Povežimo se

Gastro

Peršin – Petroselinum sativum – cripsum

Peršin je odavno cijenjeno začinsko bilje, odnosno povrće. Kažu da su Rimljani hranili svoje mišićave borce da još više ojačaju i pokažu muškost u borbi.

Veoma je bogat vitaminom A i C, karotenom i mineralima, kao i kalijem, željezom i fosforom Kalij je uvijek dobro došao srcu i zato ga i medicina hvali i prihvaća. Privlačna je mirisa i okusa.

Odličan je za jačanje apetita, a kažu da kao oblog se može koristiti kod udaraca. Eh, što nisam znao kada me ne mazga bacila pet metara od sebe i ostao sam ležati dok me roditelji nisu podigli i izlijevali na uboj tolike desetke litara vode kao u kaznionici.

Peršin se koristi sav. Korijen se stavlja u juhu i može se napraviti sama juha od peršina, dok se list sjeckan stavlja neposredno pred završetak kuhanja da daje svoj svježi okus, ukus i miris.

Također oni ukrasi peršina na predjelima ili mezama u restoranima i hotelima nisu za gledanje. Ono se pojede sirovo i veoma je korisno.

Peršina možete uvijek imati u kuhinji kao i mesliđana – basilicuma – bosiljka. Možete ga uzgajati u vazi ili u podrumu cijelu godinu ili ga možete osušiti pa ga kao takvoga koristiti jednako cijelu godinu.

Ne zaboravite ga staviti poslije češnjaka sa celerom i mrkvom kao i kapulom kada imate na umu pripremiti gusti umak ili kakav lovački gulaš, a svakako nećete zaboraviti nadodati i na koncu kuhanja pred samo serviranje.

Kažu da je veoma koristan muškarcima, ali nama u samostanima za to nije prijatelj. Mi koristimo češće hren. On je ekvilibrij naše ishrane i zato ga treba vidjeti što češće na našim stolovima i u našim kuhinjama.

Peršin kao i celer i mesna se uvijek stavljaju pri kraju kuhanja i spremanja naših jela. Razlog je u tome što njihov miris brzo hlapi.

Pet grama peršina nam je dovoljno za sve dnevne potrebe vitamina A i 30 grama za vitamin E.

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Avokado će krasiti vaš vrt ali i pružiti brojne dobrobiti zdravlju

Avokado ima antibakterijska i zacjeljujuća svojstva,

Ova tropska delicija pronašla je mnogo mjesta u kulinarstvu, ali i u kozmetici zbog brojnih dobrobiti za ljudski organizam. Prilikom kupnje obratite pozornost na stanje ploda i je li dovoljno zreo za korištenje; to ćete najbolje prepoznati po dodiru – ako je blago mekan, spreman je za konzumiranje.

Avokado ima antibakterijska i zacjeljujuća svojstva, poboljšava zdravlje kože, kose i očiju, povećava koncentraciju, čuva srce, probavu, regulira šećer, pomaže kod artritisa te sprječava nastanak raka. Dobro je poznato da je avokado visoko kalorično voće sa 160 kalorija na 100 grama ploda zbog čega se u jednom obroku ne bi trebala pojesti čitava voćka, već samo jedna trećina.

Avokado je bogat zdravim nezasićenim mastima, oko 20 grama po voćki, te vitaminima A, B, C i D. Uz to sadrži kalij i kalcij te folnu kiselinu. Što se tiče razine kalija, više ga se nalazi u avokadu nego u primjerice, banani, koja je poznata po tome. Zbog svih ovih sastojaka, avokado je jako dobar za naše zdravlje, a ovo su samo neke od njegovih dobrobiti.

Pospješuje zdravlje kože i kose

Mononezasićene masne kiseline u avokadu pomažu kod suhe kože jer joj pomažu održati vlažnost te smanjuju crvenilo i nadraženost potičući bržu obnovu. Ulje avokada zato je dobro za osjetljivu kožu i onu sklonu teškim stanjima. Zanimljivost je da ovo ulje uspijeva prodrijeti duboko u unutarnje slojeve kože gdje stimulira stvaranje kolagena i tako smanjuje bore i održava kožu mladom.

Napravite sami ljekoviti čaj i kupku od lavande

Maska za kosu od avokada dobra je za kožu i tjeme jer se brzo upija, održava elastičnost i stvara zdraviji izgled kože i kose. U kombinaciji s medom, jajetom ili maslinovim uljem, popravit će suhu kosu i vratiti joj sjaj.

Pospješuje probavu i potiče mršavljenje

Broj kalorija u avokadu (160 na 100 gr) možda ne zvuči kao nešto što bi moglo pomoći pri mršavljenju, no, zdrave masnoće u ovoj voćki stvaraju brzu sitost. Osim toga, sadrži i aminokiselinu L-karnitin koja se koristi za bolje sagorijevanje masnoća. Vitamin B potiče rad probave, a vlakna potiču izbacivanje toksina iz organizma. Osim toga, ima mogućnost balansirati pH u tijelu što pomaže kod želučanih tegoba.

Sprječava nastanak nekih tumora

Avokado ima antiupalna, antioksidativna i antikancerogena svojstva te sadrži glutation koji se u našem organizmu bori protiv slobodnih radikala, što znači da štiti od raka. Tako može pomoći prevenirati pojavu raka usne šupljine, kože i prostate kod muškaraca, a raka dojke kod žena. Smatra se da pomaže i kod smanjenja nuspojava kemoterapije.

Poboljšava koncentraciju i rad srca

Zbog visoke razine omega-3 kiseline i vitamina E, avokado održava mozak zdravim jer poboljšava cirkulaciju u prednji dio. Upravo taj dio zadužen je za razmišljanje, donošenje odluka i planiranje.

Ovo je najbolje začinsko bilje za uzgoj u domu

Vitamin E pomaže kod preveniranja oksidacije kolesterola što uz masne kiseline, fitosterole i kalij pomaže radu srca te sprječava nastanak srčanih bolesti. Uz to, smanjuje stres te razinu homocisteina koji povećava rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.

Ublažava simptome artritisa

Kao dobar izvor omega-3 masnih kiselina i antioksidanata, ublažava kroničnu upalu u tijelu. Tako može smanjiti i simptome artritisa i osteoartritisa.

Izvor: Ekovrtlar

Nastavite čitati

Gastro

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Perete li gljive i začine koje ste ubrali prije obroka?

Ovo voće i povrće iz vrta često ne peremo prije jela, a postoje jaki razlozi zašto bismo trebali. Preskačemo tako pranje povrća i voća kako bismo što prije napravili ručak ili mislimo kako će u doticaju s vodom namirnica promijeniti teksturu… Pitanje je i zašto oprati voće ako ćemo oguliti koru? Zašto moramo oprati kivi i gljive, otkrivamo u nastavku teksta.

Spomenimo samo da je važno prije pranja namirnica dobro oprati ruke, ukloniti sva udubljena i trule dijelove iz voća i povrća te ih nježno oprati vodom. Ako se radi o namirnici čija kora je tvrda, onda koristite četku namijenjenu isključivo za čišćenje voća i povrća.

Začini iz vrta

Svježe ubrani začini, poput bosiljka i peršina, koje ste uzgajali na prozoru sigurno su lijep prizor koji uz to savršeno miriše i dodaje okuse jelima, ali samo zato što stoje u vašoj kuhinji,ne znači da su čisti.

Kućna prašina ili posjet insekata mogu ostaviti trag na biljci pa je ipak potrebno dobro ih oprati pod mlazom hladne vode. Nakon toga ih jednostavno otresite ili obrišite papirnatim ručnikom.

Dinje

I dinje rastu iznad zemlje, a debela kora ih štiti od mikroorganizama i prljavštine. Ako dinju ne operete prije konzumacije, lako će se sva prljavština i bakterije s kore prenijeti u meso dinje i to putem noža kada ju režete.

Kako oprati dinju? Jednostavno je prije rezanja ju isperite hladnom vodom, a možete i prati četkom.

Smanjuje stres i troši kalorije – vrtlarenje je odlično za vaše zdravlje

Gljive

Puno nas vjeruje u mit da se gljive ne bi trebale prati jer će upiti tekućinu. Ali to nije istina jer se one sastoje uglavnom od vode, pa će upiti jako male količine. Kako mogu biti prljave od zemlje iz koje rastu, nježno uklonite svu prljavštinu s njih i stavite u posudu s vodom. Nježno ih trljajte rukama i prebacite na čistu krpu da se osuše.

Zelena salata

Kada se zeleno lisnato povrće kuha, vrela voda će uništiti sve mikroorganizme koji se u listovima skrivaju. Ako kako zelenu salatu termički ne obrađujemo, ipak ju je potrebno oprati prije jela. Ako salatu stavljate u sendvič ili ćete napraviti prilog, odvojite listove i svaki isperite pod mlazom hladne vode te ostavite da se ocijedi.

Najbolja kombinacija biljaka u sadnji za brži rast i zdraviji vrt

Kivi

Možda niste znali, ali sve se češće savjetuje da kora ove voćke ne guli nego jede, jer sadrži jako puno vlakana i vitamina C. Ako odlučite ostaviti koru, potrebno ju je očistiti ispod hladne vode te obrisati papirom kako biste uklonili sve nečistoće i moguće bakterije koje se na njoj nalaze.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice