Arhitektura i dizajn
Kulturni centar Atatürk – Prva turska modernistička zgrada
Izvorno nazvana Istanbulska palača kulture

Tijekom posjeta Istanbulu, Blaine Brownell za Architectmagazine.com otkriva jedinstven pristup očuvanju s prvom turskom modernističkom zgradom.
Trg Taksim, kao jedno od rijetkih prostranih i relativno ravnih područja u gradu, koje se nalazi na spoju linija istanbulskog metroa, ne iznenađuje da je trg popularno mjesto za javna okupljanja.

Usidren na istočnom kraju Taksima
Uz istočni rub trga Taksim stoji zgrada koja je postala poznata pozadina prostora. Kulturni centar Ataturk, izvorno nazvan Istanbulska palača kulture, usidrio se istočni kraj Taksima, otkako je otvoren 1969. Monumentalna staklena fasada zgrade služila kao vizualni kraj pogleda niz ulicu Tak-ı Zafer, odražavajući aktivnosti u trg kao i obrisa grada.
Onima koji nisu posjećivali Taksim posljednjih godina može se činiti da se ništa nije promijenilo. Međutim, današnji Atatürk kulturni centar jest, zapravo, potpuno nova zgrada – rezultat napora obnove započetog 2018. godine, kako bi se zamijenila oronula struktura iz 1969. godine. Ponovno otvoren prošle jeseni, centar je primjer pametnog arhitektonskog ažuriranje koje podsjeća na nekadašnju građevinu, a sadrži mnoga nova iznenađenja.
Očuvanje povijesti sastoji se od različitih pristupa, ali Atatürk kulturni centar predstavlja neobičnu strategiju. Arhitekt Arata Isozaki opisuje je kao dvije uobičajene filozofije očuvanja u obliku usporedbe između zapadnog i istočnjačkog pristupa. U japanskoj arhitekruti on suprotstavlja očuvanje Partenona (zapad) s onim Velikog svetišta u Iseu (istok).
Dva primjera strategija
U Partenonu, koji je stoljećima stajao u poluruševnom stanju, povijesna vrijednost povezana je s materijalnim ostacima izvorne građevine. Alternativno, u Velikom svetištu, koje se obnavlja svakih 20 godina (uz njegovu arhitektonsku karbonsku kopiju), povijesna vrijednost povezana je s oblikom zgrade u njezinom rekonstruiranom stanju. Bez obzira na kulturu, ova dva primjera strategije – održavanje povijesne relikvije ili ponovna izgradnja njezine replike – standardne su tehnike očuvanja. Međutim, zgrada na trgu Taksim krši obje tradicije.
Kulturni centar Atatürk vuče svoje porijeklo od plana francuskog urbanista Henrija Prosta da u svom planu iz 1930-ih posjeduje opernu kuću u blizini trga Taksim. Godine 1946. gradnja je odgođena zbog početnog projekta arhitekata Feriduna Kipa i Rüknettina Güneya, a arhitekt-inženjer Hayati Tabanlıoğlu nadzirao je projekt počevši od 1956.

Jednostavne, čiste linije
Prvi centar, izgrađen 1969., a zatim ponovno otvoren 1978. godine nakon velikog požara. Struktura 1970. zaslužan je za njega. Jednostavne kutije s čistim linijama i detaljima inspiriranim Bauhausom, smatrali su je prvom modernističkom zgradom u Turskoj. Unatoč tome što je postala kultno mjesto na trgu Taksim, zgrada je propala i zatvorena je 2008. Neizvjesna budućnost centra postala je predmetom burne rasprave.
Kulturni centar Atatürk u Istanbulu predstavlja trenutak izniklog poput feniksa za omiljeno arhitektonsko djelo: slučaj u kojem je zgrada zapravo uništena, ne zbog nezadovoljstva javnosti, već kako bi se napravio prostor za ekspanzivniju i trajniju rekonstrukciju.
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.