Povežimo se

Bilje

Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)

Bosiljak je jedan od najpopularnijih začina u kuhinji, a blagotvorno utječe i na zdravlje

bosiljak

Miris koji podsjeća na ljeto, talijanske specijalitete i svježinu vrta – bosiljak je bez sumnje jedna od najvoljenijih biljaka u svijetu. No osim što nas osvaja aromom i okusom, ova biljka krije mnogo više: povijest, kulturu, zdravlje i ljepotu.

Bosiljak, poznat i pod latinskim imenom Ocimum basilicum, naziva se i kraljevskom biljkom. I ne bez razloga – njegova se vrijednost prepoznaje još od davnina. Obožavali su ga stari Grci i Rimljani, koristio se u ritualima, kao zaštita od zlih duhova, a danas je nezamjenjiv u kuhinji i sve češće – na prozorskoj dasci ili u gredici domaćih vrtova.

U vrtovima je dobrodošao kao dobar susjed mnogih vrtnih biljaka, budući da odbija štetnike. To je biljka koju rado posjećuju pčele, a njeno eterično ulje se koristi u industriji parfema. Na prozorskoj klupčici će dosadne insekte tjerati iz vaše kuhinje.

Kako uzgojiti začinsko bilje kod kuće?

Bosiljak – više od začina

Vrsta, koju najčešće uzgajamo, je obični bosiljak (Ocimum basilicum). Ima veliki broj sorti. Od sorti bosiljka s lišćem, velikim kao dlan (Mamooth, Genovese, Foglia di lattuga), različitih vrsta sa srednje velikim listovima, do vrsta u obliku grma s malim lišćem (O.b. minimum, Piccolo).

Također, boja lišća se kreće u rasponu od tamno zelene do tamno crvenih nijansi (Red rubin, Osmin purple). S veličinom listova, rastom i bojom biljke povezani su i miris i aroma.

Tako se osim vrsta s karakterističnom aromom bosiljka, koja može biti “slađa” kod zelenih i “oporija” kod obojanih verzija, može naći i bosiljak s aromom limuna (citriodorum), cimeta (Cynnamonum) ili anisa (Licorice).

Raspon mogu proširiti i druge vrste bosiljka, kao što su Tulsi ili sveti bosiljak (O. sanctum) i afrički ili plavi bosiljak (O.kilimandscharicum).

bosiljak

Kako izgleda i gdje raste?

Bosiljak je jednogodišnja biljka koja naraste do pola metra visine, ovisno o sorti. Listovi su glatki, ovalni i sjajni, a cvjetovi sitni i bijeli do ljubičasti.

U prirodi dolazi iz toplih krajeva Azije i Afrike, no uspijeva gotovo svugdje – ako mu osigurate dovoljno topline i sunca.

Voli sunčane položaje, toplu zemlju i redovito, ali umjereno zalijevanje.

Previše vode može mu naškoditi, pa je dobro da tlo bude rahlo i propusno. Idealna temperatura za njegov rast je između 20 i 30 °C, a čim temperature padnu ispod 10 °C – za njega postaje prehladno.

Bosiljak je osjetljiv na niske temperature i najesen kad zahladi propada.

Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru

Njega i uvjeti rasta

Bosiljak je zahvalan i brzo raste. Ako ga redovito prikraćujete, potičete bočno grananje i bujniji rast. Zalijevajte ga kad primijetite da se površinski sloj zemlje osušio, a izbjegavajte vlaženje listova. Na otvorenom ga treba štititi od jakog vjetra, dok u kući treba izbjegavati propuh.

Za uzgoj u tegli bit će dovoljna posuda promjera 20-ak centimetara. Presađivanje je jednostavno – kada mu posuda postane premala ili ako ga želite preseliti iz sadnice u vrt. Koristite rahlu zemlju s dodatkom komposta, a svakih nekoliko tjedana možete ga pognojiti blagim organskim gnojivom za lisnato bilje.

bosiljak

Nove biljke – lako i brzo

Bosiljak se vrlo lako razmnožava. Dovoljno je odrezati vršni dio biljke (dužine 8–10 cm), staviti ga u čašu s vodom i već za nekoliko dana pojavit će se bijeli korjenčići. Tada ga možete posaditi u zemlju. Ova metoda posebno je zgodna kad želite podijeliti biljku s prijateljima – jer bosiljka nikad previše.

Uobičajeni problemi i kako ih riješiti

Ako listovi počnu žutjeti, moguće je da ima previše vlage ili premalo svjetla.

Suhi vrhovi listova često su znak suhog zraka ili viška gnojiva.

Od štetnika, u vrtu mu najčešće prijete lisne uši i puževi, dok u zatvorenom prostoru treba paziti na crvene paukove grinje. Redovita provjera listova i povremeno pranje mlakom vodom pomoći će u prevenciji.

Narodna medicina

Bosiljak se koristi za ublažavanje probavnih tegoba, tegoba s dišnim putevima i nesanicom. Trava bosiljka potiče apetit, pospješuje probavu, sprječava nadutost i ublažava bolove i grčeve u probavnom traktu.

Površinski dezinficira i zato se koristi za male rane i ogrebotine. Trave i sjemenke su korisno sredstvo za dezinfekciju u bolestima organa za izlučivanje i kod bijelog iscjetka, a s oparkom ispiremo i aknastu kožu.

Ima blago umirujuće djelovanje te pomaže kod nervoze, nesanice, depresije i iscrpljenosti. Olakšava glavobolje zbog nervoze, migrenu te probleme s gripom, groznicom, hripavcem i plućnim bolestima. Kod upala sluznice usta i lošeg zadaha možemo si pomoći grgljanjem pripravka bosiljka, kao prvu pomoć na mjestu uboda insekata utrljamo svježi sok od lišća bosiljka.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru

Menta nije rezervirana samo za mojito – otkrijte sve njezine blagodati i načine kako je koristiti svaki dan

Menta (Mentha piperita), metvica ili nana jedna je od najpoznatijih i najkorištenijih biljaka na svijetu. Njezin prepoznatljiv, osvježavajući miris budi osjetila, dok blagotvorna svojstva djeluju na tijelo i um. Bilo da je koristite u čaju, jelima, desertima ili kao ukras u vrtu, menta je biljka koja pruža mnogo više od okusa.

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt

Botanički opis i porijeklo

Menta pripada porodici usnača (Lamiaceae) i poznata je po svojim karakterističnim tamnozelenim, nazubljenim listovima i uspravnim stabljikama koje mogu narasti do 60 centimetara visine.

Cvjetovi su sitni, ljubičaste do ružičaste boje, skupljeni u klasaste cvatove na vrhu stabljike. Porijeklom je iz Europe i Azije, a danas se uzgaja gotovo u cijelom svijetu zbog svojih ljekovitih i kulinarskih svojstava.

U prirodi raste na vlažnim livadama, uz potoke i rubove šuma, ali se vrlo lako prilagodila uzgoju u vrtovima i teglama.

Gdje se i kako može uzgajati menta?

Menta je iznimno jednostavna za uzgoj, zbog čega je omiljena među vrtlarima početnicima. Može se uzgajati na otvorenom u vrtu, gdje se vrlo brzo širi, pa je preporučljivo posaditi je u kontroliranom prostoru, primjerice u saksiji ukopanoj u zemlju, kako ne bi preuzela cijelu gredicu.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

Uspijeva i u teglama na balkonu ili prozoru, gdje joj je potrebno mnogo svjetla, ali treba biti zaštićena od izravnog podnevnog sunca. Idealna je i za kuhinjski prozor jer je uvijek pri ruci za čaj ili jela. Voli vlažno, ali dobro drenirano tlo i redovito zalijevanje, a povremeno ju je dobro prihraniti organskim gnojivom. Kako bi se potaknuo gušći rast, potrebno je redovito obrezivati vrhove.

Razmnožavanje

Menta se najlakše razmnožava vegetativnim putem, odnosno dijeljenjem korijena ili reznicama. U proljeće ili jesen, dio korijena s izdancima jednostavno se presadi na novo mjesto. Također, reznice mente mogu se odrezati i staviti u čašu vode, a nakon što razviju korijenčiće, posaditi u teglu ili vrt. Ova metoda osigurava brzi rast i zdravu novu biljku.

Gdje se sve koristi menta?

Menta ima široku primjenu, kako u kulinarstvu, tako i u medicini i domu.

1. U kulinarstvu

Najčešće se koristi svježa ili sušena za pripremu čajeva koji smiruju želudac i olakšavaju probavu. Dodaje se u salate, umake i preljeve, kojima daje posebnu svježinu i aromu. Neizostavan je sastojak mnogih deserata poput sladoleda, čokolada i kolača, a koristi se i u pripremi koktela, poput popularnog mojita. U mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji rado se dodaje jelima s mesom i povrćem, posebice s janjetinom.

2. U medicini i aromaterapiji

Poznata je po svojim ljekovitim svojstvima. Čaj od mente smiruje probavne smetnje, grčeve i nadutost te ublažava mučninu, uključujući i onu kod putovanja. Menta osvježava dah i sastojak je mnogih prirodnih pasti za zube. Eterično ulje mente koristi se za ublažavanje glavobolje tako da se nekoliko kapi nanese na sljepoočnice i lagano umasira. Njezin miris bistri um i poboljšava koncentraciju, pa se često koristi u aromaterapiji za osvježenje prostora i jačanje fokusa.

3. U vrtu i domu

Osim kulinarske i ljekovite primjene, menta je idealna i za vrt ili dom. Svojim svježim zelenim listovima uljepšava svaki prostor, a snažan miris odbija mnoge insekte, poput komaraca i muha, pa se koristi kao prirodni repelent. Može se koristiti i za pripremu mirisnih vodica i sprejeva za osvježavanje prostorija, dok sušeni listići mente služe kao odličan dodatak mirisnim vrećicama za ormare i ladice, ostavljajući odjeću mirisnom i svježom.

Zašto je menta dobra za vas?

Menta nije samo aromatičan dodatak jelima i pićima, već i prava mala kućna ljekarna. Potiče probavu, smiruje želudac, osvježava dah i bistri um. Redovito uživanje u čaju od mente može smanjiti osjećaj napetosti i umora, dok eterično ulje mente pruža trenutnu svježinu i energiju, osobito tijekom napornih radnih dana.

Ako tražite biljku koja je korisna, ljekovita, dekorativna i jednostavna za uzgoj, menta je pravi izbor. Posadite je u vrtu, tegli na balkonu ili kuhinjskom prozoru i uživajte u svim blagodatima koje pruža – od okusa i mirisa do zdravlja i ljepšeg, svježeg doma.

Nastavite čitati

Bilje

Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju

Kako temperature rastu, s njima bujaju vrtovi i balkoni puni cvijeća, povrća i začinskog bilja. No, ljeto sa sobom donosi i dosadne kukce – od komaraca do muha i mrava. Umjesto da posegnete za kemijskim sredstvima, stručnjakinja za hortikulturu Milica Sekulić otkriva kako se prirodno možete zaštititi – uz pomoć biljaka koje su i estetski privlačne i funkcionalne.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika dugoročno je uvijek bolja nego posezanje za raznim štetnim kemikalijama.

Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj

Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: mirisne biljke koje čuvaju vaš vrt

„Postoje repelentne biljke,“ potvrđuje Milica Sekulić, bacc. ing. agr. „Dovoljno je pogledati sastav brojnih insekticida – mnogi su bazirani na uljima upravo tih biljaka.“ Komarci, muhe, mravi i drugi ljetni napasnici osjetljivi su na jake arome i eterična ulja koja ove biljke sadrže.

Ako želite izbjegnuti kemikalije i stvoriti zdraviji okoliš za svoju obitelj, prirodna zaštita od komaraca i štetnika putem biljaka je jednostavno i učinkovito rješenje.

Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Koje biljke posaditi?

Na balkone, prozorske daske ili rubove vrtova idealno je zasaditi:

  • Limunsku travu – sadrži citronelu, prirodni repelent, a istovremeno listove možete koristiti za pripremu limunade i aromatizirane vode. Što više biljaka imate, to će djelovanje biti učinkovitije.
  • Bosiljak – odlično uspijeva u tegli, odbija komarce, a koristit će vam i u kuhinji.
  • Kadulju, timijan i lavandu – mirisne, dekorativne i učinkovite protiv insekata. Njihova eterična ulja odbijaju komarce i muhe, osobito kad protrljate listove.
  • Ružmarin – zimzelen i otporan, tjera mrave i komarce, ali privlači pčele i ose pa ga pažljivo pozicionirajte.

Biljke kao saveznici u povrtnjaku

U organskom vrtu neizostavne su:

  • Kadifice (tagetes) – čiste tlo od nematoda i drugih podzemnih štetnika.
  • Neven – djeluje repelentno i ukrasno.
  • Bosiljak, timijan, kadulja – štite povrće, a istovremeno ga oplemenjuju aromom i mirisom.

Kombiniranjem funkcionalnih i dekorativnih vrsta postiže se dvostruki učinak – estetski privlačan prostor i prirodna zaštita od komaraca i štetnika tijekom cijelog ljeta.

Bez pesticida i bez brige

Sadnjom pravilno odabranih biljaka stvorit ćete oku ugodan, mirisan i funkcionalan prostor. Osim što doprinose bioraznolikosti i privlače korisne insekte poput pčela, ove biljke smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima i čine vaš vanjski prostor ugodnijim za boravak – osobito u toplim ljetnim večerima.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice