Vrt
Zimsko prskanje biljaka
Mnogi uzročnici bolesti prezimljuju na biljci domaćinu skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, rak ranama i trulim organima. Da bismo spriječili odnosno smanjili zaraze u proljeće, patogene treba uništiti na mjestu njihova prezimljenja.

Upravo se zbog toga preporuča provesti zimsko prskanje. Na taj način smanjujemo mogućnost sljedećih zaraza: krastavosti ploda i lista jabuke, monilije, kovrčavosti lista breskve, šupljikavosti lista koštičavih voćaka, crne pjegavosti, a suzbijamo i mahovine i lišajeve koji se pojavljuju u voćnjacima u kojima se ne obavlja redovna zaštita.
Osim uzročnika gljivičnih bolesti, na biljci domaćinu prezime i brojni štetni insekti poput lisne uši, štitaste uši, crvenog voćnog pauka i ostalih grinja, kruškine buhe… Najčešće prezimljuju u obliku jaja, a uspješno se mogu suzbiti prskanjem mineralnim uljima koja nisu toliko štetna kao insekticidi koje koristimo kasnije u vegetaciji.
Zimsko prskanje može se obaviti od jeseni (nakon opadanja lišća) pa sve do početka vegetacije, kada se postižu i najbolji rezultati. Prskati se počinje obično krajem veljače ili početkom ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima – dnevne temperature trebale bi biti oko 5 ºC. Potrebno je dobro “oprati” stabla, dok škropivo ne počne kapati s tretirane biljke. Prskati se mogu voćke, ukrasni grmovi, ruže, čak i tuje i čempresi.
Za prskanje se mogu koristiti već gotovi pripravci koji sadrže djelatnu tvar na bazi bakra i mineralno ulje (djeluju na jaja insekata i grinja te gljivične bolesti), pripravci koji sadrže samo djelatnu tvar bakar (djeluju samo na gljivične bolesti i lišajeve i mahovinu) ili sama mineralna ulja (djeluju samo na jaja štetnika).
O odabiru sredstva za zimsko prskanje i njegovoj primjeni savjetujte se sa stručnim osobljem u poljoprivrednoj ljekarni te obavezno pročitajte uputu za upotrebu preparata!
Kovrčavost lista (Taphrina deformans)
Kovrčavost lista je najčešća bolest breskve, nektarine i marelice. Javlja se redovito svake godine, a jačina napada ovisi prvenstveno o vremenskim uvjetima u periodu otvaranja pupova.
Uzročnik bolesti je gljivica latinskog imena Taphrina deformans. Prezimi na deblu i na granama breskve ili marelice, a u proljeće napada mlade tek izašle listiće. Zarazi posebno odgovara kišovito (jer kišne kapi šire gljivicu po čitavoj krošnji) i hladno (jer listovi sporije rastu) vrijeme. Kada listovi dostignu punu veličinu, gljivica više ne širi zarazu.
Simptomi napada su vrlo karakteristični – dolazi do kovrčanja listova koji na kraju pocrne, suše se i otpadaju (defolijacija). Biljka nakon toga stvara nove listove, no na taj način troši previše hraniva i svake godine sve više slabi, dok na kraju potpuno ne propadne. Biljke koje su izgubile dosta lišća treba prihraniti s nekim dušičnim gnojivom, potrebno je i prorijediti broj plodova na granama da bi voćka zadržala svoj vigor.
Budući da gljivica zarazi listove dok su još mladi, a tek kasnije se pojave simptomi, često se zaboravi na vrijeme reagirati i pravovremeno obaviti kemijsku zaštitu. Jednom kada simptomi napada postanu vidljivi, kovrčavost lista se NIKAKVIM prskanjem ne može suzbiti. Zaštita fungicidima vrši se isključivo preventivno. Obavezno je provesti zimsko prskanje pripravcima na bazi bakra. Kada se pojave zeleni listovi, ne smije se prskati s bakrenim preparatima zbog njihovog fitotoksičnog djelovanja.
Dok listovi ne dostignu svoju punu veličinu, preporuča se koristiti preparate na bazi aktivnih tvari ditianon i dodin. Vremenski razmaci tretiranja ovise o klimatskim uvjetima pa se prije primjene pripravka savjetujte sa stručnim osobljem u poljoprivrednoj ljekarni.
Izvor: kalia.com.hr
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

You must be logged in to post a comment Login