Arhitektura i dizajn
Zašto odabrati industrijski dizajn prilikom uređenja ureda
Za 400 kvadratnih metara uredskog prostora, klijenti su izrazili želju za stilski modernim izgledom u skladu s industrijskim dizajnom, uz nekonvencionalne elemente. Izvedbu su povjerili dizajnerici Ivi Pavičić.
Za 400 kvadratnih metara uredskog prostora, klijenti su izrazili želju za stilski modernim izgledom u skladu s industrijskim dizajnom. Izvedbu su povjerili dizajnerici Ivi Pavičić.
Veza između betona i drva
“Željela sam napraviti ustvari projekt u kojem se osjeća taj duh industrijskog dizajna. Da je gradnja vidljiva u unutrašnjosti, ali u svakom slučaju sam uz to htjela dodati notu topline upotrebom velike količine drvenih obloga. Meni je jako bilo važno postići lijepi balans između posebne palete boja koju sam za taj prostor slagala. Veliki, veliki naglasak je bio na izboru rasvjetnih tijela i atmosfere koju ta svjetlost postiže u prostoru.” objašnjava nam svoju zamisao dizajnerica.
Metalne pregrada i mnoštva biljaka odvajaju funkcionalni open space s radnim stolovima od ulaznog prostora u kojem je luksuz naglašen predivnim dizajnerskim rasvjetnim tijelima. Industrijski dizajn naglašen je metalnim policama koje podsjećaju kao one koje se koriste u skladištima, prije nego u uredima.
Dizajnerici je bilo bitno postići ravnotežu između funkcionalnosti i estetike. Na nekim mjestima stavljeni vrhunski komadi rasvjetnih tijela koje svojom skulpturalnošću obogaćuju prostor.
Igra toplog i hladnog
Usklađivanjem kontrastnih materijala i boja postignut je unikatan dojam prostora. U njemu se ističe namještaj po mjeri i toplina prirodnih materijala.
Iva je hladne zidove utoplila zemljanim tonovima, te se poigrala nijansama. Od tepiha, podnih obloga, zidova, sve je u različitim tonovima – sve ima svoje mjesto u kolorističkoj paleti koju je zamislila. Industrijski drveni pod, osim što je topao i lijep, jako je izdrživ. To je odlično za velik broj zaposlenika koji se kreće po prostoru.
Namještaj je većinom u furniranom hrastu i on uz zidne obloge, uljenog starog hrasta u širokim daskama, dodatno utopljuje prostor.
Briljantan smisao za boje, dizajnerica je pokazala na pločicama u kuhinji.
“Jako dugo se radilo na tome složit boje da budu zanimljivo spojene, a da nije ono dosadno ponavljanje nekakvog uzroka. Uz to imamo kombinaciju sirovih betonskih ploča, a na to se nadovezuju posebne keramičke pločice sa svojom reljefnom strukturom.
Ono što je posebno u kuhinji, odnosno u cijelom projektu što mislim da je jako, jako vidljivo, kako sam ja u projekt bila uključena od samog početka gradnje zgrade. Mi smo instalacije za struju stavili na potrebne i dobre pozicije već prije same izgradnje zgrade. Nema nikakvih dodatnih kablova, kanalica, nego zidni izvodi, baš ono u kuhinji i na ta tri mjesta oni stoje. Samo se poslije zašarafila lampa i to čini su neku čistoću naravno utječe na kvalitetu estetike.”, nastavlja ona.
Spoj sirovog materijala sa sjajnim površinama
Sanitarni čvorovi različiti u bojama i pristupu, zanimljivog su dizajnerskog rješenja. – “Veći izbor keramičkih pločica sam probala spojiti unutar nekakve manje površine i zone. Naglasak recimo u ženskom wc-u je na zidu s umivaonikom koji je isto bio izrađivan ustvari po mojim nacrtima. Tu sam htjela ponovno napraviti spoj materijala od istaknutog sirovog betona koji je dodatnom indirektom rasvjetom naglašen, s nekim sjajnijim površinama, keramičkim pločicama, tako da sad to ponovno velim, spoj različitog kolorita, različitih dezena, sve sam pokušava zaokružit u jednu zanimljivu cjelinu.”
Visoko funkcionalni radni prostor s ugodnom, domaćom atmosferom primjer je kako poslovno okruženje učiniti ugodnim za cjelodnevni boravak. Ako vas zanima industrijski dizajn, više primjera pronađite ovdje.
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.
Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.
Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.
Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
