Vrt

Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru

Pokušajte posaditi neke od ovih biljaka za uzgoj u zatvorenom i vidjet ćete kako svježe bilje može dodati pravi okus vašim jelima

Začinsko bilje ne samo da dodaje bogatstvo okusa jelima, već unosi svježinu i prirodnu aromu u dom. Uzgoj vlastitih začina jednostavan je i praktičan, a odabirom pravih biljaka možete uživati u svježim začinima tijekom cijele godine, čak i ako nemate vrt ili balkon.

Pokušajte posaditi neke od ovih biljaka za uzgoj u zatvorenom i vidjet ćete kako svježe bilje može poboljšati svako jelo.

Kako uzgojiti začinsko bilje u zatvorenom prostoru?

Ako nemate vanjski prostor za vrt ili živite negdje gdje hladne zime uništavaju većinu biljaka osim onih trajnih, ne morate se odreći svježih začina. Ključ uspješnog uzgoja začinskog bilja u zatvorenom prostoru je pravilna kombinacija svjetlosti, vode i drenaže.

Odabir biljaka koje se lako prilagođavaju zatvorenim uvjetima pomoći će vam da bez poteškoća uživate u svježem začinskom bilju svaki dan.

Nema boljeg osjećaja nego dodati svježi list bosiljka u umak za tjesteninu ili svježi listić mente u mojito. Naravno, možete kupiti sve te sastojke u trgovini, ali ništa se ne može usporediti s okusom vlastitog, domaćeg začinskog bilja.

Ako nemate vanjski prostor za vrt ili živite negdje gdje hladne zime uništavaju većinu biljaka osim onih trajnih, ne morate se odreći svježih začina.

Samo odaberite biljke koje dobro uspijevaju u zatvorenom prostoru i pobrinite se da imaju dovoljno svjetla i vode za rast.

1. Ružmarin

Ružmarin je otporna mediteranska grmolika biljka koja voli puno sunca i tople temperature. Ne zahtjeva puno vode, što ju čini idealnom sobnom biljkom. Najbolji način da ružmarin opstane u zatvorenom prostoru jest osigurati dobru drenažu. Držite biljku ružmarina blizu prirodnog izvora svjetla i pazite da zemlja uvijek bude vlažna, ali ne mokra ili suha.

2. Menta

Poput ružmarina, menta također dobro uspijeva u zatvorenom prostoru. Sve što vam treba je posuda s dobrom drenažom, kvalitetna zemlja za lončanice i malo strpljenja.

No, za razliku od ružmarina, menta ne treba puno svjetla. Umjesto toga, najbolje raste na neizravnom suncu. Pokušajte staviti svoju biljku mente na mjesto koje dobiva malo sunčeve svjetlosti tijekom dana, ali nije izravno na prozorskoj dasci. I ponovno, neka biljka bude stalno vlažna, ali ne mokra.

3. Majčina dušica

Ako ste početnik u uzgoju biljaka u zatvorenom, majčina dušica mogla bi biti savršena biljka za prvi pokušaj u vašem unutarnjem vrtu s začinima. To je zato što je izdržljiva biljka niskog rasta koju je zaista teško uništiti. Majčina dušica voli izravno sunce i puno svjetla. Također voli puno vode, no svakako dopustite da se vrh zemlje potpuno osuši između zalijevanja kako biste spriječili truljenje korijena.

4. Peršin

Ako volite peršin, pokušajte ga uzgojiti u posudi odmah pokraj majčine dušice. Ove dvije biljke dobro uspijevaju zajedno jer obje vole cijeli dan provesti na izravnom suncu i imaju slične potrebe za zalijevanjem.

Da biste ubrali peršin, jednostavno otrgnite listove i dodajte ih svojim omiljenim juhama i jelima ili ih iskoristite kao ukras.

5. Vlasac

Nemojte preplaćivati u trgovini za maleno pakiranje narezanog vlasca – on je jedan od najboljih začinskih biljaka za uzgoj u zatvorenom prostoru! Posijte sjeme izravno u posudu postavljenu na najsunčanijem mjestu u vašoj kući.

Ovo je najbolje začinsko bilje za uzgoj u domu

6. Bosiljak

Jedno od najboljih začinskih biljaka koje možete imati pri ruci – dodajte ga caprese salatama i pizzama ili ga upotrijebite za pripremu sjajnog pesta. Uzgajajte bosiljak iz sjemena ili starter biljke iz vrtnog centra, stavite ga pokraj vlasca na prozor okrenut prema jugu koji dobiva oko šest sati sunca dnevno, i zalijevajte ga kad zalijevate i vlasac.

Za samo nekoliko tjedana imat ćete dovoljno bosiljka da pripremite pesto, obogatite pizzu ili napravite savršeni umak za tjesteninu kojim ćete impresionirati sve koje poznajete.

7. Lovor

Lovorov list je nezaobilazan dodatak mnogim receptima (iako nije jestiv!), a uzgoj biljke u zatvorenom omogućava vam da ga imate pri ruci kad god zatreba. Lovor stavite blizu izvora svjetlosti (ali ne direktno na sunce) i redovito ga zalijevajte kako bi uspijevao.

Ružmarin je puno više od začina – snižava kolesterol i štiti zdravlje srca

Up Next

Višenamjenski uređaj za razne vrtne zadatke koji će olakšati košnju i orezivanje

Ne propustite

Myoutdoorkitchen vanjske kuhinje: Švedski dizajn i funkcionalnost za svako dvorište

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati