Gradnja doma
Solarna elektrana na krovu vlastite kuće!
Jedan od načina kako barem djelomično postati energetski neovisan je postavljanje solarne elektrane na krov vlastite kuće.
San o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe do sada je u Hrvatskoj ostvarilo oko 1500 kućanstava. Zbog divljanja cijena energenata na tržištu, za proizvodnju struje putem vlastite sunčane elektrane odlučio se i Ivan Turčin iz Zagreba.

„Kad smo razmišljali o grijanju kuće, s obzirom da se grijemo na toplinske pumpe i one troše struju, pa smo onda razmišljali dal dogrijavat sa vodom ili sistemom na fotonaponske ćelije, onda malo računajući što se više isplati, što ima dulji životni vijek, onda smo se odlučili najbolje je investirati u fotonaponske ćelije i na taj način si zapravo balansirati tu neku cijenu struje i umanjit nekakve tržišne promjene“, svjedoči Turčin.

Samoopskrba električnom energijom
Mala sunčana elektrana stane na gotovo svaki krov, a trajnost solarnih panela je oko 25 godina. Sunčevim zagrijavanjem solarnih panela proizvodi se istosmjerna struja koja se inverterom pretvara u izmjeničnu struju koju koriste kućanstva. Radi se o modelu za samoopskrbu.

„Kućanstvo ima priliku kroz neto obračun ostvariti značajne uštede na svom računu za struju. Tu se radi i o godišnjim uštedama od 80-90 posto. Druga varijanta je i da se sva električna energija isporučuje u distribucijsku mrežu i prodaje. No to je nešto što je trenutno za male sustave neisplativo“, objasnila nam je Melanie Furlan iz Zelene energetske zadruge.
Solarna elektrana prilagođava se planiranoj potrošnji
Sunčana elektrana dimenzionira se prema sadašnjim i planiranim potrebama za električnom energijom.

„Instalirana snaga na krovu trenutno je 10 kilovata. Mi računamo da sa tom snagom uz nekakvu prosječnu potrošnju od 55 kilovata po kvadratu, uz neku našu kvadraturu, mi ćemo vjerojatno pokriti ili bit vrlo blizu možda malo iznad potreba za električnom energijom našeg objekta“, objašnjava nam vlasnik male solarne elektrane Ivan Turčin.
Zakonska regulativa za puštanje solarne elektrane u pogon
Puštanje solarne elektrane u pogon nije moguće bez HEP-a. „Dozvolu još uvijek nismo dobili iako smo zahtjev podnijeli u osmom mjesecu. Tako da je to proces koji još traje. Znači čeka nas sad prva suglasnost da postoji mogućnost priključka i onda samo priključivanje uz mijenjanje brojila. Međutim, obzirom da to traje i traje je neizvjesno kad ćemo mi ući u proizvodnju“, kaže nam Ivan Turčin.

Cijeli proces zasigurno bi trebao biti brži, jer je Hrvatska veliki potencijal za obnovljive izvore energije. „Neka naša područja u Hrvatskoj, imaju i oko 2300 sunčanih sati godišnje. To je značajni potencijal i puno je veći nego u drugim članicama Europske unije koji taj sunčevi potencijal koriste na puno puno većoj skali nego mi“, objašnjava Melanie Furlan iz ZEZ-a.
Investicija je relativno brzo isplativa
Investicija za sunčanu elektranu od 4 kilovata, kakva je potrebna za srednju potrošnju od 3 i pol kilovat sati godišnje, je 40 tisuća kuna. Uz uštedu od 80 posto, isplativost investicije bez subvencija je tvrde stručnjaci, 8 godina.

„Imate svoj vlastiti izvor električne energije koji nakon što isplatite investiciju defacto za vas proizvodi besplatnu struju uz vrlo nizak trošak održavanja. Pojavljuje se značajni trošak zamjene invertera koji može nastat nakon 10 do 12 godina“, objašnjava Melanie Furlan.
Krov je ipak najbolje mjesto za sunčanu elektranu
Zbog praktičnosti, paneli se postavljaju na krov. Bitno je da ih ništa ne zaklanja jer svaka zapreka može utjecati na proizvodnju energije. Tehnologija solarnih panela jako je napredovala.

„Unatrag evo 10 godina snaga se praktički tih panela udvostručila. Znači treba duplo manja količina za proizvodnju iste količine energije. A što se tiče samog dizajna, postoje standardni oblici i postoje skroz crni koji efektnije izgledaju“, objasnio nam je distributer solarne opreme Milan Pavlović.

Poželite li i imati sunčani pogon za proizvodnju struje, nakon detaljnog početnog informiranja očekuje vas izrada glavnog projekta, odabir instalatera te dozvole i priključak HEP-a.
Gradnja doma
Od ideje do useljenja u nekoliko mjeseci: Zašto su modularne kuće sve popularnije
Nikola Bakula iz SMD Homea otkriva kako izgleda proces – od pripreme terena do useljenja u svega nekoliko mjeseci
Kupnja zemljišta, višemjesečni radovi i nepredvidivi troškovi mnogima su prvi asocijacija na gradnju kuće. No posljednjih godina sve više investitora traži brža i predvidljivija rješenja, zbog čega su modularne kuće postale jedna od zanimljivijih opcija na tržištu.
Umjesto klasične gradnje koja često traje godinu dana ili dulje, modularne kuće proizvode se u kontroliranim uvjetima, a na parcelu dolaze gotovo gotove. Upravo zato proces od ideje do useljenja može trajati svega nekoliko mjeseci.
Kako izgleda cijeli proces i zašto interes za ovakav način gradnje raste, objasnio je Nikola Bakula iz SMDhome-a.
Brzina gradnje jedan je od glavnih razloga popularnosti
Kod klasične gradnje rokovi često ovise o vremenskim uvjetima, dostupnosti majstora i nepredviđenim situacijama na gradilištu. Kod modularne gradnje taj je proces puno precizniji.
“Prva i osnovna prednost je brzina gradnje. Znate točan trošak objekta, nema skrivenih troškova. Kupac točno zna što će dobiti u smislu materijala, dizajna i samog izgleda objekta”, objašnjava Bakula.
Dodaje kako su modularne kuće često zanimljive i kao investicija.
“Ovakav tip objekta vrlo je dobar kao dodatni objekt za najam jer omogućuje brz povrat investicije.”
Prije dolaska kuće teren mora biti spreman
Iako sama kuća dolazi gotovo gotova, prije toga potrebno je pripremiti parcelu. To uključuje osnovne radove poput pripreme priključaka za vodu, struju i kanalizaciju te pripremu pozicije na kojoj će objekt biti postavljen.
Bakula objašnjava kako investitori u tom dijelu dobivaju tehničku dokumentaciju i jasne smjernice.
Modularne kuće danas nisu samo male vikendice
Jedna od čestih predrasuda je da su modularne kuće male i privremene. Danas tržište izgleda potpuno drugačije.
Od manjih pomoćnih objekata do luksuznih obiteljskih kuća većih od 100 četvornih metara, ponuda je sve šira.
“Imamo osnovni segment, srednji segment i premium segment. Pokrivamo cijeli spektar proizvoda i imamo oko 16 različitih modela”, kaže Bakula.
Dodaje kako se modeli često dodatno prilagođavaju željama kupaca.

Sve više ljudi želi više svjetla i povezanost s prirodom
Velike staklene stijene i otvoreni pogledi postali su jedan od najtraženijih elemenata kada su u pitanju modularne kuće.
“To je bila naša vizija — da prostor ne djeluje kao kontejner ili privremeni objekt, nego kao pravi dom povezan s prirodom.”
Velike staklene površine omogućuju više prirodnog svjetla i stvaraju osjećaj većeg prostora.

Mogu biti dom za cijelu godinu
Mnogi i dalje misle da su modularne kuće isključivo sezonski objekti.
No zahvaljujući kvalitetnijoj izolaciji i suvremenim sustavima grijanja, sve se češće koriste za cjelogodišnje stanovanje.
“Standardno dolazi dvoslojno staklo koje je dovoljno za kontinentalnu Hrvatsku, a postoji i opcija troslojnog stakla za zahtjevnije uvjete poput Like i Gorskog kotara.”
Bakula ističe kako današnje modularne kuće više nisu zamišljene samo kao vikend objekti za povremeni boravak tijekom toplijih mjeseci. Sve više kupaca traži rješenja za cjelogodišnje stanovanje, zbog čega veliku ulogu imaju kvalitetna izolacija i sustavi grijanja.
Standardno dolaze s dvoslojnim staklom koje je dovoljno za većinu kontinentalnih područja, dok se za hladnije krajeve poput Like i Gorskog kotara često bira troslojno staklo radi bolje toplinske izolacije.
Uz to, investitori sve češće biraju i podno grijanje jer omogućuje ravnomjernu temperaturu u prostoru i veću ugodu tijekom zime.
„Kućica ima opciju podnog grijanja, što investitoru omogućuje praktički cjelogodišnji život u takvom objektu“, objašnjava Bakula.
U kombinaciji s dobrom izolacijom, takvi sustavi čine modularne kuće ozbiljnom opcijom za trajno stanovanje, a ne samo povremeni boravak.

Kupci danas žele personalizaciju
Jedna od velikih prednosti koju nude modularne kuće je mogućnost prilagodbe.
Kupci mogu birati boju fasade, veličinu staklenih stijena, materijale u interijeru, kuhinju i brojne druge detalje.
“Ljudi često misle da su to gotovi proizvodi, ali u fazi projektiranja s tvornicom dogovaramo glavne značajke koje investitor želi.”

Tehnologija je postala standard
Pametna rasvjeta, automatske zavjese, pametne brave i drugi sustavi automatizacije sve češće postaju standardni dio opreme.
Takva rješenja dodatno povećavaju funkcionalnost doma i približavaju modularne kuće suvremenom načinu života.
Administraciju nemojte ostaviti za kraj
Iako je sama proizvodnja vrlo brza, administrativni dio i dalje zahtijeva dobru pripremu.
Bakula savjetuje da se investitori prije kupnje konzultiraju s projektantom i lokalnim uredom za gradnju.
“Kada dobijete jasne informacije i odaberete model, maksimalan rok isporuke je do 120 dana.”
Kada objekt stigne na lokaciju, montaža se može završiti isti dan.
U vremenu kada ljudi sve više traže bržu gradnju, predvidljive troškove i fleksibilna rješenja, nije iznenađenje da modularne kuće postaju sve ozbiljnija alternativa klasičnoj gradnji.
Događanja
GBC Connect Forum 2026: Zelena tranzicija u graditeljstvu traži zajednička rješenja
Više od 180 stručnjaka, predstavnici šest ministarstava, investitori i industrija — sve to na jednom mjestu u Šibeniku. Prvi GBC Connect Forum pokazao je da Hrvatska ima ljude i znanje za ubrzanje zelene tranzicije, ali i da pravi rezultati dolaze samo kroz suradnju.
Od 21. do 23. travnja 2026. Amadria Park Šibenik bio je domaćin prvog GBC Connect Foruma — Industrija i država u dijalogu: Zelena tranzicija, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia). Trodnevni forum okupio je više od 180 sudionika iz cijelog spektra sektora: predstavnike šest ministarstava, lokalne samouprave, projektante, investitore, financijski sektor i građevinska poduzeća. Zajednički nazivnik svima bila je jedna tema — kako ubrzati energetsku obnovu i dekarbonizaciju zgrada u Hrvatskoj.
Radi se o platformi kakve do sada nije bilo: prvom B2G (business-to-government) forumu koji je regulatore, tržišne aktere i stručnjake pozvao da sjednu za isti stol i razgovaraju — ne paralelno, nego zajedno.


Zelena tranzicija nije samo tehnološki, nego i organizacijski izazov
Možda najvažnija poruka Foruma nije bila tehnička. Nije se govorilo o nekakvim revolucionarnim novim materijalima ili sustavima. Poruka je bila puno prizemljenija i konkretnija: zelena tranzicija danas nije primarno izazov tehnologije, nego organizacije, kompetencija i financiranja.
Sudionici su kao najveće prepreke ubrzanja istaknuli:
- nedostatak radne snage i stručnih kapaciteta u građevinarstvu
- složenu primjenu EU regulative, posebno Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i novog Nacionalnog plana obnove zgrada
- nedovoljno razvijene modele financiranja, posebno za višestambene zgrade
- potrebu za edukacijom na svim razinama — od izvođača do projektanata i investitora
Ukratko: rješenja postoje, tehnologija postoji, ali bez bolje koordinacije između javnog sektora, struke i tržišta, provedba će i dalje kasniti za ambicioznim ciljevima.
Naš je cilj da ovaj forum postane godišnje okupljanje gdje se ne govori samo o problemima, nego se dogovaraju konkretni koraci, partnerstva i projekti koji podižu kvalitetu izgrađenog prostora i kvalitetu života.” — Dean Smolar, izvršni direktor, GBC Croatia

ESCO modeli i novi financijski instrumenti: Ključ za višestambene zgrade
Jedan od najkonkretnijih dijelova programa bio je vezan uz financiranje energetske obnove. ESCO modeli (Energy Service Company) i novi financijski instrumenti prepoznati su kao potencijalni katalizatori koji mogu pokrenuti puno veći val ulaganja — posebno u segmentu višestambenih zgrada, gdje postoji golem potencijal, ali i niz praktičnih prepreka.
Zaključak panela bio je jasan: za širu primjenu ESCO modela potrebno je jednostavnije komunicirati prema suvlasnicima, aktivnije uključiti upravitelje zgrada te postaviti standardizirana i transparentna pravila provedbe. Kao važan budući smjer istaknuta je i integracija fotonaponskih sustava i baterijske pohrane kao sastavnog dijela modela financiranja obnove.
Zelene vještine: Bez obrazovanja nema tranzicije
U sklopu 9. Otvorenog dijaloga partnera, organiziranog u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, fokus je bio na razvoju zelenih vještina i kompetencija u građevinarstvu.
Predstavljene su reforme koje uključuju edukaciju 500 radnika i module za integraciju radnika iz trećih zemalja. Poseban trenutak programa bilo je svečano potpisivanje Povelje o suradnji za dekarbonizaciju zgrada do 2050. — simboličan, ali konkretan korak koji pokazuje da dugoročna transformacija sektora postaje dio institucionalne agende, a ne samo stručne rasprave.

Od podataka do odluka: LCA, SMAFIN i One Stop Shop
Forum je bio bogat konkretnim projektima i alatima koji sektoru daju bolju osnovu za donošenje odluka.
Na panel raspravi „LCA – istina o emisijama CO₂” naglašena je potreba za kvalitetnim i usporedivim podacima kao temeljem za kreiranje politika. Projekt INDICATE LIFE predstavljen je kao važan korak prema razvoju metodologije za procjenu emisija kroz cijeli životni ciklus zgrada — upravo ono što nedostaje za ozbiljnu primjenu taksonomije i zelenih financija.
Velik interes izazvala je i rasprava o projektu SMAFIN Expanded, koji otvara pitanje kako aktivirati privatna ulaganja u energetsku učinkovitost za višestambene zgrade i poduzetnike kroz nove financijske instrumente.
Posebno za širu javnost zanimljiv je projekt crOss renoHome i koncept One Stop Shop (OSS) centra — fizičkih mjesta u Zagrebu i Križevcima, uz digitalnu platformu, gdje građani i investitori na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije, savjete i podršku za energetsku obnovu. Ideja je jednostavna, ali učinkovita: jedan od glavnih razloga sporog tempa obnove u Europi upravo je nedostatak jasnih informacija i stručne podrške. Digitalni OSS već je dostupan na: energetska-obnova-doma.hr
DGNB certifikati: Kad održivost dobije potvrdu
Forum nije bio samo rasprava — bio je i mjesto za konkretna priznanja. GBC Croatia jedini je ovlašteni DGNB System i Academy Partner na hrvatskom tržištu, s pravom educiranja DGNB stručnjaka i izdavanja certifikata.
Na svečanoj dodjeli, kojom je predsjedala Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora GBC Croatia, posebno su istaknuti stručnjaci i DGNB auditori koji aktivno podižu standarde u hrvatskom graditeljstvu:
- Branimir Šegotić, Termoinženjering-projektiranje
- Ivan Gršeta, Termoinženjering-projektiranje
- Marija Đuroković, Institut IGH, d.d.
- Sandra Brčić, Erste & Steiermarkische bank d.d.

Pical Resort 5* — zlatni standard održivog turizma
Posebno je istaknuto i nagrađeno DGNB zlatnim predcertifikatom dostignuće projekta Pical Resort 5* u Poreču — dijela Valamar Collection portfelja i jednog od najvećih turističkih projekata u Hrvatskoj, vrijednog više od 200 milijuna eura.
Projekt nije samo luksuz. Koristi 100% električne energije iz obnovljivih izvora (uključujući solarne panele). Implementirao je zelene krovove i fasade, biokompostiranje otpada od hrane te brze punionice za električna vozila.
„Pical Resort ne predstavlja samo novi standard luksuznog turizma, već je i jasan dokaz da održivost danas mora biti temelj, a ne dodatak razvoju turističkih projekata. Od samog početka projekt je vođen ambicijom da postavi nove referentne vrijednosti u industriji. Zlatni DGNB predcertifikat potvrđuje da smo tu ambiciju pretočili u konkretna, mjerljiva rješenja koja dugoročno doprinose destinaciji i zajednici.” — Tomislav Poljuha, direktor sektora investicijskih projekata, Valamar
Hrvatska ima što pokazati — ali mora bolje surađivati
GBC Connect Forum 2026 zatvorio se s jasnom porukom: Hrvatska ima znanje, stručnjake i inicijative potrebne za zelenu tranziciju. No ubrzanje neće doći iz pojedinačnih mjera — doći će iz bolje povezanosti javnog sektora, tržišta, znanja i kapitala.
Šibenik je pokazao da zelena tranzicija nije više samo regulatorni cilj. To je zajednički projekt koji se već gradi u praksi — kroz konkretne razgovore, potpisane povelje, dodijeljene certifikate i projekte koji mjenjaju standard.
Forum je zamišljen kao godišnje okupljanje. Ideja je da ono što je počelo u Šibeniku ne ostane samo na tri dana razgovora. Treba postati platforma iz koje nastaju dugoročna partnerstva i rješenja.







You must be logged in to post a comment Login