Bilje
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Bosiljak je jedan od najpopularnijih začina u kuhinji, a blagotvorno utječe i na zdravlje

Miris koji podsjeća na ljeto, talijanske specijalitete i svježinu vrta – bosiljak je bez sumnje jedna od najvoljenijih biljaka u svijetu. No osim što nas osvaja aromom i okusom, ova biljka krije mnogo više: povijest, kulturu, zdravlje i ljepotu.
Bosiljak, poznat i pod latinskim imenom Ocimum basilicum, naziva se i kraljevskom biljkom. I ne bez razloga – njegova se vrijednost prepoznaje još od davnina. Obožavali su ga stari Grci i Rimljani, koristio se u ritualima, kao zaštita od zlih duhova, a danas je nezamjenjiv u kuhinji i sve češće – na prozorskoj dasci ili u gredici domaćih vrtova.
U vrtovima je dobrodošao kao dobar susjed mnogih vrtnih biljaka, budući da odbija štetnike. To je biljka koju rado posjećuju pčele, a njeno eterično ulje se koristi u industriji parfema. Na prozorskoj klupčici će dosadne insekte tjerati iz vaše kuhinje.
Kako uzgojiti začinsko bilje kod kuće?
Bosiljak – više od začina
Vrsta, koju najčešće uzgajamo, je obični bosiljak (Ocimum basilicum). Ima veliki broj sorti. Od sorti bosiljka s lišćem, velikim kao dlan (Mamooth, Genovese, Foglia di lattuga), različitih vrsta sa srednje velikim listovima, do vrsta u obliku grma s malim lišćem (O.b. minimum, Piccolo).
Također, boja lišća se kreće u rasponu od tamno zelene do tamno crvenih nijansi (Red rubin, Osmin purple). S veličinom listova, rastom i bojom biljke povezani su i miris i aroma.
Tako se osim vrsta s karakterističnom aromom bosiljka, koja može biti “slađa” kod zelenih i “oporija” kod obojanih verzija, može naći i bosiljak s aromom limuna (citriodorum), cimeta (Cynnamonum) ili anisa (Licorice).
Raspon mogu proširiti i druge vrste bosiljka, kao što su Tulsi ili sveti bosiljak (O. sanctum) i afrički ili plavi bosiljak (O.kilimandscharicum).

Kako izgleda i gdje raste?
Bosiljak je jednogodišnja biljka koja naraste do pola metra visine, ovisno o sorti. Listovi su glatki, ovalni i sjajni, a cvjetovi sitni i bijeli do ljubičasti.
U prirodi dolazi iz toplih krajeva Azije i Afrike, no uspijeva gotovo svugdje – ako mu osigurate dovoljno topline i sunca.
Voli sunčane položaje, toplu zemlju i redovito, ali umjereno zalijevanje.
Previše vode može mu naškoditi, pa je dobro da tlo bude rahlo i propusno. Idealna temperatura za njegov rast je između 20 i 30 °C, a čim temperature padnu ispod 10 °C – za njega postaje prehladno.
Bosiljak je osjetljiv na niske temperature i najesen kad zahladi propada.
Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru
Njega i uvjeti rasta
Bosiljak je zahvalan i brzo raste. Ako ga redovito prikraćujete, potičete bočno grananje i bujniji rast. Zalijevajte ga kad primijetite da se površinski sloj zemlje osušio, a izbjegavajte vlaženje listova. Na otvorenom ga treba štititi od jakog vjetra, dok u kući treba izbjegavati propuh.
Za uzgoj u tegli bit će dovoljna posuda promjera 20-ak centimetara. Presađivanje je jednostavno – kada mu posuda postane premala ili ako ga želite preseliti iz sadnice u vrt. Koristite rahlu zemlju s dodatkom komposta, a svakih nekoliko tjedana možete ga pognojiti blagim organskim gnojivom za lisnato bilje.

Nove biljke – lako i brzo
Bosiljak se vrlo lako razmnožava. Dovoljno je odrezati vršni dio biljke (dužine 8–10 cm), staviti ga u čašu s vodom i već za nekoliko dana pojavit će se bijeli korjenčići. Tada ga možete posaditi u zemlju. Ova metoda posebno je zgodna kad želite podijeliti biljku s prijateljima – jer bosiljka nikad previše.
Uobičajeni problemi i kako ih riješiti
Ako listovi počnu žutjeti, moguće je da ima previše vlage ili premalo svjetla.
Suhi vrhovi listova često su znak suhog zraka ili viška gnojiva.
Od štetnika, u vrtu mu najčešće prijete lisne uši i puževi, dok u zatvorenom prostoru treba paziti na crvene paukove grinje. Redovita provjera listova i povremeno pranje mlakom vodom pomoći će u prevenciji.
Narodna medicina
Bosiljak se koristi za ublažavanje probavnih tegoba, tegoba s dišnim putevima i nesanicom. Trava bosiljka potiče apetit, pospješuje probavu, sprječava nadutost i ublažava bolove i grčeve u probavnom traktu.
Površinski dezinficira i zato se koristi za male rane i ogrebotine. Trave i sjemenke su korisno sredstvo za dezinfekciju u bolestima organa za izlučivanje i kod bijelog iscjetka, a s oparkom ispiremo i aknastu kožu.
Ima blago umirujuće djelovanje te pomaže kod nervoze, nesanice, depresije i iscrpljenosti. Olakšava glavobolje zbog nervoze, migrenu te probleme s gripom, groznicom, hripavcem i plućnim bolestima. Kod upala sluznice usta i lošeg zadaha možemo si pomoći grgljanjem pripravka bosiljka, kao prvu pomoć na mjestu uboda insekata utrljamo svježi sok od lišća bosiljka.
Bilje
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Menta nije rezervirana samo za mojito – otkrijte sve njezine blagodati i načine kako je koristiti svaki dan

Menta (Mentha piperita), metvica ili nana jedna je od najpoznatijih i najkorištenijih biljaka na svijetu. Njezin prepoznatljiv, osvježavajući miris budi osjetila, dok blagotvorna svojstva djeluju na tijelo i um. Bilo da je koristite u čaju, jelima, desertima ili kao ukras u vrtu, menta je biljka koja pruža mnogo više od okusa.
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Botanički opis i porijeklo
Menta pripada porodici usnača (Lamiaceae) i poznata je po svojim karakterističnim tamnozelenim, nazubljenim listovima i uspravnim stabljikama koje mogu narasti do 60 centimetara visine.
Cvjetovi su sitni, ljubičaste do ružičaste boje, skupljeni u klasaste cvatove na vrhu stabljike. Porijeklom je iz Europe i Azije, a danas se uzgaja gotovo u cijelom svijetu zbog svojih ljekovitih i kulinarskih svojstava.
U prirodi raste na vlažnim livadama, uz potoke i rubove šuma, ali se vrlo lako prilagodila uzgoju u vrtovima i teglama.
Gdje se i kako može uzgajati menta?
Menta je iznimno jednostavna za uzgoj, zbog čega je omiljena među vrtlarima početnicima. Može se uzgajati na otvorenom u vrtu, gdje se vrlo brzo širi, pa je preporučljivo posaditi je u kontroliranom prostoru, primjerice u saksiji ukopanoj u zemlju, kako ne bi preuzela cijelu gredicu.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
Uspijeva i u teglama na balkonu ili prozoru, gdje joj je potrebno mnogo svjetla, ali treba biti zaštićena od izravnog podnevnog sunca. Idealna je i za kuhinjski prozor jer je uvijek pri ruci za čaj ili jela. Voli vlažno, ali dobro drenirano tlo i redovito zalijevanje, a povremeno ju je dobro prihraniti organskim gnojivom. Kako bi se potaknuo gušći rast, potrebno je redovito obrezivati vrhove.

Razmnožavanje
Menta se najlakše razmnožava vegetativnim putem, odnosno dijeljenjem korijena ili reznicama. U proljeće ili jesen, dio korijena s izdancima jednostavno se presadi na novo mjesto. Također, reznice mente mogu se odrezati i staviti u čašu vode, a nakon što razviju korijenčiće, posaditi u teglu ili vrt. Ova metoda osigurava brzi rast i zdravu novu biljku.
Gdje se sve koristi menta?
Menta ima široku primjenu, kako u kulinarstvu, tako i u medicini i domu.
1. U kulinarstvu
Najčešće se koristi svježa ili sušena za pripremu čajeva koji smiruju želudac i olakšavaju probavu. Dodaje se u salate, umake i preljeve, kojima daje posebnu svježinu i aromu. Neizostavan je sastojak mnogih deserata poput sladoleda, čokolada i kolača, a koristi se i u pripremi koktela, poput popularnog mojita. U mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji rado se dodaje jelima s mesom i povrćem, posebice s janjetinom.
2. U medicini i aromaterapiji
Poznata je po svojim ljekovitim svojstvima. Čaj od mente smiruje probavne smetnje, grčeve i nadutost te ublažava mučninu, uključujući i onu kod putovanja. Menta osvježava dah i sastojak je mnogih prirodnih pasti za zube. Eterično ulje mente koristi se za ublažavanje glavobolje tako da se nekoliko kapi nanese na sljepoočnice i lagano umasira. Njezin miris bistri um i poboljšava koncentraciju, pa se često koristi u aromaterapiji za osvježenje prostora i jačanje fokusa.
3. U vrtu i domu
Osim kulinarske i ljekovite primjene, menta je idealna i za vrt ili dom. Svojim svježim zelenim listovima uljepšava svaki prostor, a snažan miris odbija mnoge insekte, poput komaraca i muha, pa se koristi kao prirodni repelent. Može se koristiti i za pripremu mirisnih vodica i sprejeva za osvježavanje prostorija, dok sušeni listići mente služe kao odličan dodatak mirisnim vrećicama za ormare i ladice, ostavljajući odjeću mirisnom i svježom.

Zašto je menta dobra za vas?
Menta nije samo aromatičan dodatak jelima i pićima, već i prava mala kućna ljekarna. Potiče probavu, smiruje želudac, osvježava dah i bistri um. Redovito uživanje u čaju od mente može smanjiti osjećaj napetosti i umora, dok eterično ulje mente pruža trenutnu svježinu i energiju, osobito tijekom napornih radnih dana.
Ako tražite biljku koja je korisna, ljekovita, dekorativna i jednostavna za uzgoj, menta je pravi izbor. Posadite je u vrtu, tegli na balkonu ili kuhinjskom prozoru i uživajte u svim blagodatima koje pruža – od okusa i mirisa do zdravlja i ljepšeg, svježeg doma.
Bilje
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju

Kako temperature rastu, s njima bujaju vrtovi i balkoni puni cvijeća, povrća i začinskog bilja. No, ljeto sa sobom donosi i dosadne kukce – od komaraca do muha i mrava. Umjesto da posegnete za kemijskim sredstvima, stručnjakinja za hortikulturu Milica Sekulić otkriva kako se prirodno možete zaštititi – uz pomoć biljaka koje su i estetski privlačne i funkcionalne.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika dugoročno je uvijek bolja nego posezanje za raznim štetnim kemikalijama.
Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: mirisne biljke koje čuvaju vaš vrt
„Postoje repelentne biljke,“ potvrđuje Milica Sekulić, bacc. ing. agr. „Dovoljno je pogledati sastav brojnih insekticida – mnogi su bazirani na uljima upravo tih biljaka.“ Komarci, muhe, mravi i drugi ljetni napasnici osjetljivi su na jake arome i eterična ulja koja ove biljke sadrže.
Ako želite izbjegnuti kemikalije i stvoriti zdraviji okoliš za svoju obitelj, prirodna zaštita od komaraca i štetnika putem biljaka je jednostavno i učinkovito rješenje.
Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Koje biljke posaditi?
Na balkone, prozorske daske ili rubove vrtova idealno je zasaditi:
- Limunsku travu – sadrži citronelu, prirodni repelent, a istovremeno listove možete koristiti za pripremu limunade i aromatizirane vode. Što više biljaka imate, to će djelovanje biti učinkovitije.
- Bosiljak – odlično uspijeva u tegli, odbija komarce, a koristit će vam i u kuhinji.
- Kadulju, timijan i lavandu – mirisne, dekorativne i učinkovite protiv insekata. Njihova eterična ulja odbijaju komarce i muhe, osobito kad protrljate listove.
- Ružmarin – zimzelen i otporan, tjera mrave i komarce, ali privlači pčele i ose pa ga pažljivo pozicionirajte.
Biljke kao saveznici u povrtnjaku
U organskom vrtu neizostavne su:
- Kadifice (tagetes) – čiste tlo od nematoda i drugih podzemnih štetnika.
- Neven – djeluje repelentno i ukrasno.
- Bosiljak, timijan, kadulja – štite povrće, a istovremeno ga oplemenjuju aromom i mirisom.
Kombiniranjem funkcionalnih i dekorativnih vrsta postiže se dvostruki učinak – estetski privlačan prostor i prirodna zaštita od komaraca i štetnika tijekom cijelog ljeta.

Bez pesticida i bez brige
Sadnjom pravilno odabranih biljaka stvorit ćete oku ugodan, mirisan i funkcionalan prostor. Osim što doprinose bioraznolikosti i privlače korisne insekte poput pčela, ove biljke smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima i čine vaš vanjski prostor ugodnijim za boravak – osobito u toplim ljetnim večerima.
You must be logged in to post a comment Login