Arhitektura i dizajn
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Pet arhitekata čiji su projekti revolucionirali arhitektonsku praksu i postali referentne točke modernog graditeljstva
Najpoznatiji svjetski arhitekti kroz povijest su oblikovali način na koji doživljavamo prostor, unaprjeđivali građevinske tehnike i postavljali nove estetske standarde. Njihovi inovativni pristupi arhitekturi ostavili su trajan utjecaj na urbanizam, dizajn i funkcionalnost prostora. Iako je teško izdvojiti samo nekolicinu među njima, predstavljamo pet arhitekata čiji su projekti revolucionirali arhitektonsku praksu i postali referentne točke modernog graditeljstva.
Kako arhitektura oblikuje našu svakodnevicu i utječe na kvalitetu života
1. Frank Lloyd Wright
Frank Lloyd Wright pionir je moderne arhitekture i začetnik organske arhitekture, stila koji harmonizira prirodu, prostor i potrebe ljudi.
Smatran “najvećim američkim arhitektom svih vremena” prema Američkom institutu arhitekata, Frank Lloyd Wright posvetio je svoju višedesetljetnu karijeru razvoju estetike koja je pozitivno utjecala na dobrobit društva. Stvaranjem svojih ikoničnih građevina u stilu prerije, prepoznatljivih po dugim, niskim strukturama i otvorenim tlocrtnim rješenjima, Wright je utemeljio prvi jedinstveno američki arhitektonski stil.
3LHD: Kako je nastao i opstao jedan od najistaknutijih arhitektonskih ureda u Hrvatskoj
Guggenheim muzej u New Yorku je vjerojatno najvažnija zgrada Wrightove kasne karijere. Kao spomenik modernizmu, jedinstvena arhitektura prostora – sa spiralnom rampom koja se uzdiže prema kupolastom svjetlarniku – nastavlja oduševljavati posjetitelje i pružati jedinstven prostor za prezentaciju suvremene umjetnosti.
2. Oscar Niemeyer
Oscar Niemeyer jedan je od najutjecajnijih arhitekata 20. stoljeća, poznat kao pionir brazilskog modernizma. Ovaj stil, prepoznatljiv po svojoj fluidnosti i eleganciji, promijenio je način na koji se percipira javna i institucionalna arhitektura u Brazilu i šire.
Brasília, glavni grad Brazila, je danas svjetski prepoznat kao simbol modernističkog urbanizma. Mnoge zgrade u tom gradu, uključujući Katedralu u Brasílii, Kongresnu palaču i Palácio do Planalto, nose Niemeyerov prepoznatljiv potpis.
3. Leoh Ming Pei
Ieoh Ming Pei, kineski-američki arhitekt, poznatiji kao I. M. Pei, jedan je od majstora moderne arhitekture, poznat po apstraktnim geometrijskim oblicima i elementima tradicionalnog kineskog stila.
Nakon preseljenja u Ameriku, Pei je dao doprinos nekim od najvažnijih projekata na svijetu, uključujući staklenu piramidu u Louvreu, zračnu luku JFK, Kennedyjevu knjižnicu i Rock and Roll Hall of Fame. Njegova su djela često inspirirana vrtovima u Suzhouu, gdje je odrastao.
4. Le Corbusier
Le Corbusier je bio mnogo više od arhitekta – bio je filozof prostora i urbanizma. Njegova knjiga “Prema novoj arhitekturi” (Vers une architecture) utjecala je na generacije arhitekata. Njegov koncept “mašine za stanovanje” naglašavao je arhitekturu kao alat za unapređenje ljudskog života, čineći stanovanje funkcionalnim, racionalnim i udobnim.
Le Corbusierov rad i ideje imali su ogroman utjecaj na arhitekte, dizajnere i urbaniste diljem svijeta. Njegova djela su proglašena UNESCO-vom svjetskom baštinom, a njegovi principi još uvijek inspiriraju moderne projekte.
Kapela u Ronchampu, poznata i kao Notre Dame du Haut, jedna je jedna od najvažnijih građevina arhitekture 20. stoljeća.
5. Zaha Hadid
Zahin revolucionarni dekonstruktivistički pristup dizajnu donio joj je titulu prve žene koja je osvojila Pritzkerovu nagradu za arhitekturu. Njezin glavni fokus bio je na stvaranju transformativnih prostora, ali radila je u svim sektorima, uključujući korporativne, stambene i kulturne projekte.
Neki od najpoznatijih Hadidinih projekata uključuju Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu, Opernu kuću u Guangzhouu i Londonski centar za vodene sportove. Njezin pristup dizajnu također je jedinstveno drugačiji. Bila je pod utjecajem suprematizma i ruske avangarde, što ju je navelo da slikarstvo koristi kao medij za dizajn.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu
Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.
Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.
Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.
Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu
Arhitektica s vizijom iza projekta
Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.

Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.
Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.

Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere
Jasna podjela prostora i logična organizacija
Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.
Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.


Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu
Konstrukcija kao polazište dizajna
Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.
Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.
U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.


Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu
Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.
Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.

BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete
Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.
Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Ostava usred dnevnog boravka: Kako je arhitektica pretvorila problem u prednost stana
Lucija Puljić iz El Be arhitektonskog studija smjestila je spremište u središte dnevnog prostora — i time riješila ne samo pohranu, već i loš odnos kuhinje i dnevne sobe.
Stan od otprilike 80 kvadrata na prvi pogled nije djelovao skučeno. Problem je bio suptilniji — nedostatak kvalitetne pohrane i krivi odnos između kuhinje i dnevnog boravka. Dnevna soba bila je prevelika u odnosu na kuhinju, a otvoreni prostor nije bio optimalno iskorišten. Upravo tu je mag. ing. arh. Lucija Puljić iz El Be arhitektonskog studija pronašla rješenje koje na prvu zvuči neobično.
„Htjeli smo ubaciti negdje spremište i to smo iskoristili u dnevnom dijelu zato što je bio komotan, ali odnos kuhinje i dnevne sobe bio je kriv. Bila je prevelika dnevna soba u odnosu na kuhinju. Tako da smo jednim centralnim dijelom povećali spremište i time omogućili dodatno skladištenje u kuhinji i preorijentirali samu dnevnu sobu kako bi se omogućio lakši pristup prema terasi.”
Uvođenjem centralnog volumena ostave postignuto je nekoliko stvari odjednom: povećana je količina pohrane, bolje je organiziran prostor kuhinje, dnevni boravak je dobio jasniju strukturu, a omogućena je i bolja komunikacija prema terasi.



Namještaj po mjeri koji sve drži na okupu
Ključni izazov bio je uklopiti ostavu u prostor bez narušavanja estetike — zatvoriti je u ormare i vizualno povezati s kuhinjom i dnevnim boravkom. Marko Vurušić, vlasnik Restyle stolarije, objašnjava složenost izvedbe.
„Najveći izazovi su bili da zatvorimo ostavu u ormare, u kompletnu priču — da bude u jednoj cjelini kuhinja, ostava plus dnevni boravak. Uspjeli smo ukomponirati postojeće zidove s našim namještajem, dobiti kut po 45 stupnjeva, spoj smo napravili gerung — znači lijepi prelaz tog kuta i nastavak dnevnog boravka na drugu stranu.”
Preciznost izrade bila je ključna. Prijelazi iz materijala u materijal zahtijevali su detaljnu razradu radioničkih nacrta kako ne bi došlo do pogreški u izvedbi.
Lincoln orah koji izgleda kao pravi furnir
U interijeru dominira iveral koji vjerno imitira prirodne materijale. Mladen Lovreković, direktor tvrtke Elgrad, posebno ističe dekor Lincoln orah.
„Kad ga vidimo na velikim površinama i lijepo svjetlo pada na njega, toliko djeluje poput prirodnog furnira da stvarno mislim da nitko nema što prigovoriti iveralima i sličnim materijalima.”
Posebno zanimljiv detalj je zidna obloga u dnevnoj sobi koja na prvi pogled izgleda poput filca. Lovreković objašnjava da je zapravo riječ o iveralu — tek kad ga se dodirne, postaje jasno da nije meka tekstilna površina nego tvrdi materijal. Takvi detalji pokazuju koliko daleko su otišli suvremeni materijali u imitiranju različitih tekstura.

Boje koje ne odudaraju od onoga što već postoji
Kod odabira boja Lucija Puljić krenula je od onoga što je u stanu već bilo — drvene podne obloge i sivkastih keramičkih pločica u kupaonama.
„Htjeli smo postići nenametljivost. Bili smo definirani već postojećom podnom oblogom koja je bila drvena i oblogama pločica u kupaonama koje su bile sivkaste, pa smo nijansiranje usmjerili prema tome — bež nijanse i drvene nijanse koje se ne kose s postojećim oblogama.”
U dnevnim prostorima prevladava bež u kombinaciji s tamnim drvetom, dok su detalji izvedeni u toploj crnoj (tzv. soft black) i antracit tonu (tzv. onyx) — nijansama koje su dovoljno bliske da ne stvaraju oštre kontraste, ali dovoljno različite da prostor ima dubinu.

Kuhinja koja se ističe radnom pločom
Iako kompaktna, kuhinja dobiva karakter zahvaljujući radnoj ploči od kompaktnog materijala — izuzetno popularnog i trajnog materijala posljednjih godina. Lovreković opisuje odabrani dekor kao tamni mramor koji prema njegovim riječima već malo ima prema betonu i škriljevcu — neobičan izbor koji se s tamnim detaljima u ostatku interijera izvrsno uklopio.

Šaht u sredini i podno grijanje: Rješavanje problema dizajnom
Projekt je imao i tehničke izazove koji su zahtijevali kreativna rješenja. U sredini prostorije nalazio se postojeći šaht koji se nije mogao mijenjati, a u pod se nije smjelo intervenirati jer je već bilo postavljeno podno grijanje. Umjesto klasičnih građevinskih zahvata, problem je riješen kroz dizajn namještaja — elementima ormara dobivena je, zapravo, još jedna prostorija.
Kupaonica: Najveći izazov projekta
Kupaonica je bila najzahtjevniji dio projekta. Perilica rublja i unutarnja jedinica dizalice topline bile su na pozicijama koje nisu odgovarale novom rasporedu, ali ih se nije moglo premjestiti.
„Kupaona nam je bila veliki izazov. Imali smo postavljene instalacije, perilicu rublja i unutarnju jedinicu dizalice topline na mjestima koja nam nikako nisu odgovarala. Zatvorili smo perilicu u ormar u koji smo smjestili i sve potrepštine, a u maloj kupaoni smo elementom ormara s ukalupljenim ogledalom uspjeli smjestiti sve šampone i slično što ne želimo prikazivati.”
Lucija Puljić, mag. ing. arh., El Be arhitektonski studio
Materijal je i u kupaonama isti — iveral. Lovreković naglašava da je on dovoljno čvrst i kvalitetan za korištenje i u kuhinji i u kupaonici, uz uvjet da su rubovi pravilno zatvoreni kako vlaga ne bi prodrla unutra.

Ovaj stan pokazuje da se potencijal prostora često krije tamo gdje ga najmanje očekujemo. Ostava usred dnevnog boravka na prvu zvuči kao kompromis — ali u rukama dobre arhitektice postala je prednost koja je unaprijedila cijeli stan.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno







