Povežimo se

Bilje

Stabilizirane biljke su ukras za svaki interijer

Nakon popularnosti biljnih terarija novi trend je stabilizirano bilje. Vodimo vas u Čudesnu šumu prepunu stabiliziranog zelenila kojim možete ukrasiti dom.

Mogu trajati godinama

Stabilizirano bilje su prirodne i žive biljke koje su prošle proces očuvanja čime je povećana njihova trajnost.

“Stabilizirane biljke proizvođači deklariraju na deset godina i više. Te biljke su prošle određeni proces konzervacije gdje je došlo do izmjene sokova i kao takve mogu trajati godinama uz poseban naglasak da ne smiju biti na direktnoj sunčevoj svjetlosti i da se ne smiju prskati odnosno zalijevati, što nam bitno olakšava cjelokupnu situaciju jer to dovodi do nula održavanja”, objašnjava Ivana Budak.

Procesom stabilizacije prirodni sokovi zamijenjeni su glicerinom i jestivim bojama, a gotovo svaka biljka može biti stabilizirana, od mahovina i lišaja pa do cvijeća i grana.

“Najčešće koristimo razne vrste mahovina kao npr. ravnu mahovinu, polarnu mahovinu, lišaj u raznim bojama i nijansama, koristimo razno razne listove, grane poput eukaliptusa, paprati koje daju jedan poseban efekt šumskog izgleda, a to jako volimo u našem dizajnu.”

Bilje koje ne podnosi vanjske uvjete

Upotreba stabiliziranog bilja je neograničena, ali isključivo u interijeru. Ako bi bilo izloženo suncu, brzo bi promijenilo boju. Na zidnim panelima i mahovinskim slikama u raznim oblicima, polarna mahovina daje jedan poseban efekt.

“Polarna mahovina spada u porodicu mahovina koju najčešće volimo koristiti u našim dekoracijama jer tvore, barem meni osobno, najljepši dizajn u slaganju struktura. Mahovina inače nema korijenski sustav i kao takva je super za dekoraciju jer prima na sebe vlagu iz okoline i što je veći taj vlažni udio to je ona rahlija, izdašnija, ljepša, mekanija i kao takva se super može koristiti u terarijima i na zidnim panelima”, objašnjava Ivana.

Zašto se odlučiti za ovu vrstu bilja?

Stabilizirano bilje ne privlači insekte i dostupno je u raznim bojama, a pruža i određenu vrstu akustične zaštite. Dekoriranje interijera korištenjem zidnih panela ili mahovinskih slika ovisi samo o mašti, no, svjetiljka sa stabiliziranim biljem svaki će prostor učiniti posebnim.

Svjetiljka se sastoji od baze koja je normalna LED svjetiljka u obliku visilice, a na nju se posebnim ljepilom lijepi ravna mahovina, dakle kombinira se više vrsta mahovina za početak, a onda se nadograđuju sa razno raznim vrstama trava i paprati da bi postigli wow efekt.

Neodoljiva kombinacija različitih biljaka u zelenim tonovima koje ne traže održavanje i traju godinama, izniman su dašak prirode u interijeru.

Oglas

Bilje

Što je potrebno za uzgoj avokada iz koštice? Nije težak zadatak, ali na neke stvari treba paziti

Smatra se da postoji oko 80 sorti avokada, a svaka od njih zahtijeva uglavnom iste uvjete

Avokado je poznato tropsko voće koje se izvorno uzgaja u Južnoj i Sjevernoj Americi, točnije, centralnom Meksiku. Plod se izvorno naziva i aligatorskom kruškom. Ovo je vrlo ljekovito voće koje se može koristiti za izradu ulja u kozmetici, ali i za brojna jela u kulinarstvu.

Što je potrebno za uzgoj avokada?

Smatra se da postoji oko 80 sorti avokada, a svaka od njih zahtijeva uglavnom iste uvjete. Uzgojiti avokado iz koštice ili već gotove biljke nije nimalo težak zadatak. Ovo voće je poznato po svojoj velikoj koštici u sredini iz koje u vlastitom domu možete uzgojiti avokado.

Uzgoj avokada iz koštice

Prije nego se odlučite za sadnju, postoji par stvari na koje trebate pripaziti. Prvo, prilikom čišćenja avokada nemojte oštetiti smeđu kožicu koja prekriva košticu. Izvadite je i odredite koji je gornji, a koji donji dio koštice jer će se iz donjeg dijela razvijati korijenje. Gornji dio često je više šiljast nego donji što ćete lako prepoznati.

Probušite košticu s tri čačkalice tako da je možete postaviti na čašu na način da je jedna polovica koštice u vodi. Najbolje bi bilo da koristite prozirnu čašu da biste mogli vidjeti napredak. Ostavite je u vodi i uz sunčevu svjetlost sve dok ne počne klijati i stvarati korijenje i listiće. Listići će se pojaviti na mjestima na kojima se koštica raspuknula, što se najčešće dogodi nakon par tjedana boravka u vodi. Klijanje i pojavljivanje listića se događa nakon mjesec do dva mjeseca. Vodu promijenite svakih tjedan dana kako ne bi došlo do nakupljanja bakterija.

Artičoka u vašem vrtu ili na terasi – saznajte kako se sadi i njeguje ova ukusna biljka

Ostavite košticu u takvim uvjetima dok ne počne klijati i stvarati korijenje. Ono izlazi nakon dva do četiri tjedna. Nakon što stvori stabalce od 15-ak centimetara, možete je posaditi u zemlju. No, i nakon što ste se pobrinuli oko koštice, postoji nekoliko stvari na koje morate posebno paziti kod uzgoja avokada.

Temperatura

S obzirom na to da se radi o tropskoj biljci, klima za uzgoj avokada treba biti topla i bez mraza. Ova voćka jako voli sunce i toplinu pa bi bilo pametno izbjegavati temperature koje bi mogle izazvati smrzavanje. Teško će podnijeti temperature niže od 7°C. Sađenje je zato najbolje odraditi u kasno proljeće ili rano ljeto.

Ako biljci avokada neće odgovarati toplina počet će joj padati listovi, a ako ima premalo sunca, počet će gubiti boju.

Tlo

Tlo za sađenje avokada mora biti propusno pa nije loše u zemlju dodati kamenčiće. Prilikom sađenja avokada iz sjemenke, sadite je tako da korijen bude pod zemljom, ali da koštica ostaje iznad površine zemlje. Ako ga sadite na vrtu, a ne u posudu, bilo bi dobro da se nalazi u blizini drugih stabala kako bi se lakše oprašivalo i bolje razvijalo plodove.

Također, pazite da ga posadite na mjesto zaštićeno od vjetra. Gnojenje nije potrebno u velikim količinama, ali može pomoći rastu biljke. Avokado treba dušik i malo cinka pa možete koristiti gnojivo za stabla citrusa. Dobra opcija je da takav kompost sami napravite, ako imate mogućnost.

Voda

Zalijevanje avokada mora biti često, no biljka ne smije biti natopljena. Najbolji pokazatelj količine vlažnosti su listovi biljke. Ako poprime žutu boju, znači da je biljka previše natopljena vodom. Dok avokado raste, mijenjanje vode bi trebalo biti svakih nekoliko dana, oko dva do tri puta dnevno. Pravilo kod zalijevanja avokada je da dopustite da se zemlja osuši prije nego je ponovno zalijete.

Avokado zbilja voli vlažnu zemlju i to toliko da odrasla stabla zahtijevaju oko 75 litara vode dnevno.

Održavanje

Ako sadite avokado iz koštice, ona će se s vremenom osušiti i stvoriti drvce od 15-ak centimetara, što je znak da je vrijeme da je presadite u vrt ili u veću teglu. Prije toga ćete je trebati skratiti za pola, na oko 7 centimetara visine. Sađenje iz sjemenke donosi plodove tek nakon nekoliko godina, to može biti pet godina, ali i u 15, a kroz to vrijeme ćete morati biljku orezivati.

Jednostavne i predivne… Uzgojite ivančice u vrtu ili na balkonu

Savjeti u vezi orezivanja avokada:ako želite postići grmoliki rast, prvo obrezivanje trebalo bi biti već kada biljka naraste oko 30 cm (nakon prvog orezivanja na 15 cm)orezivanje avokada se radi tako da biljku režete na pola njene visinepotrebno je odstraniti i vrhove, to su najčešće dva zadnja lista na granama, nemojte se brinuti što biljku režete na pola, to će pomoći da nema tanke grane već da se zdravo razvija.

Biljne uši na avokadu čest su neprijatelj koji dolazi uz niske temperature. Kako biste se riješili uši na ovoj biljci, za početak ih možete isprati vodom, a nakon toga koristite prirodne preparate kako bi zaštitili biljku. Potrebno je često provjeravanje jer se štetočine vrlo brzo mogu vratiti.

Avokado u Hrvatskoj

Uzgoj avokada u Hrvatskoj nije česta pojava iako Hrvatska ima ugodnu klimu s toplim ljetima i može biti pogodna za uzgajanje ovog tropskog voća, posebno na nekim mikrolokacijama po otocima i samom jugu.

Ipak, prva veća plantaža ove voćke u Hrvatskoj otvorena je tek 2019. godine. U Hrvatskoj će tako najlakše uspjeti u uvjetima suptropske klime – južnoj Dalmaciji, Korčuli, Hvaru i u Dubrovniku gdje postoji nekoliko velikih primjeraka ovog stabla. Zabilježen je i primjer stabla avokada kod Zadra koje daje plodove, što pokazuje da mu ne smeta niti malo sjevernija strana Dalmacije.

Izvor: ekovrtlar.me

Nastavite čitati

Bilje

Najbolja kombinacija biljaka u sadnji za brži rast i zdraviji vrt

Cilj svakog vrtlara je dobiti maksimum od svojih biljaka, a kako bi tome pridonijeli poželjno je kombinirati kompatibilne biljke i poznavati njihove potrebe.

Travanj je mjesec u kojem se radi priprema tla, sijanje ili sadnja odabranih kultura, te ako kasnije želite izbjeći upotrebu umjetnih gnojiva i pesticida potrebno je pažljivo izabrati koje biljke želite saditi jednu pored druge. Poželjno je napraviti plan plodoreda kako bi i sljedeće godine imali pametnu sadnju.

Također svaka biljka ima svoj karakterističan rast, i zato treba poštovati njenu veličinu kako bi joj osigurali dovoljno prostora za rast i razvoj. Važno je ne zaboravit ostaviti odgovarajući razmak između biljaka. Što i kako kombinirati u sadnji otkriva Terezija Radoš, ing. vinarstva iz vrtnog centra Šestine.

Jasmin, glicinija, pavitina… Ove će penjačice u vrt donijeti dašak Mediterana

Evo na što paziti kod kombiniranja prilikom sadnje

Kombinacija jednogodišnjih i višegodišnjih, začinskih biljaka i cvijeća čini vrt zdravijim i bogatijim. Biljke pomažu jedna drugoj, međusobno si potiču rast, pojačavaju okuse ali i štite od zaraza, no ako posadite zajedno nekompatibilne vrste može doći do kontra efekta, odnosno najčešće sporijeg rasta.

Mahunarke nikako ne idu u paru s paprikama, te biljkama koje imaju lukovicu. Poželjno je izbjegavati i kombinaciju kupusa i jagoda i luka i graha. Od izuzetne važnosti su i hranjivi elementi koji su neophodni za uspješan rast.

Bijeli luk je odličan primjer jer biljke posađene u njegovoj blizini su zaštićene od pojave štetočina: lisnih uši, gljivica, puževa te je on prirodni fungicid. Kako on pomaže drugim kulturama tako i on ima korist od drugih, kao naprimjer od kamilice koja mu poboljšava okus.

Ako sadite luk u svojem vrtu treba obrati pažnju da se pored njega ne nađu grah, grašak ili peršin jer on usporava njihov rast. Ako želite pojačati njihov rast zasadite presadnice origana.
Najpoznatiji primjer kultura koje si pomažu su bosiljak i rajčica. Bosiljak pomaže da rajčica ima intenzivniji rast i okus, a kasnije kada ih konzumiramo tijekom ljetnih mjeseci odlično zajedno pašu u salatama, salsi i sl…

Artičoka u vašem vrtu ili na terasi – saznajte kako se sadi i njeguje ova ukusna biljka

Rajčica je dobar susjed s mrkvom, salatama, lukom, blitvom no ne i s paprikom, krastavcem i krumpirom.

Kod planiranja sadnje u vrtu nikako nemojte izostaviti začinske biljke jer njihova korist je velika. U isto vrijeme njihovi cvjetovi privlače razne oprašivače, odnosno pčele i druge kukce a u isto vrijeme svojim intenzivnim mirisom odbijaju nametnike, lisne uši, grinje i komarce.

Origano i mažuran djeluju pozitivno na sve biljke koje su u okolini, kamilica poboljšava kvalitetu tla, kopriva čini cvijeće otpornije, pelin odbija insekte a stolisnik odbija mrave. Bezbroj je pogodnosti koje ove biljke nose posađene u vrtu ali i nakon što ih uberete dat će doprinos vašim jelima ili nakon sušenja imat ćete spremno bilje za odlične domaće čajeve.

Kadifica je jedna od najboljih cvjetnih vrsta unutar gredica u vrtu. Korisna je gotovo svim kulturama a naročito za rajčicu. Ona odbija nemetode koje napadaju korijen povrća.
Uz kadifu popularan cvijet u vrtu je i dragoljub. On štiti tlo od isušivanja, kupusnjače od lisnih usiju i gusjenica a stabla jabuke od krvavih ušiju.

Više saznajte na društvenim mrežama instagram i facebook stranici

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice