Arhitektura i dizajn
Zanimljiv život u amsterdamskom stanu
Poznat kao Venecija sjevera, arhitektonski potpuno jedinstven, Amsterdam skriva puno stambenih izazova za njegove stanovnike, posebno ako se odluče živjeti u starom centru grada. Otkrivamo vam kako se se prilagođavaju životu u zgradama čiji stupovi propadaju, selidbi po uskim stepenicama i suživotu u limitiranom prostoru.
Zaljubljenici u arthitekturu obožavaju Amsterdam
Impresvine i šarene kuće uz preko 100 kilometara kanala koji prolaze kroz sam grad, čine Amsterdam neponovljivim mjestom za sve zaljubljenike u arhitekturu i inovativna rješenja na području gradnje i dizajna. Sa 160 kanala Amsterdam je s razlogom poznat kao Venecija sjevera. Osim toga, jedan je od prvih urbanistički planiranih gradova sjeverne Europe.
Baš kao i Venecija, i Amsterdam je građen na stupovima, na pješčanom tlu. Nekoliko stoljeća kasnije stupovi nažalost propadaju, pa je dodatna fascinacija u šarenom gradu činjenica da kuće djeluju kao da im se netko poigrao s ravnotežom, dok su još jedna specifičnost gradnje i iznimno uska i visoka stubišta unutar kuća odnosno zgrada.
Stan koji je zapravo bio spremište
Konstantno velika potražnja za stanovima pretvara svaki neiskorišten dio zgrade u stambenu jedinicu, a kako to izgleda u praksi s nama je podijelio Bojan Gazibara, marketing menadžer, koji je rodnu Hrvatsku zamijenio Amsterdamom.
Ovaj stan zapravo je bio spremište. U Amsterdamu nemaju podrume jer bi inače sve bilo potopljeno, stoga se njihova spremišta nalaze na tavanu. Stan ima otprilike 35 kvadrata, sa kosinama oko 40. u Tako malom stanu većina stvari napravljena je funkcionalno, odnosno bitno je iskoristiti svaki centimetar prostora.
Kuće i zgrade nisu na ravnom tlu
Bojan nam je otkrio kako se on i drugi stanovnici grada nose s činjenicom da kuće i zgrade u centru nisu nužno na ravnom tlu, te koje je on ima izazove zbog toga.
“Teško je cijelu zgradu srušiti pa ponovno graditi, stoga većina zamijeni stupove na kojima stoje, drugi pak odrežu noge od stola pa naprave da je stol zapravo ravan, jer je inače cijeli pod na koso, ali većina stanova u centru zapravo jesu na koso, moj je malo, ali ne osjećam to previše, mogu pojesti juhu na stolu”, sa osmijehom govori Bojan.
Cijeli stan je zapravo na drvenim gredama koje su negdje odrezane da bi se napravile prostorije, ali drvene grede su i u podu.
Stanovi netipični za naše podneblje
Krenete li u iznajmljivanje stana u Amsterdamu, mogla bi vas dočekati potpuno drugačija situacija nego kod većine stanova u našoj zemlji.
“Kulturni šok koji me dočekao kod iznajmljivanja stana je da stan nije namješten i jako ih se rijetko može naći namještene. Stanovi su prazni i često su bez poda. Jedina stvar koju u stanu dobiješ je kuhinja i wc. Pod možeš otkupiti od nekog tko je živio prije tebe, naravno ako se dogovorite za cijenu ili ga u protivnom sam stavljaš.” Bojan je imao sreću da je dobio i pod i kuhinju, ali ništa drugo, za sve ostalo morao se pobrinuti sam.
Kreativnost je ključna
Upravo u ovakvim stanovima najviše do izražaja dolazi kreativnost njihovih stanovnika, pa su recimo potpuno oduševljenje stari bubnjevi pretvoreni u policu s knjigama koji na taj način štede prostor i čine stan još zanimljivijim. Specifičnost u rasporedu amsterdamskih stanova su i odvojene prostorije za wc od onih za tušranje, gotovo svi stanovi imaju sistem s dvije kupaonice, jer im upravo to donosi više bodova kod prodaje stanova.
Iako malen i tavanski, stan zapravo ima dva kata, dok je drugi napravljen kao galerija koja služi kao spavaća soba. Ono što je tipično za stanove u Amsterdamu je pogled na krovove susjednih zgrada.
Ovaj stan ima svoje minuse, no živjeti u centru Amsterdama je predivno, zaključuje naš sugovornik.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
