Na povećanje ili smanjenje troškova za energiju utječu i prozori. Čine između 15 i 30 posto vanjske ovojnice zgrade, a kad su u pitanju staklene fasade taj je postotak veći.

„Kad govorimo o samom okviru, bitne su nam karakteristike okvira odnosno materijala. Kad govorimo o staklu, bitna nam je debljina stakla a možda i bitnije od toga, broj stakala, njihov međurazmak, znači na kojem međurazmaku se nalaze, punjenje tog međurostora. Znači da li je samo sa zrakom ili nekim plemenitim plinovima pa čak i jedna vrlo mala komponenta odnosno rub stakla odnosno letvica koja drži ostakljenja na tom međurazmaku. Brtve koje se nalaze prilikom nasjedanja okvira i krila prozora“, kaže nam dr.sc. Marina Bagarić sa Zavoda za materijale Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Dobri prozori znače manji gubitak energije i veće energetske dobitke

Kvalitetni prozori, obavezno imaju trostruko brtvljenje i veći broj stakala.

„Energetski učinkoviti prozori su u pravilu sa tri stakla i imaju veći broj komora u samom profilu. Postoji varijanta i drvo aluminij u kojem još taj dio okvira može biti ispunjen sa toplinskom izolacijom i ovakvi prozori imaju koeficijent prolaska topline između 0.7 i 0.9, znači to je još dvostruko bolje od onog što standard kaže da bi minimalno trebalo imati, između 1.6. i 1.8.“, ističe Margareta Zidar sa Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Važan je i razmak između stakala

„Ti distanceri mogu biti aluminijski ili kompozitni. Ovaj je konkretno kompozitni. Tu možete vidjeti ova zrnca, molekular, čija je prvenstveno uloga da regulira vlagu u tom među prostoru, zapravo da ne dolazi do kondenzacije između stakala. Znači to je njegova primarna funkcija“, objašnjava na primjeru dr.sc. Marina Bagarić.

Što je to low-e premaz stakala?

Energetske gubitke smanjit će i low-e premazi čija je primarna funkcija sprječavanje pregrijavanja ljeti i zadržavanje topline prostora zimi. „Low-e premaz je premaz niske emisivnosti, odatle mu i ime – Low emisiviti. To su zapravo tanki tanki, ljudskom oku, golom oku nevidljivi metalizirani premazi“, objašnjava Bagarić.

Ima li staklo vaših prozora Low-e premaz možete vidjeti ako plamen upaljača približite staklu.

„Ako staklo nema low-e premaz tada će vam, odsjaj, plamen biti narančaste boje, ako ima low-e premaz onda će on biti blago roskaste-ljubičaste boje“, dodaje.

Ugradnja prozora prema RAL smjernicama

Iako danas na tržištu imamo vrhunske prozore, zbog nepravilne ugradnje može doći do njihove smanjene energetske učinkovitosti i problema poput stvaranja vlage i gljivica.

„Dobar prozor je samo dobar, odnosno onoliko dobar koliko je dobro ugrađen. Odnosno, ukoliko je ispravno ugrađen. Danas je tehnologija napredovala, ali ispada da je problem kontakta prozora i samog zida. Da taj kontakt nije dovoljno zrakonepropusan i da nije dovoljno vodonepropusan“ ističe dr.sc. Marina Bagarić sa Zavoda za materijale Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Sprječavanje ovog problem riješava ugradnja prozora prema RAL smjernicama.

„Znači možemo vidjeti unutarnju ral traku, to je ona koja mora biti paronepropusna i vidimo zapravo vanjsku ral traku koja mora biti paropropuna, ali vodonepropusna. I ono što je potrebno, potrebno je koristiti odgovarajuće pjene ili ekpandirajuće brtve na sam … prozora i zida. U ovom slučaju, ovo je specifičan jedan slučaj gdje smo prozore izbacili u sloj toplinske izolacije, a sve s ciljem minizacije toplinskih mostova“, objašnjava.

Ovakva brtvljenja osiguravaju smanjenu potrebu za grijanjem prostora i postizanje veće ugodnosti u prostoru.

Kvalitetni prozori osiguravaju ugodnost u prostoru

„Prozori također omogućavaju i bolje dnevno osvjetljenje. Što su veći prozori, veći dio prostora je prirodno osvjetljen i samim tim je i bolja toplinska ugodnost. Tako da u novijim zgradama su uvijek prozori većih površina i ako su još orijentirani na stranu svijeta gdje možemo ostvaritit toplinske dobitke pa samim tim i smanjiti potrebu za grijanjem prostora, onda imamo tu uštedu kroz tu mjeru da na jedan prirodan način, odnosno besplatno uvodimo energiju u prostor“, ističe Margareta Zidar sa Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Stavljanjem novih prozora povećat ćemo ugodnost u prostoru, ostvariti energetsku uštedu pri grijanju i hlađenju prostora, ali učiniti i veliku stvar za planet Zemlju.

„Ako gledamo da za jedan stan je prosječna potrošnja energije za grijanje 10 tisuća kilovat sati prirodnog plina i ako prozori tu sudjeluju sa nekih 30 posto u ukupnim gubicima, sa ovih 10 tisuća kilovat sati to je godišnja emisija oko 2 tone i ako smanjimo to za 30 posto, znači možemo za nekih 300 kila godišnje uštedjeti samo za energetsku bilancu jednog stana“, kaže Margareta Zidar.