Gradnja doma

DOZNAJEMO Kako dobiti poticaje države za energetsku obnovu

Nakon energetske obnove privatnih kuća, na red za državne poticaje došle su i stambene zgrade koje nisu oštećene u potresu. Kako i zašto se prijaviti za njihovu energetsku obnovu saznali smo na pravom mjestu.

Sve je veći interes za prijavu na poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu. Poziv vrijedi za cijelu Hrvatsku, a 1. travnja objavilo ga je Ministarstvo prostornog uređenja.

Imamo milijardu kuna

‘Ovo su europska sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za samu energetsku obnovu imamo jednu milijardu kuna, od toga 300 milijuna kuna ide za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Znači, nacionalni plan oporavka i otpornosti nam je osnova za ovaj poziv. Zapravo ovo je jedna injekcija građanima i poticaj da odu na energetsku obnovu. Ono što Hrvatska traži, a druge zemlje članice ne traže jest najmanje 50 posto uštede energije. Odnosno, ne možete na zgradi primijeniti jednu mjeru, koju bi možda mogli sami stanari, suvlasnici sufinancirati, tipa promjenu krova, nego morate kombinirat više mjera da bi postigli minimalnu uštedu od 50 posto toplinske energije, zato im treba dodatni poticaj u smislu bespovratnih sredstava’, objašnjava Irena Križ Šelendić, v.d. ravnatelja Uprave za energetsku učinkovitost.

Osim izrade projektne dokumentacije, zamjene stolarije, nove fasade ili krovišta, sufinancira se i modernizacija sustava grijanja ili hlađenja zgrade te ugradnja obnovljivih izvora energije.

‘Isto tak, možete ugradit neke elemente zelene infrastrukture, tipa zelena fasada, zeleni krov. Imamo i horizontalne mjere poput ugradnje dizala. Ako imate 50 posto uštede, možete i dizalo ugradit i neke druge mjere pristupačnosti’, naznačuje.

Veliki je raspon mjera koje se sufinanciraju, a neke od njih su i punionice za električne automobile ili parkiralište za bicikle.

Od 150 tisuća do 22 milijuna

‘Sredstva se dodjeljuju ovisno o veličini zgrade, od 150 tisuća do 22 milijuna kuna koliko bi mogla primjerice dobiti zagrebačka Mamutica kada bi se kompletno prijavila za energetsku obnovu’, pojašnjava Križ Šelendić.

Imate uvjete prvo prihvatljivosti, zatim uvjete odabira. Da bi se uopće mogli prijavit, morate bit stambena zgrada sa tri ili više stana, morate imat upravitelja, 66 posto površine u stambenoj namjeni. Morate imat energetski certifikat, morate imat glavni projekt u kojem se uštede dokazuju. I uvjeti odabira. Na kraju kad zatvorimo, poziv ćemo zatvorit na 200 posto alokacije. Znači kad zaprimimo prijava za 600 milijuna, imamo 300 na raspolaganju, u tom trenutku zatvaramo poziv i radimo rang listu i zgrada sa najvećim uštedama, zgrada koja ima najviše obnovljivih sustava ugrade, one će imat prioritet.

Ulazak u sustav za prijavu eNPOO bit će omogućen od 25. travnja, a podnošenje projektnih prijedloga moguće je od 17. svibnja.

Dodatni bodovi za starije zgrade

‘Projektant mora kombinirat mjere na način da dokaže da 50 posto toplinske energije na godišnjoj razini će uštedit tim mjerama koje će se na zgradi primijeniti’, sigurna je Križ Šelendić.

Energetski razredi nisu uvjet za prijavu, a dodatne bodove dobit će nešto starije zgrade. Dati ćemo neke bodove, možda na godinu izgradnje, kvadrate kao i na uštede zato što znamo da su u nekim razdobljima zgrade baš bile posebno toplinski neefikasne, jeli, ali to nije uvjet za prijavu’, kaže.

Postotak koji se dodjeljuje u odnosu na troškove koji su opravdani, variraju o dubini obnove. ‘Ako idete na ovu običnu integralnu energetsku obnovu kojom se postiže 50 posto ušteda toplinske energije, onda je grant 60 posto za same radove. Ako idete na dublju obnovu, znači to je dubinska obnova koja je propisana zakonom o gradnji, to znači da osim te toplinske energije morate godišnje uštedjeti 50 posto primarne onda vam se to penje na 80 posto’, tvrdi.

Sedam on line informativnih radionica

Isto toliko, možete dobiti i za sveobuhvatnu obnovu. Kako bi prijavitelji mogli riješiti sve nedoumice prije početka prijava, Ministarstvo prostornog uređenja krenulo je i s održavanjem ukupno sedam online informativnih radionica za upravitelje i predstavnike suvlasnika.

Osim njih osigurana je i stručna podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji pomaže u pripremi tehničke dokumentacije.

‘Kako se ne bi događale situacije, da netko od prijavitelja nije možda dobro razumio poziv ili pripremio u nekom smislu manjkavu dokumentaciju, dakle cilj je bio što veća prolaznost, što ispravnija dokumentacija’, kaže Mladen Ilijević, voditelj službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore.

Obnova bespovratnim sredstvima prava je prilika za poboljšanje energetskih svojstava svake zgrade, uvjeta života za one koji u njima žive, ali i veliki doprinos zelenim ciljevima Hrvatske i boljoj budućnosti cijelog planeta.

Up Next

Uvjeti koji su potrebni da bi potkrovlje postalo dom

Ne propustite

Renovacija stana – izbjegnite najčešće greške

Događanja

Održana 8. Središnja konferencija o održivoj gradnji

Zagreb, 30. listopada 2025. – U zagrebačkom hotelu Sheraton održana je 8. Središnja konferencija o održivoj gradnji u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia), pod posebnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Konferencija je i ove godine okupila više od 1000 sudionika uživo i 1000 online.

Konferenciju su otvorili Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia, Vlasta Zanki, predsjednica UO GBC Croatia, te Igor Kemenović, predsjednik UO Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS). „Održivost više nije trend, nego temelj odgovornog poslovanja. Zgrade čine gotovo 40 % ukupne potrošnje energije i emisija CO₂ u Europi i zato upravo u ovom sektoru leži ogroman potencijal za promjenu. Naša konferencija okuplja sve ključne dionike koji tu promjenu provode u praksi“, istaknuo je Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia.

Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora GBC Croatia, dodala je: „Iznimno nas veseli što
iz godine u godinu raste interes za održivu gradnju. Sve više tvrtki, investitora i institucija
prepoznaje vrijednost i nužnost ulaganja u energetsku učinkovitost, održivo upravljanje
zgradama, ali i dodatnog certificiranja sukladno certifikatima zelene gradnje. Upravo zato
ova konferencija ima važnu ulogu povezivanja ljudi, znanja i dobre prakse.“

Posebno su zanimanje izazvale keynote prezentacije:

Irena Križ Šelendić, Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predstavila je aktualne zakonodavne i programske smjernice koje će usmjeravati zelenu tranziciju zgradarstva. Naglasila je važnost usklađenosti nacionalnog regulatornog okvira s europskim ciljevima i istodobno podizanje razine stručnih kapaciteta u sektoru.
Peter Sweatman, direktor Climate Strategy & Partners, predstavio je koncept EU Renovation Loan i ključnu ulogu financijskog sektora u ubrzanju energetske obnove zgrada.
Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere, govorila je o integraciji održivosti u turistički sektor kroz prezentaciju Zašto biramo održivost.
Marko Dabrović, arhitekt i partner u Studiju 3LHD, inspirirao je publiku temom Održivi gradovi u kojoj je govorio o ulozi arhitekture u oblikovanju prostora koji su prilagođeni čovjeku, okolišu i klimatskim promjenama.

U nastavku su održana dva tematska panela i prezentacija koji su povezala teoriju i praksu:

Zgrade koje dišu – od udobnosti do produktivnosti

Panel posvećen kvaliteti unutarnjeg okoliša (Indoor Environmental Quality) okupio je predstavnike vodećih tvrtki i stručnjake koji su raspravljali o tome kako ventilacija, osvijetljenost, zaštita od buke i toplinska udobnost izravno utječu na zdravlje, dobrobit i
produktivnost korisnika zgrada. Razgovor je moderirao Marko Markić, voditelj certificiranja
u GBC Croatia. Panelisti su se složili da kvaliteta prostora mora biti sastavni dio održivosti, a
ne samo dodatak energetskim ili tehničkim kriterijima. Doris Wirth (Bluesave & Blueaudit)
pojasnila je kako se u DGNB sustavu certificiranja udobnost i zdravlje korisnika vrednuju kroz
mjerljive kriterije, koji sve više dobivaju na važnosti. Krešimir Benjak (Knauf Insulation) naglasio je rast svijesti o važnosti toplinske zaštite, ali i potrebu za boljom edukacijom izvođača, dok je Hrvoje Krapanić (Daikin) govorio o ulozi dizalica topline u elektrifikaciji
zgrada i smanjenju emisija. Tomislav Kamenarić (Signify) predstavio je inovacije u pametnim
sustavima rasvjete koji kombiniraju energetsku učinkovitost, vizualnu udobnost i digitalnu
povezanost.

Novo ruho kulturne baštine

Panel se bavio važnim pitanjem kako energetski obnoviti zgrade sa statusom kulturnog dobra uz očuvanje njihove izvorne vrijednosti. Moderatorica je bila Snježana Turalija (Blueaudit & Greenika). U uvodnim izlaganjima prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) predstavio je Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra, dok je Ivana Pećnik (REGEA) prikazala Suvremena rješenja za obnovu i revitalizaciju kulturne baštine. Ove su prezentacije postavile okvir za razgovor o praktičnoj primjeni načela održive gradnje u obnovi povijesnih zgrada. Panelisti Nevena Štrbić (MPGI), Mirna Sabljak (Ministarstvo kulture i medija), Jasminka Ćoza (Next Level Consulting), Ivana Pećnik (REGEA) i prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) naglasili su da su Smjernice ključni dokument za usklađivanje konzervatorskih i energetskih zahtjeva, ali i da njihova provedba zahtijeva blisku suradnju svih struka i prilagodbu zakonodavnog okvira. Na primjeru projekta „Mali Vatikan“ istaknuto je kako se obnovom može postići ravnoteža između očuvanja kulturne vrijednosti i poboljšanja energetske učinkovitosti, uz pridržavanje načela održive gradnje.
Prezentacija Zagrebačke banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom
„Neograničena podjela rizika u okviru InvestEU fonda“ predstavila je konkretne mogućnosti
financiranja zelenih projekata i podršku investitorima u provedbi energetske tranzicije.
Predstavnice Zagrebačke banke i EBRD-a, Ivana Žele i Anamarija Hrvoić Đurić, pojasnile su
da ovaj program omogućuje povoljnije kreditne uvjete i smanjenje rizika za financijske institucije koje ulažu u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Sudionicima je također predstavljen EBRD-ov Green Technology Selector (GTS) – besplatni internetski alat koji omogućuje odabir provjerenih zelenih tehnologija i dobavljača te olakšava prijavu i provedbu projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru InvestEU programa.

Konferencija je završila inspirativnim predavanjem Ivana Čačića, meteorologa iz Hrvatskog
meteorološkog društva, pod naslovom Što (ne) znamo o klimi.

Kroz pregled najnovijih podataka Svjetske meteorološke organizacije, Čačić je istaknuo kako
je 2024. bila globalno najtoplija godina otkako postoje mjerenja, s prosječnim porastom
temperature od 1,6 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Upozorio je i na ubrzano otapanje ledenjaka, porast razine mora, te rast učestalosti ekstremnih vremenskih pojava
poput toplinskih valova i poplava koje posebno pogađaju Sredozemlje. Unatoč zabrinjavajućim pokazateljima, Čačić je naglasio i „dobru vijest“, naglu ekspanziju obnovljivih izvora energije i sve veću sposobnost gradova da se prilagode klimatskim promjenama kroz zelenu infrastrukturu i pametno planiranje prostora.

8. Središnja konferencija o održivoj gradnji ponovno je potvrdila svoju važnost kao najveće
godišnje okupljanje stručnjaka koji oblikuju održivu budućnost hrvatskog sektora graditeljstva.

Nastavite čitati

Baumit akademija

Zona pobjede: Kako obnova kulturne baštine čuva identitet gradova – i povećava vrijednost nekretnina

Dražen Arbutina u podcastu Zona pobjede otkriva kako pravilna obnova, suradnja stručnjaka i suvremene tehnologije pomažu očuvanju kulturne baštine u Hrvatskoj.

Obnova kulturne baštine nije samo očuvanje zidova – to je čuvanje identiteta, povijesti i načina života. No kako obnoviti zgradu staru stotinu godina, a da zadrži svoju dušu i postane spremna za budućnost? O tome u novoj epizodi podcasta Zona pobjede razgovara profesor Dražen Arbutina, stručnjak za zaštitu kulturne baštine.

Stare zgrade u Hrvatskoj zahtijevaju pažljivo planiranje i pravilnu obnovu, a uspjeh ovisi o suradnji više dionika: vlasnika, arhitekata, konzervatora i restauratora. U razgovoru s Draženom Arbutinom, profesorom na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i članom Hrvatskog ICOMOS-a, dobivamo uvid u suvremene metode očuvanja kulturne baštine te izazove s kojima se susreću oni koji čuvaju povijesna dobra

Zona pobjede: Kako održavanje zgrada može spasiti domove?

Što znači zaštita kulturne baštine?

Kulturna dobra nisu samo lijepi spomenici – ona čuvaju identitet zajednice i povijesni karakter gradova. Arbutina pojašnjava da se zaštita provodi na više razina:

Pojedinačna zaštita: svaki zahvat zahtijeva konzervatorsko odobrenje.
Preventivna zaštita: uključuje tehničke mjere koje sprječavaju propadanje objekta.
Prostorno-planirana zaštita: neke gradske jezgre, poput stare jezgre Splita ili Gornjeg grada u Zagrebu, zaštićene su u cijelosti — pa se i najmanji zahvat mora planirati pažljivo.

Pravilno određivanje stupnja zaštite ključno je jer pogrešan pristup može dugoročno narušiti vrijednost zgrade. Konzervatori postavljaju principe, a restauratori ih provode koristeći kombinaciju tradicionalnih materijala i suvremenih metoda, što produžuje život građevine.

Zašto je važno pravilno obnoviti staru kuću?

Jedan od najvećih izazova jest odnos vlasnika prema kulturnim objektima. Mnogi cijene njihovu povijesnu vrijednost, ali traže brza i jeftina rješenja zbog financijskih ili vremenskih ograničenja. Takve odluke mogu narušiti autentičnost zgrade.

Arbutina ističe da pravilna obnova ne samo da čuva baštinu, već i povećava tržišnu vrijednost nekretnine. Posebno u povijesnim jezgrama, ulaganje u kvalitetnu obnovu vraća višestruku vrijednost — i ekonomski i kulturno. Suradnja s iskusnim konzervatorima i arhitektima omogućava balans između modernih potreba i očuvanja kulturne baštine.

Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju

Kako suvremene tehnologije pomažu u obnovi?

Zakon o zaštiti kulturne baštine daje konzervatorima fleksibilnost, no svaki objekt zahtijeva individualan pristup. Arbutina naglašava da nema univerzalnog rješenja – što vrijedi za jednu građevinu, ne mora za drugu.

Suvremene tehnologije, poput digitalnog mapiranja, 3D skeniranja i laboratorijskog testiranja materijala, omogućuju preciznu obnovu i smanjuju rizik od pogrešaka. Primjeri iz prakse, uključujući projekte Viva Park i restauraciju Partenona, pokazuju kako testiranje materijala u stvarnim uvjetima sprječava oštećenja i produžuje život zgrada.

Suradnja ključna za uspjeh

Učinkovita zaštita kulturne baštine zahtijeva timski rad. Vlasnici, arhitekti, konzervatori i dobavljači materijala moraju kvalitetno komunicirati kako bi svaki projekt zadovoljio estetske, tehničke i financijske kriterije.

Takva suradnja je posebno važna u povijesnim gradskim jezgrama, gdje svaka intervencija može utjecati na okoliš i zajednicu. Primjeri iz prakse pokazuju da dobar timski rad omogućava rješenja koja balansiraju sve interese, čuvajući kulturnu vrijednost objekta.

Edukacija i svijest javnosti

Očuvanje kulturne baštine nije samo stručni zadatak — to je i društvena odgovornost. Arbutina naglašava da edukacija vlasnika i javnosti pomaže u prevenciji nepravilnih zahvata te potiče dugoročnu suradnju s konzervatorima.

Ulaganje u kvalitetnu obnovu nije trošak, već dugoročna vrijednost za zajednicu i buduće generacije. Svaka pravilno obnovljena građevina postaje trajni simbol kulturne baštine i kvalitetnog života u gradu.

Gdje slušati cijelu epizodu i kako sudjelovati?

Cijelu epizodu slušajte na YouTube kanalu Dom na kvadrat i Baumit Hrvatska kanalima.
Uskoro će biti dostupna i na Spotifyju i ostalim podcast platformama.

Pratite nas na kanalima:

Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.

Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube

Greenika : Web

Pretplatite se, komentirajte i javite koje biste teme voljeli u sljedećim epizodama — jer gradnja budućnosti počinje razgovorima.

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom

Zaštita kulturne baštine u Hrvatskoj zahtijeva pažljiv balans između poštovanja povijesnih vrijednosti i primjene suvremenih tehnologija. Dražen Arbutina jasno pokazuje da kvalitetna obnova i suradnja među vlasnicima, arhitektima, konzervatorima i restauratorima nisu samo stručni zadaci, već i društvena odgovornost. Edukacija javnosti i pravodobna ulaganja u održavanje kulturnih dobara ključni su za njihovu dugovječnost i očuvanje identiteta zajednice za buduće generacije. Svaki objekt koji se pravilno čuva i obnavlja postaje trajni simbol kulturne vrijednosti i kvalitetnog života.