Povežimo se
challenge konferencija

Uređenje interijera

Napravite sami vijenac za vrata

Za izradu adventskog vijenca treba malo više inspiracije, znanja i vještine. Kako napraviti i uskladiti vijenac za vrata sa adventskim vijencem, objasnit će nam dizajnerica cvijeća Boška Bahtijarević.

Budite sam svoj majstor i pustite mašti na volju

Predblagdansko vrijeme početak je muka mnogih domaćica koje svoj dom žele oplemeniti novim božićnim detaljima kojima će razbiti monotoniju duha prošlih Božića. Prilika je to za nabavku novih ukrasa, ali i za zasukati rukave i samostalno izraditi ponešto, kao npr. viseći vijenac. U idejama za ovo posljednje pomogla nam je Boška.

Ljudi kada se odlučuju za izradu vijenca trebali bi se prvo opustiti kako bi iskoristili svoju maštu, ne opterećivati se i skupiti materijal da imaju sve pri ruci. Kada nešto sami napravite, zasigurno ćete dobiti osjećaj zadovoljstva i sreće.

Neobični zahtjevi klijenata

Svoje vijence Boška radi i prema narudžbi, a još dan danas sjeća se jednog zahtjeva koji ju je od srca nasmijao.

“Radila sam veliko žičano srce i u toj žici je bio bojani asparagus i cvijeće koje se suši. Došao je jedan gospodin koji me pitao može li otkupiti to srce jer bi volio, budući da se rastao, da to srce stavi iznad kreveta kako bi djevojke koje bi dovodio doma mislile da je jako romantičan”, prisjeća se Boška.

Bili romantični ili se samo predstavljali takvima, božićno vrijeme u vama će zasigurno probuditi malo dijete željno igre. Tu želju bolje je utažiti igrama s grančicama, nego pravim srcima, stoga smo zamolili Bošku da nam pokaže kako poput profesionalca izraditi vijenac zbog kojeg će susjedi pozelenjeti od zavisti. 

O Božiću počinje razmišljati još na ljeto

Boška s planovima za Božić počinje već na ljeto. Ove je godine htjela nešto drugačije. Zamislila je ljude koji sjede za stolom, oko njih šumicu i borove koji mirišu vrlo blizu njihovih noseva. Zamislila je da su adventski vijenci poputih malih šumica u kojima se ponekad nađe i neka srnica i vjeverica i da sve skupa bude romantično.

Prilikom nabavke materijala za izradu vijenca trebali biste obratiti pažnju na to koje ćete grančice koristiti. Boška uvijek koristi onu vrstu čempresa s najduljim trajanjem. Najteži dio izrade, kaže Boška, je sama ideja i pokoja rana koja se nađe na rukama predanog radnika.

Trud se na kraju uvijek isplati

“Najteže je doći do ideje i smisliti svake godine nešto novo, a kada u pripremi napraviš pedeset – šezdeset vijenaca na kraju dana imaš potpuno izranjavane ruke”, iskreno govori.

Što se ukrasa na vijencu tiče, Boška drži da se tu ne treba pretjerano paziti.

Doba Božića je doba kiča, veselja, može se raditi što god, možda i nešto što nije tipično. Prošle je godine radila vijence koji su bili u totalno ludim bojama i netipični za ovo godišnje doba, ali ljudima se svidjelo. Kaže kako nam je trebalo veselja nakon svega što se izdogađalo, pa ju je to inspiriralo za “otkačene” vijence.

Za izradu ovakvog vijenca trebat će vam, ovisno o tome koliko ste vješti, od pola sata do sat vremena, tijekom kojih neće biti zgorega da ga iz vodoravnog položaja katkad postavite u okomiti kako biste vidjeli kako će se grane poviti. Jednom kad u potpunosti budete zadovoljni učinjenim, svoj novi ukras možete ponosno objesiti na pripadajuće mjesto.

Dekoracije i detalji

Ikone dizajna: vintage lampe koji definiraju interijer

Vintage i antikne lampe donose toplinu, karakter i dozu nostalgičnog glamura u suvremene interijere

zelena lampa u tamnom interijeru

U oblikovanju doma koji odiše toplinom i osobnošću, lampe su mnogo više od funkcionalnog izvora svjetla. One postaju element koji povezuje prostor, oblikuje raspoloženje i naglašava ljepotu interijera. Svjetlost koju stvaraju poziva na opuštanje, unose mir i stvaraju diskretan akcent koji čini da se prostor doživi intimnije i osobnije. I dok suvremeni dizajn često slavi čiste linije i pročišćenost forme, vintage i antikne lampe unose onu posebnu notu karaktera: profinjeni kontrast koji oplemenjuje prostor, stvarajući slojevitu i emotivnu estetiku. Njihova patina, ručno oblikovani detalji i bogatstvo materijala interjeru daju suptilnu naraciju — onu o vremenu, majstorstvu i trajnosti dobrog dizajna.
U bezvremenskim, klasično uređenim interijerima, ovakvi komadi djeluju prirodno i smireno, kao logičan nastavak arhitekture i namještaja. U modernim prostorima, pak, postaju pažljivo birani statement-akcenti koji prekidaju monotoniju geometrije i donose toplinu i teksturu.
Predstavljamo najpoznatije ikone rasvjetnog dizajna — komade koji su obilježili povijest interijera, a čiji originali, kao i bezbrojne suvremene interpretacije, i danas fasciniraju dizajnere i kolekcionare širom svijeta.

Otkrivamo kako rasvjeta utječe na ambijent i raspoloženje

Ambijentalna rasvjeta – kako ju odabrati i smjestiti

šarena lampa u spavaćoj sobi

Tiffany lampe: neodoljivi šarm secesije

Tiffany lampe nastale su krajem 19. stoljeća u ateljeu Louisa Comforta Tiffanyja, američkog umjetnika i pionira secesije. Manje je poznato da je veliki doprinos stilu i prepoznatljivom izgledu lampi ateljea Tiffany Studios dala i Clara Driscoll, voditeljica ženskog odjela za rezanje stakla. Clara Driscoll dizajnirala je više od trideset modela Tiffany lampi, među kojima su najpoznatiji Dragonfly, Wisteria i Daffodil. Tiffany lampe prepoznatljivim čine ručno izrađena sjenila od komadića obojenog stakla, spojenih bakrom tehnikom sličnom vitražu. Svaka lampa je unikat – rezultat dugotrajnog procesa, pažnje prema detaljima i istančanog osjećaja za boju i formu. Originalne Tiffany lampe danas predstavljaju kolekcionarske dragocjenosti, a njihova vrijednost na aukcijama nerijetko dostiže desetine, pa čak i stotine tisuća eura. Moderne interpretacije ostaju vjerne autentičnom stilu, nudeći šarm starine po pristupačnijim cijenama.

stolna lampa na drvenom stolu

Emeralite lampa: elegancija na radnom stolu

Emeralite ili bankarska lampa, prepoznatljiva po smaragdno zelenom staklu i mesinganoj osnovi, već više od stoljeća simbolizira profesionalnost i sofisticiranost. Lampa koju je 1909. godine dizajnirao Harrison D. McFaddina, prvotno je služila bankarima i stručnjacima koji su cijenili kvalitetno i usmjereno svjetlo. Staklena sjenila izrađivana su tehnikom „cased glass“ u Češkoj, a kombinacija funkcionalnosti i elegancije učinila je lampu izuzetno popularnom tijekom 20. stoljeća. Danas su originalni modeli i dalje traženi među kolekcionarima, dok reprodukcije omogućuju da ovaj klasični dizajn unese karakter i toplinu u suvremene interijere.

Nesso stolna lampa – ikona šezdesetih

Kada je 1967. godine dizajnerski dvojac Giancarlo Mattioli i Gruppo Architetti Urbanisti Città Nuova predstavio Nesso lampu za Artemide, svijet rasvjete dobio je ikonu futurističkog dizajna. Inspirirana organskim formama i pop-art energijom kasnih šezdesetih, Nesso se prepoznaje po svojoj skulpturalnoj silueti nalik gljivi i fluidnim linijama koje se elegantno šire poput svjetlosnog oblaka. Lampa je zrađena od inovativne plastike ABS — materijala koji je tada predstavljao revoluciju u industrijskom dizajnu. Svojom smjelom, skulpturalnom pojavom, Nesso je savršen primjer komada koji spaja funkcionalnost, tehnološki napredak i poetsku formu, ostajući po svojoj vizualnoj snazi jednako relevantna u suvremenim interijerima kao i u trenutku kada je nastala.

lampa u spavaćoj sobi

PH5 Pendant lampa – skandinavski dizajn savršenog svjetla

Dizajnirana 1958. godine od strane legendarnog danskog dizajnera Poula Henningsena za Louis Poulsen, PH5 pendant lampa postala je simbol skandinavskog modernizma i majstorstva u oblikovanju svjetla. Njena višeslojna reflektorska konstrukcija ravnomjerno raspoređuje svjetlost, smanjuje odbljesak i stvara mek, ugodan sjaj. Elegantna u jednostavnosti, PH5 spaja funkcionalnost s poetičnom estetikom. Bijela verzija posebno naglašava njezin minimalistički, gotovo skulpturalni karakter, čineći lampu suptilnim, a opet upečatljivim akcentom u interijeru. PH5 nije samo rasvjeta. To je dizajnerska ikona koja i danas, više od šest desetljeća kasnije, nadahnjuje moderne prostore svojom bezvremenskom kombinacijom forme, funkcije i svjetlosnog doživljaja.

minimalistički svijetli interijer i crna lampa

Arco podna lampa: elegntni luk koji definira prostor

Dizajnirana 1962. godine od strane braće Achille i Pier Giacomo CastiglioniArco podna lampa brzo je postala jedna od najprepoznatljivijih ikona modernog dizajna. Elegantni luk od nehrđajućeg čelika u kombinaciji s masivnom mramornom bazom donosi visoku funkcionalnost i skulpturalni efekt u prostor. Zahvaljujući svojoj konstrukciji, lampa osvjetljava prostor iz različitih kutova, bez potrebe za fiksnim ugradnjama. Impozantna silueta stvara snažan vizualni akcent. Arco savršeno spaja industrijsku snagu i minimalističku eleganciju. I danas, više od pola stoljeća nakon nastanka, ostaje nezaobilazan komad u suvremenim i klasičnim interijerima.

Vintage lampe nisu samo rasvjetna tijela. One su simbol epohe u kojoj su majstorstvo, detalj i umjetnički izraz bili na cijeni. Svaka lampa nosi priču o stilu i estetici svog vremena. U suvremenim interijerima ne služe samo kao izvor svjetla — postaju vizualni akcent, donose toplinu i stvaraju atmosferu koja priziva prošlost. Njihova prisutnost podsjeća da istinska ljepota ne zastarijeva. Ona ostaje inspiracija i danas, spajajući povijest i suvremenost u svakom prostoru.

Rasvjeta u interijeru – od funkcionalnosti do dekoracije

Imate problema s koncentracijom? Krivac za to može biti i loša rasvjeta

Nastavite čitati

Boje i materijali

Od škola do luksuznih interijera – terrazzo se ponovno vraća na velika vrata

Ovaj materijal s bogatom poviješću, koji spaja estetiku, trajnost i održivost, iznova pronalazi svoje mjesto zahvaljujući suvremenim tehnikama izrade i bezvremenskom šarmu

terrazzo

Nekada zaštitni znak školskih hodnika, muzeja i stubišta javnih zgrada, a danas omiljen detalj u modernim stanovima i dizajnerskim hotelima – terrazzo ponovno osvaja arhitekturu i interijere. Ovaj materijal s bogatom poviješću, koji spaja estetiku, trajnost i održivost, iznova pronalazi svoje mjesto zahvaljujući suvremenim tehnikama izrade i bezvremenskom šarmu.

Marmoleum – podni materijal nove generacije koji osvaja interijere

Iako se terrazzo u nekom obliku pojavljuje još u antičko doba, verzija kakvu poznajemo danas nastaje u Veneciji u 15. stoljeću. Bio je iznimno popularan u Italiji, a kada i kako se počinje širiti po svijetu i zašto ga danas ponovno volimo, objašnjava Antonia Matković Šerić, mag. art., voditeljica Odjela za provedbu programa protupotresne, energetske i cjelovite obnove nepokretne kulturne baštine Grada Zagreba.

Mala povijest terrazza

Nekad se terazzo obožavao, zatim skrivao, a danas ga opet volimo. Njegova povijest prava je priča o transformaciji – od praktičnog rješenja do simbola luksuza.
„Znate svi za mozaik pod, to je opus teseratum, a terrazzo zapravo dolazi iz tog naslijeđa,“ objašnjava Matković Šerić.

Naziv potječe od talijanske riječi terrazza, jer se prvotno koristio kao podna obloga venecijanskih terasa. U renesansi su venecijanski majstori počeli koristiti ostatke mramora i kamena s gradilišta luksuznih vila i palača. Tako su stvarali podove koji su, osim što su bili praktični, imali i estetsku vrijednost.

Kroz 18. i 19. stoljeće terrazzo se širio Europom, a s Austro-Ugarskom monarhijom stigao je i u Hrvatsku. U to vrijeme terrazzo postaje dio zagrebačke arhitektonske priče – od školskih hodnika do stubišta javnih ustanova i gradskih palača.

Terrazzo u Zagrebu: između tradicije i luksuza

„Zanimljivo je da terrazzo u Zagrebu nalazimo u Etnografskom muzeju, na glavnom stubištu u Mažuranićevoj 14, zatim u Prvoj ekonomskoj školi u Medulićevoj, a pronađen je čak i u dvorcu Brezovica iz 18. stoljeća,“ navodi Matković Šerić.
Rani primjerci često su imali grublju teksturu jer se površina polirala kamenom, no s vremenom je terrazzo postao sinonim za eleganciju.

Ono što je nekoć nastalo iz praktičnosti – korištenje ostataka materijala – pretvorilo se u luksuzni element interijera.

Prvotno zamišljen kao ekonomično rješenje, terazzo je slučajno postao i simbol estetike. Kombinacija raznobojnih kamenčića u cementnoj podlozi davala je dojam mramora, što ga je učinilo popularnim u palačama i reprezentativnim prostorima.

Izazovi obnove i suvremena primjena

Danas se u brojnim obnovama kulturne baštine terrazzo nastoji očuvati i restaurirati.
„Kod rekonstrukcija najveći je izazov ukloniti novije slojeve poda, a da se ne ošteti originalna podloga. No zahvaljujući suradnji konzervatora i izvođača radova, moguće je sačuvati izvorni izgled i završnu obradu,“ ističe Matković Šerić.

Zahvaljujući suvremenim tehnologijama, terrazzo danas doživljava pravu renesansu. Novi tipovi izrađuju se s epoksidnim ili polimernim vezivima, što omogućuje brže stvrdnjavanje, veću otpornost i jednostavnije održavanje. Osim izlijevanih podova, sve su popularnije i terrazzo pločice – praktične, lagane i pogodne za moderne interijere.

Terrazzo u suvremenom dizajnu

Terrazzo se danas može pronaći u gotovo svakom tipu prostora – od stanova i ureda do hotela i restorana. Zahvaljujući suvremenim obradama, dostupan je u širokoj paleti boja i uzoraka: od minimalističkih monokromatskih varijanti do vibrantnih kompozicija koje podsjećaju na umjetnička djela.

Posebno su tražene terrazzo pločice koje kombiniraju tradicionalni izgled s praktičnošću moderne ugradnje. Dolaze u različitim formatima, mat ili visoko poliranim obradama, a koriste se u kupaonicama, kuhinjama, hodnicima i vanjskim prostorima.

Njegova svestranost i mogućnost prilagodbe čine terrazzo jednim od najpoželjnijih materijala u današnjem interijer dizajnu.

Bezvremenski materijal koji traje

Iako je kroz povijest prošao put od funkcionalnog do luksuznog, terazzo nikada nije izgubio svoju osnovnu vrijednost – dugotrajnost. Danas, kada su održivost i kvaliteta ponovno u fokusu, ovaj povijesni materijal vraća se kao simbol promišljenog dizajna i zanatske vještine.

Zahvaljujući svojoj otpornosti, lakoći održavanja i mogućnosti kreativne prilagodbe, terrazzo je ponovno postao poželjan izbor – kako u obnovi kulturne baštine, tako i u oblikovanju modernih, elegantnih interijera.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice