Sezona je u punom jeku, apartman je pun gostiju iz tjedna u tjedan, a s time raste i vjerojatnost da će se nešto dogoditi. Većina gostiju ostavlja prostor u urednom stanju, no svaki iskusniji iznajmljivač prije ili kasnije naiđe na razbijen televizor, oštećen namještaj, mrlju koja se ne da oprati ili uništen zid.

Takva situacija zna izbaciti iz takta, pogotovo kad je apartman pažljivo uređen — bilo da ste ga opremali prema standardu za četiri zvjezdice ili prema luksuznijem standardu s pet zvjezdica. Dobra vijest je da šteta rijetko mora značiti trajan gubitak, pod uvjetom da se reagira pravilnim redoslijedom, mirno i s dovoljno dokaza u rukama.

Prvo dokumentirajte štetu

Prije nego išta popravite ili počistite, dokumentirajte stanje apartmana. Bez dokaza teško ćete dokazati štetu bilo gostu, bilo platformi preko koje ste primili rezervaciju, bilo osiguravatelju.

Fotografirajte i snimite sve

Napravite više fotografija iz različitih kutova, uključujući krupne planove oštećenja. Snimite i video ako je moguće — pokazuje kontekst bolje od pojedinačnih fotografija. Provjerite da fotoaparat ili mobitel bilježi datum snimanja, ili to zapišite u posebnu bilješku odmah nakon pregleda.

Napravite popis svega što je oštećeno

Sistematično prođite kroz apartman i zabilježite svaku stavku: namještaj, kućanske uređaje, dekorativne detalje, oštećenja zidova i eventualne kvarove na instalacijama. Ovaj popis kasnije služi kao osnova za procjenu vrijednosti štete.

Procijenite radi li se o uobičajenom trošenju ili stvarnoj šteti

Nije svaka promjena na inventaru šteta koju je opravdano naplatiti. Razlika između uobičajenog trošenja, nemara i namjernog oštećenja bitno mijenja kako ćete reagirati.

Izblijedjela boja madraca nakon nekoliko sezona korištenja ili sitna ogrebotina na starijem stolu spadaju u normalno trošenje. Mrlja od crvenog vina na tapeciranoj sofi ili razbijena čaša zbog neopreznosti bliže su nemaru. Namjerno oštećen televizor, izrezan madrac ili polomljena vrata jasno prelaze granicu – takve slučajeve najlakše je i dokazati i naplatiti.

Kontaktirajte gosta što prije

Ostanite profesionalni, čak i ako je šteta značajna. Opišite problem jasno i činjenično, priložite fotografije i pokušajte dogovoriti rješenje izravno s gostom — mnogi slučajevi riješe se bez ikakvog posredovanja platforme, jednostavnim dogovorom o naknadi.

Kako zatražiti naknadu štete?

Postupak ovisi o tome kako je rezervacija ostvarena.

Ako imate sigurnosni polog

Ako ste unaprijed naplatili sigurnosni polog gotovinom ili karticom, situacija je najjednostavnija — iznos štete jednostavno zadržite iz pologa, uz obrazloženje gostu i priloženu dokumentaciju.

Ako je rezervacija ostvarena preko platforme

Na Airbnbu se sigurnosni polog u pravilu ne naplaćuje izravno — umjesto toga, gost je pri rezervaciji obaviješten da mu se s računa kojim je platio boravak može naplatiti naknada ako prouzroči štetu. Iznajmljivač zahtjev podnosi putem Airbnbova Centra za posredovanje, gdje se zahtjev prvo šalje gostu na uvid. Ako se gost ne odazove ili odbije platiti, Airbnb procjenjuje slučaj i, utvrdi li odgovornost gosta, naplaćuje iznos s njegova računa. Dodatna zaštita dolazi kroz AirCover za domaćine, koji uključuje osiguranje imovine u iznosu do tri milijuna dolara za štetu koju gost prouzroči u prostoru ili na predmetima u vlasništvu domaćina.

Na Bookingu postoje dvije opcije: polog za slučaj štete, koji se naplaćuje unaprijed, i program za slučaj štete, kod kojeg Booking u ime iznajmljivača obrađuje naplatu ako do štete dođe. Vrijedi napomenuti da Bookingovo osiguranje od odgovornosti partnera štiti od potraživanja trećih strana, ali izričito ne pokriva vlastitu imovinu domaćina koju gost ošteti — dakle ne zamjenjuje ni polog ni program za slučaj štete.

Kod obje platforme postoje rokovi za prijavu štete, pa je najbolje pokrenuti postupak što prije nakon otkrivanja oštećenja, uz kompletnu fotodokumentaciju.

Ako je rezervacija bila izravna

Kod izravnih rezervacija, bez posredovanja platforme, sve se svodi na dogovor s gostom. Korisno je imati pisanu komunikaciju (e-mail, poruke) kao dokaz dogovora, a za veće iznose vrijedi izdati račun za popravak ili zamjenu oštećenog predmeta.

Kada uključiti osiguranje?

Police osiguranja doma ili kuće za odmor razlikuju se po tome pokrivaju li štetu koju uzrokuju treće osobe, uključujući goste. Prije prijave štete provjerite je li u polici uopće prijavljen turistički najam objekta — vlasnici koji zaborave prijaviti tu činjenicu osiguravatelju riskiraju da im šteta uopće ne bude priznata. Isplati se aktivirati osiguranje kada je šteta veća od pologa ili kada gost odbija platiti, a platformski mehanizmi (Centar za posredovanje, program za slučaj štete) ne daju rezultat.

Što ako gost odbije platiti?

Ako gost odbije platiti, a rezervacija je ostvarena preko platforme, prijava putem platforme (Airbnbov Centar za posredovanje ili Bookingov program za slučaj štete) prvi je i najjednostavniji korak. Ako platforma ne uspije posredovati, preostaje mogućnost izvansudske medijacije, a za značajniju štetu i pravni postupak. Sve ovisi o okolnostima slučaja, jasnoći dokaza i visini štete — za manje iznose sudski postupak rijetko se isplati zbog vremena i troškova koje zahtijeva.

Kako smanjiti rizik od štete u apartmanu?

Nekoliko preventivnih koraka znatno smanjuje vjerojatnost i opseg štete:

• kvalitetan i jasno istaknut kućni red, s pravilima o odgovornosti gosta za štetu
• fotografije stanja apartmana prije dolaska svake grupe gostiju
• ažurna inventarna lista s procijenjenom vrijednosti svake stavke
• sigurnosni polog, gdje god je to moguće ugovoriti
• redoviti pregledi apartmana tijekom dužih boravaka
• odgovarajuće osiguranje prijavljeno kao turistički najam

Ako tek uređujete ili opremate prostor za najam, vrijedi krenuti već od izbora namještaja i materijala — pogledajte i naše trikove za uređenje stanova za najam, gdje se izdržljivost i lak za održavanje dizajn kombiniraju s dojmom koji privlači goste.

Isplati li se imati sigurnosni polog?

Sigurnosni polog nudi dodatnu zaštitu i potiče goste na odgovorniji odnos prema prostoru, a manje štete najlakše se naplaćuju upravo iz njega, bez dodatnog posredovanja. S druge strane, neki gosti polog doživljavaju kao nepovjerenje, a za kraće ili jeftinije rezervacije često i nije neophodan — tu odluku svaki iznajmljivač donosi prema vlastitom tipu objekta i gostiju.

Najčešće štete u apartmanima

• razbijeni televizori
• oštećen namještaj
• razbijeno posuđe
• uništen madrac
• mrlje na tapeciranom namještaju
• oštećeni zidovi
• izgubljeni ključevi
• oštećene brave
• pokvareni klima uređaji zbog nepravilnog korištenja

Što napraviti ako gost uništi apartman ili nešto u njemu

Kad gost ošteti apartman, redoslijed postupaka odlučuje hoćete li naknadu dobiti bez problema ili ostati praznih ruku. Prvo dokumentirajte štetu fotografijama, videom i popisom oštećenih stavki, prije nego išta počistite ili popravite. Zatim procijenite radi li se o uobičajenom trošenju ili stvarnom nemaru i namjernom oštećenju, jer to određuje vaš sljedeći korak.

Obratite se gostu profesionalno i pokušajte dogovor izravno. Ako to ne uspije, naknadu tražite prema kanalu rezervacije — iz sigurnosnog pologa, putem Airbnbova Centra za posredovanje i AirCovera, ili preko Bookingova pologa ili programa za slučaj štete.

Za veću štetu ili odbijanje plaćanja na raspolaganju su i osiguranje, medijacija i, u krajnjoj liniji, pravni put. Najbolja zaštita ipak dolazi unaprijed: jasan kućni red, redoviti pregledi, inventarna lista, sigurnosni polog i prijavljeno osiguranje za turistički najam smanjuju i vjerojatnost štete i njezine posljedice kad se ipak dogodi.

Turistička sezona je u punom jeku, no brojni mali iznajmljivači ovo ljeto dočekuju u znatno drukčijim okolnostima nego prije samo nekoliko godina. Osim rastućih troškova održavanja i ulaganja u smještaj, na njih su se sručile zakonske promjene koje donose nova porezna opterećenja i dodatne administrativne obveze.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, privatni smještaj čini značajan dio ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Svaka promjena koja pogađa male iznajmljivače ima izravni utjecaj na širu turističku sliku zemlje.

Što se sve promijenilo od 2024. do danas?

• Povećanje paušalnog poreza — Od 1. siječnja 2025. paušalni porez po ležaju određuje se prema četiri kategorije turističke razvijenosti mjesta. U najpopularnijim destinacijama iznos je porastao i do pet puta u odnosu na prijašnje iznose.
• Porez na nekretnine — Uveden je novi godišnji lokalni porez u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m² za nekretnine koje se ne koriste za stalno stanovanje. Nije zamijenio komunalnu naknadu — oba se plaćaju paralelno.
• Zakon o upravljanju i održavanju zgrada — Od 1. siječnja 2025. iznajmljivači u stambenim zgradama moraju ishoditi suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika za kratkoročni najam.
• EU registracijski broj — Od lipnja 2026. svaka smještajna jedinica mora imati jedinstveni registracijski broj. Bez njega oglas na Airbnbu, Bookingu i sličnim platformama neće moći biti objavljen.

Koliko sada plaćaju mali iznajmljivači?

Prije 2025. paušalni porez iznosio je između 19,91 i 199,08 eura po ležaju godišnje, ovisno o odluci lokalne samouprave. Od 2025. sustav se temeljito promijenio.

Novi rasponi stopa paušalnog poreza ovise o indeksu turističke razvijenosti i iznose: Kategorija I: 100 – 300 eura, Kategorija II: 70 – 200 eura, Kategorija III: 30 – 150 eura, Kategorija IV: 20 – 100 eura po ležaju godišnje. Ako lokalna samouprava ne donese vlastitu odluku, primjenjuju se zadani iznosi: za prvu skupinu 225 eura, za drugu 150 eura, za treću 90 eura i za četvrtu 60 eura po ležaju godišnje.

Kategorije paušalnog poreza od 2025.

Kategorija	Raspon po ležaju godišnje	Default ako JLS ne donese odluku
I. (najrazvijenija)	100 – 300 €	200 €
II.	70 – 200 €	135 €
III.	30 – 150 €	90 €
IV.	20 – 100 €	60 €

Primjer: apartman s 4 ležaja u popularnoj turističkoj destinaciji (I. skupina)

Trošak	Prije 2025.	Od 2025.
Paušalni porez (4 ležaja)	~80 – 200 €	400 – 1.200 €
Porez na nekretnine (60 m²)	nije postojao*	36 – 480 €
Komunalna naknada	plaća se	plaća se

*Ranije se plaćao porez na kuće za odmor, ali nije bio obavezan za sve objekte.

Porez na nekretnine plaćaju iznajmljivači koji ne stanuju na istoj adresi na kojoj iznajmljuju smještaj. Isto vrijedi za one koji stanuju u zgradi s više od četiri stana različitih vlasnika.

Konačni iznos varira ovisno o odluci lokalne samouprave. Svaka općina i grad mogu svake godine korigirati iznose unutar zadanih raspona, pa je preporuka iznajmljivačima da provjere odluku svoga mjesta na službenim stranicama ili u lokalnim službenim glasilima. Sve relevantne informacije dostupne su i na stranicama Porezne uprave.

Trebaju li iznajmljivači tražiti suglasnost susjeda?

Ovo je pitanje koje trenutno najviše zbunjuje iznajmljivače u stambenim zgradama.

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., propisuje da svi koji se odluče za kratkoročni najam trebaju suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika zgrade — dakle 66 posto. Vlasnici koji stanove već daju u kratkoročni najam imaju rok do 31. prosinca 2029. da tu suglasnost ishode.

Tko treba suglasnost:

• vlasnici stanova u stambenim zgradama koji žele iznajmljivati turistima
• vlasnici koji su već u kratkoročnom najmu (rok za usklađenje: do kraja 2029.)
• vlasnici koji obavljaju djelatnost koja uzrokuje buku ili vibracije

Tko ne treba suglasnost:

• vlasnici obiteljskih kuća i samostojećih objekata
• vlasnici nekretnina kategoriziranih kao poslovni prostor
• vlasnici u dijelu novogradnji gdje je turistički najam bio predviđen već pri kupnji

Cilj odredbe nije zabraniti kratkoročni najam u stambenim zgradama, već uspostaviti sustav u kojemu suvlasnici — osobito neposredni susjedi — imaju pravo uvida i odlučivanja o tome tko ulazi u zgradu.

Provedba u praksi međutim otvara pitanja koja zakon nije do kraja razjasnio. „Nije jasno definirano tko prikuplja potpise, na koji način se obrađuju, postoje li propisani obrasci i kako cijeli postupak treba izgledati”, upozorava Borko Grubišić iz Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače. Iznajmljivačima se preporučuje konzultacija s upraviteljem zgrade ili pravnim stručnjakom. Puni tekst zakona dostupan je na Zakon.hr.

Najteže je onima s kratkom sezonom

Povećani troškovi ne pogađaju sve iznajmljivače jednako.

Dok se apartmani u najpopularnijim destinacijama pune veći dio godine, postoje mjesta gdje sezona traje tek nekoliko tjedana.

„Neka mjesta u Hrvatskoj imaju sezonu od svega mjesec do mjesec i pol dana. U tom razdoblju iznajmljivači moraju pokriti sve troškove i namete koje je država stavila na njihovo poslovanje”, ističe Grubišić.

Posebno su osjetljive otočne sredine i manja turistička mjesta bez tržišta dugoročnog najma. U takvim okolnostima pitanje isplativosti privatnog smještaja postaje sve glasnije.

Dolazi i EU registracijski broj

Uz sve navedeno, iznajmljivače čeka još jedna obveza.

Uvodi se sustav registracije i jedinstveni digitalni kanal za razmjenu podataka s platformama. Svaki iznajmljivač prije oglašavanja na Airbnbu, Bookingu ili drugoj platformi morat će zatražiti registracijski broj – bez njega oglas neće moći biti objavljen.

Registracijski broj je jedinstveni identifikacijski broj koji će se dodjeljivati svakoj smještajnoj jedinici, slično kao OIB za osobe, ali za smještaj. Mora biti istaknut u svim oglasima. Više informacija dostupno je na stranicama Ministarstva turizma i sporta.

No dio iznajmljivača skeptičan je prema stvarnom učinku te mjere. „Oni koji danas iznajmljuju na crno vrlo vjerojatno će nastaviti raditi isto i nakon uvođenja registracijskog broja”, smatra Grubišić.

Hoće li mali iznajmljivači odustati?

To je pitanje koje sve glasnije odzvanja u turističkim sredinama uz obalu.

Kombinacija višestruko višeg paušalnog poreza, novog poreza na nekretnine, komunalne naknade koja se nastavlja plaćati i administrativnih obveza oko suglasnosti susjeda stvara pritisak kakav mali iznajmljivači dosad nisu poznavali. Za one s kratkom sezonom i malim brojem ležajeva računica postaje sve teža.

Problem sive zone ostaje prisutan.

„Strani vlasnici nekretnina iznajmljuju apartmane kroz kanale koji nisu vidljivi domaćim institucijama, dok domaći iznajmljivači prolaze kroz sve administrativne procedure”, tvrdi Grubišić.

Takva situacija stvara neravnopravan položaj na tržištu.

Bez učinkovitog nadzora i jasnih pravila teško je očekivati da će novi porezi i administrativne mjere donijeti željene rezultate. A mali iznajmljivači, koji godinama čine okosnicu privatnog smještaja u Hrvatskoj, sve češće postavljaju isto pitanje: isplati li se to još uvijek?