskim zidovima. Time se dobila lagana i postojana konstrukcija, jedinstvena i trajna fasada, te su postignuta visokoenergetska učinkovita svojstva.
Tvrtka Ytong, kao član internacionalnog koncerna Xella, nudi cjeloviti sustav gradnje koji se može primijeniti na različitim pozicijama u visokogradnji, od jednostavnih zahvata u interijeru do kompleksnih građevina. Osim vrhunskih građevinskih proizvoda, na raspolaganju je također i Ytong tehnički tim koji nudi podršku u svim fazama gradnje.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
You must be logged in to post a comment Login