Povežimo se

Bilje

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt

Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti

ružmarin

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.

Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.

U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.

9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci

Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.

Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.

Botanički opis i porijeklo

Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.

Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.

ružmarin

Kako uzgajati i njegovati ružmarin

Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.

Savjeti za njegu:

  • Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
  • Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
  • Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
  • Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.

Razmnožavanje ružmarina

Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.

Ljekovita svojstva

Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:

  • poboljšava cirkulaciju,
  • potiče pamćenje i koncentraciju,
  • djeluje protuupalno i antimikrobno,
  • snižava kolesterol,
  • štiti zdravlje srca i jetre.

Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.

Ružmarin u kulinarstvu

Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.

Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)

Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.

Dekorativna i funkcionalna biljka

Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.

Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.

Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.

Bilje

Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru

Menta nije rezervirana samo za mojito – otkrijte sve njezine blagodati i načine kako je koristiti svaki dan

Menta (Mentha piperita), metvica ili nana jedna je od najpoznatijih i najkorištenijih biljaka na svijetu. Njezin prepoznatljiv, osvježavajući miris budi osjetila, dok blagotvorna svojstva djeluju na tijelo i um. Bilo da je koristite u čaju, jelima, desertima ili kao ukras u vrtu, menta je biljka koja pruža mnogo više od okusa.

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt

Botanički opis i porijeklo

Menta pripada porodici usnača (Lamiaceae) i poznata je po svojim karakterističnim tamnozelenim, nazubljenim listovima i uspravnim stabljikama koje mogu narasti do 60 centimetara visine.

Cvjetovi su sitni, ljubičaste do ružičaste boje, skupljeni u klasaste cvatove na vrhu stabljike. Porijeklom je iz Europe i Azije, a danas se uzgaja gotovo u cijelom svijetu zbog svojih ljekovitih i kulinarskih svojstava.

U prirodi raste na vlažnim livadama, uz potoke i rubove šuma, ali se vrlo lako prilagodila uzgoju u vrtovima i teglama.

Gdje se i kako može uzgajati menta?

Menta je iznimno jednostavna za uzgoj, zbog čega je omiljena među vrtlarima početnicima. Može se uzgajati na otvorenom u vrtu, gdje se vrlo brzo širi, pa je preporučljivo posaditi je u kontroliranom prostoru, primjerice u saksiji ukopanoj u zemlju, kako ne bi preuzela cijelu gredicu.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

Uspijeva i u teglama na balkonu ili prozoru, gdje joj je potrebno mnogo svjetla, ali treba biti zaštićena od izravnog podnevnog sunca. Idealna je i za kuhinjski prozor jer je uvijek pri ruci za čaj ili jela. Voli vlažno, ali dobro drenirano tlo i redovito zalijevanje, a povremeno ju je dobro prihraniti organskim gnojivom. Kako bi se potaknuo gušći rast, potrebno je redovito obrezivati vrhove.

Razmnožavanje

Menta se najlakše razmnožava vegetativnim putem, odnosno dijeljenjem korijena ili reznicama. U proljeće ili jesen, dio korijena s izdancima jednostavno se presadi na novo mjesto. Također, reznice mente mogu se odrezati i staviti u čašu vode, a nakon što razviju korijenčiće, posaditi u teglu ili vrt. Ova metoda osigurava brzi rast i zdravu novu biljku.

Gdje se sve koristi menta?

Menta ima široku primjenu, kako u kulinarstvu, tako i u medicini i domu.

1. U kulinarstvu

Najčešće se koristi svježa ili sušena za pripremu čajeva koji smiruju želudac i olakšavaju probavu. Dodaje se u salate, umake i preljeve, kojima daje posebnu svježinu i aromu. Neizostavan je sastojak mnogih deserata poput sladoleda, čokolada i kolača, a koristi se i u pripremi koktela, poput popularnog mojita. U mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji rado se dodaje jelima s mesom i povrćem, posebice s janjetinom.

2. U medicini i aromaterapiji

Poznata je po svojim ljekovitim svojstvima. Čaj od mente smiruje probavne smetnje, grčeve i nadutost te ublažava mučninu, uključujući i onu kod putovanja. Menta osvježava dah i sastojak je mnogih prirodnih pasti za zube. Eterično ulje mente koristi se za ublažavanje glavobolje tako da se nekoliko kapi nanese na sljepoočnice i lagano umasira. Njezin miris bistri um i poboljšava koncentraciju, pa se često koristi u aromaterapiji za osvježenje prostora i jačanje fokusa.

3. U vrtu i domu

Osim kulinarske i ljekovite primjene, menta je idealna i za vrt ili dom. Svojim svježim zelenim listovima uljepšava svaki prostor, a snažan miris odbija mnoge insekte, poput komaraca i muha, pa se koristi kao prirodni repelent. Može se koristiti i za pripremu mirisnih vodica i sprejeva za osvježavanje prostorija, dok sušeni listići mente služe kao odličan dodatak mirisnim vrećicama za ormare i ladice, ostavljajući odjeću mirisnom i svježom.

Zašto je menta dobra za vas?

Menta nije samo aromatičan dodatak jelima i pićima, već i prava mala kućna ljekarna. Potiče probavu, smiruje želudac, osvježava dah i bistri um. Redovito uživanje u čaju od mente može smanjiti osjećaj napetosti i umora, dok eterično ulje mente pruža trenutnu svježinu i energiju, osobito tijekom napornih radnih dana.

Ako tražite biljku koja je korisna, ljekovita, dekorativna i jednostavna za uzgoj, menta je pravi izbor. Posadite je u vrtu, tegli na balkonu ili kuhinjskom prozoru i uživajte u svim blagodatima koje pruža – od okusa i mirisa do zdravlja i ljepšeg, svježeg doma.

Nastavite čitati

Bilje

Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju

Kako temperature rastu, s njima bujaju vrtovi i balkoni puni cvijeća, povrća i začinskog bilja. No, ljeto sa sobom donosi i dosadne kukce – od komaraca do muha i mrava. Umjesto da posegnete za kemijskim sredstvima, stručnjakinja za hortikulturu Milica Sekulić otkriva kako se prirodno možete zaštititi – uz pomoć biljaka koje su i estetski privlačne i funkcionalne.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika dugoročno je uvijek bolja nego posezanje za raznim štetnim kemikalijama.

Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj

Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: mirisne biljke koje čuvaju vaš vrt

„Postoje repelentne biljke,“ potvrđuje Milica Sekulić, bacc. ing. agr. „Dovoljno je pogledati sastav brojnih insekticida – mnogi su bazirani na uljima upravo tih biljaka.“ Komarci, muhe, mravi i drugi ljetni napasnici osjetljivi su na jake arome i eterična ulja koja ove biljke sadrže.

Ako želite izbjegnuti kemikalije i stvoriti zdraviji okoliš za svoju obitelj, prirodna zaštita od komaraca i štetnika putem biljaka je jednostavno i učinkovito rješenje.

Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Koje biljke posaditi?

Na balkone, prozorske daske ili rubove vrtova idealno je zasaditi:

  • Limunsku travu – sadrži citronelu, prirodni repelent, a istovremeno listove možete koristiti za pripremu limunade i aromatizirane vode. Što više biljaka imate, to će djelovanje biti učinkovitije.
  • Bosiljak – odlično uspijeva u tegli, odbija komarce, a koristit će vam i u kuhinji.
  • Kadulju, timijan i lavandu – mirisne, dekorativne i učinkovite protiv insekata. Njihova eterična ulja odbijaju komarce i muhe, osobito kad protrljate listove.
  • Ružmarin – zimzelen i otporan, tjera mrave i komarce, ali privlači pčele i ose pa ga pažljivo pozicionirajte.

Biljke kao saveznici u povrtnjaku

U organskom vrtu neizostavne su:

  • Kadifice (tagetes) – čiste tlo od nematoda i drugih podzemnih štetnika.
  • Neven – djeluje repelentno i ukrasno.
  • Bosiljak, timijan, kadulja – štite povrće, a istovremeno ga oplemenjuju aromom i mirisom.

Kombiniranjem funkcionalnih i dekorativnih vrsta postiže se dvostruki učinak – estetski privlačan prostor i prirodna zaštita od komaraca i štetnika tijekom cijelog ljeta.

Bez pesticida i bez brige

Sadnjom pravilno odabranih biljaka stvorit ćete oku ugodan, mirisan i funkcionalan prostor. Osim što doprinose bioraznolikosti i privlače korisne insekte poput pčela, ove biljke smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima i čine vaš vanjski prostor ugodnijim za boravak – osobito u toplim ljetnim večerima.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice